Projekcija filma „Srpska crkva od Svetog kralja Stefana Uroša Prvog do Karađorđa“ biće održana u Gradskom kulturnom centru u sredu 06. januara u 16 časova. Ulaz na projekciju je slobodan. Projekcija 5 dokumentaraca… […]
22/12/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: RTS/printsreen
Tehnika pletenja čarapa se prenosila sa kolena na koleno, ali malo ko zna šta su dvopređne vunene čarape, koje su same po sebi zbog načina izrade i bogatog dizajna mala umetnička dela. „Dvopređne čarape su karakteristične za evroazijski kulturni prostor, a kod nas se ta tehnika zadržala u Knjaževcu i istočnoj Srbiji. Dvopređno pletenje je stara tehnika kod koje dve pređe stvaraju ornament“, kaže Dušica Živković, autorka izložbe u Etnografskom muzeju koja će danas biti otvorena. Čarape se pletu od vrha prema peti pa do gornjeg dela, takozvanog grla. Čitava čarapa predstavlja, kako kaže, ornamentalnu celinu. Tehnika pletenja potiče iz stare slovenske kulture. Mnogi primerci su sačuvani u muzejima, pa tako Etnografski muzej više od jednog veka čuva iz čitavog regiona karakteristične dvopređne čarape. „Knjaževački muzej čuva malu riznicu sa 420 unikatnih čarapa, koje su zapravo umetnička dela anonimnih pletilja. U muzeju se nalazi i jedna čarapa sa kojom sa sigurnošću može da se kaže da je najstarija u Evropi i potiče iz 19. veka“, navodi Živkovićeva. Zavičajni muzej u Knjaževci je pre dvadesetak godina pokrenuo incijativu da se obnovi dvopređno pletenje, pa je u sklopu toga organizovana letnja škola u kojoj se prenosi znanje dvopređnog pletenja na buduće naraštaje. Prema njenim rečima, dvopređno pletenje je potpuno drugačija tehnika od uobičajenog štrikanja. „Postoje dve vrste pletenja. Jedno je runteno ‘na pleplet’ sa jednom iglom. Drugo je pravo pletivo, koje se plete od jedne, dve ili više pređa. Dvopređno pletenje podrazumeva korišćenje pet igala sa dve raznobojne pređe“, objašnjava autorka izložbe. Vreme potrebno da bi se isplela jedna čarapa zavisi od umešnosti pletilje, ali i složenosti dizajna koji je osmislila. Osim toga, čarape se razlikuju i po tome da li su namenjene muškarcima ili ženama, pa su tako šare na muškim jednostavnije, dok su na ženskim raskošnije ornamentalne kompozicije. Izložba koja će danas biti otvorena u Etnografskom muzeju biće otvorena onlajn. „Hoćemo da približimo novim generacijama ovu tehniku i veoma važan deo kulturnog nasleđa. Izložbu prate razni filmovi, animacije i aplikacije preko kojih se približava fenomen dvopređnog pletenja”, kaže Dušica Živković. Jedna od pripremljenih aplikacija nudi posetiocima da od ponuđenih ornamenata naprave i osmisle sami sebi čarapu. Zbog svoje autentičnosti i karakterističnog načina izrade, Živkovićeva smatra da bi dvopređna tehnika pletenja trebalo da se nađe na Uneskovoj listi svetske nematerijalne baštine. „Upravo zato što je to stara tehnika sačuvana kod nas, Srbija bi trebalo da aplicira sa nečim što je izuzetno dragoceno i bogato nasleđe“, navela je autorka izložbe. Svi zainteresovani mogu da prisustvuju onlajn izložbi danas od 13 časova na Jutjub kanalu.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
pročitaj još sličnih vesti
Projekcija filma „Srpska crkva od Svetog kralja Stefana Uroša Prvog do Karađorđa“ biće održana u Gradskom kulturnom centru u sredu 06. januara u 16 časova. Ulaz na projekciju je slobodan. Projekcija 5 dokumentaraca… […]
Za najbolju autorsku izložbu savremene likovne umetnosti u protekloj godini, dobio je prestižno priznanje 30. Memorijal Nadežde Petrović pod nazivom: „Na jug, na jug! Idemo na jug!”. Priznanje dodeljuje Društvo istoričara umetnosti Srbije. Nagrada je… […]
Jug Srbije prepoznatljiv je po specifičnom govoru, ali malo je pisaca koji čuvaju stare reči i izraze od zaborava. Jedan od zavičajnih pisaca u Vranju je Srba Đorđević, neguje kadimlijski, pradedovski jezik kojim… […]
Pre 106 godina u podgrmečkom selu Hašani rođen je Branko Ćopić, “najzdraviji sin srpskog jezika, najduži osmeh Beograda”, kako ga je opisao akademik Matija Bećković, opraštajući se od njega. Ko danas čita i… […]
