Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
30/08/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Nova S
Foto: Javno.rs
Najava “Telekoma Srbija” da će od akcionara zatražiti podršku da emituje korporativne obveznice vredne 200 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti uticala je na to da se u javnosti otvori diskusija o tome koliko je to rizičan posao za Narodnu banku Srbije (NBS). Da li NBS može da otkupi korporativne obveznice “Telekoma”? Može, zato što joj je izričito zabranjeno samo da “neposredno kupuje hartije od vrednosti koje izdaju subjekti koji su u državnom vlasništvu, odnosno u kojima država ima kontrolno učešće”. Kako se NBS pojavljuje kao kupac na sekundarnom tržištu, ona zapravo ne bi ni kupovala korporativne obveznice direktno od “Telekoma”, već eventualno od poslovne banke koja je kupila te obveznice kao primarni kupac. Da li je izvesno da će NBS kupovati “Telekomove” obveznice? Nije, kao što još nije izvesno ni da će “Telekom Srbija” dobiti podršku akcionara da emituje te hartije od vrednosti, kojima bi se dodatno zadužio za 23,5 milijardi dinara (oko 200 miliona evra), odnosno 2,35 miliona korporativnih obveznica pojedinačne nominalne vrednosti deset hiljada dinara. Sa druge strane, najveći akcionar “Telekoma” je država, koja je, kako proizilazi iz izjava predsednika Aleksandra Vučića i ministra finansija Siniše Malog, itekako ohrabrila velika državna ali i privatna preduzeća da emituju ove hartije. “Imaćemo još akcije sa sa korporativnim obaveznicima da bismo osnažili i deo naših preduzeća poput Puteva Srbije ili EPS-a, ali i druge privatne kompanije koje žele da podstiču izvoz i ulažu u regionu”, rekao je Vučić sredinom juna. Koliko je to dobar posao za Narodnu banku? “Nijedan posao kupovine dužničkih hartija nije u potpunosti siguran, makar bile i državne hartije, ali svakako korporativne obveznice nose povećani rizik”, kaže za Nova.rs berzanski analitičar i glavni broker “Momentum Sekjuritiza” Nenad Gujaničić. Naročito, upozorava, kada su u pitanju kompanije koje ne egzistiraju dugi niz godina na berzi. “U suprotnom bi morale sprovoditi principe koporativnog