Veliki reditelj, dramaturg i esejista Dušan Jovanović preminuo je u 82. godini, javili su slovenački mediji. Jovanović, koji je rođen 1. oktobra 1939. godine u Beogradu, važio je za jednog od najplodnijih jugoslovenskih… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
2019 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory
Tehnika pletenja čarapa se prenosila sa kolena na koleno, ali malo ko zna šta su dvopređne vunene čarape, koje su same po sebi zbog načina izrade i bogatog dizajna mala umetnička dela. „Dvopređne čarape su karakteristične za evroazijski kulturni prostor, a kod nas se ta tehnika zadržala u Knjaževcu i istočnoj Srbiji. Dvopređno pletenje je stara tehnika kod koje dve pređe stvaraju ornament“, kaže Dušica Živković, autorka izložbe u Etnografskom muzeju koja će danas biti otvorena. Čarape se pletu od vrha prema peti pa do gornjeg dela, takozvanog grla. Čitava čarapa predstavlja, kako kaže, ornamentalnu celinu. Tehnika pletenja potiče iz stare slovenske kulture. Mnogi primerci su sačuvani u muzejima, pa tako Etnografski muzej više od jednog veka čuva iz čitavog regiona karakteristične dvopređne čarape. „Knjaževački muzej čuva malu riznicu sa 420 unikatnih čarapa, koje su zapravo umetnička dela anonimnih pletilja. U muzeju se nalazi i jedna čarapa sa kojom sa sigurnošću može da se kaže da je najstarija u Evropi i potiče iz 19. veka“, navodi Živkovićeva. Zavičajni muzej u Knjaževci je pre dvadesetak godina pokrenuo incijativu da se obnovi dvopređno pletenje, pa je u sklopu toga organizovana letnja škola u kojoj se prenosi znanje dvopređnog pletenja na buduće naraštaje. Prema njenim rečima, dvopređno pletenje je potpuno drugačija tehnika od uobičajenog štrikanja. „Postoje dve vrste pletenja. Jedno je runteno ‘na pleplet’ sa jednom iglom. Drugo je pravo pletivo, koje se plete od jedne, dve ili više pređa. Dvopređno pletenje podrazumeva korišćenje pet igala sa dve raznobojne pređe“, objašnjava autorka izložbe. Vreme potrebno da bi se isplela jedna čarapa zavisi od umešnosti pletilje, ali i složenosti dizajna koji je osmislila. Osim toga, čarape se razlikuju i po tome da li su namenjene muškarcima ili ženama, pa su tako šare na muškim jednostavnije, dok su na ženskim raskošnije ornamentalne kompozicije. Izložba koja će danas biti otvorena u Etnografskom muzeju biće otvorena onlajn. „Hoćemo da približimo novim generacijama ovu tehniku i veoma važan deo kulturnog nasleđa. Izložbu prate razni filmovi, animacije i aplikacije preko kojih se približava fenomen dvopređnog pletenja”, kaže Dušica Živković. Jedna od pripremljenih aplikacija nudi posetiocima da od ponuđenih ornamenata naprave i osmisle sami sebi čarapu. Zbog svoje autentičnosti i karakterističnog načina izrade, Živkovićeva smatra da bi dvopređna tehnika pletenja trebalo da se nađe na Uneskovoj listi svetske nematerijalne baštine. „Upravo zato što je to stara tehnika sačuvana kod nas, Srbija bi trebalo da aplicira sa nečim što je izuzetno dragoceno i bogato nasleđe“, navela je autorka izložbe. Svi zainteresovani mogu da prisustvuju onlajn izložbi danas od 13 časova na Jutjub kanalu.
Napiši komentar
komentari
Pročitaj slične vesti
Projekcija filma „Srpska crkva od Svetog kralja Stefana Uroša Prvog do Karađorđa“ biće održana u Gradskom kulturnom centru u sredu 06. januara u 16 časova. Ulaz na projekciju je slobodan. Projekcija 5 dokumentaraca… […]
Za najbolju autorsku izložbu savremene likovne umetnosti u protekloj godini, dobio je prestižno priznanje 30. Memorijal Nadežde Petrović pod nazivom: „Na jug, na jug! Idemo na jug!”. Priznanje dodeljuje Društvo istoričara umetnosti Srbije. Nagrada je… […]
Jug Srbije prepoznatljiv je po specifičnom govoru, ali malo je pisaca koji čuvaju stare reči i izraze od zaborava. Jedan od zavičajnih pisaca u Vranju je Srba Đorđević, neguje kadimlijski, pradedovski jezik kojim… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs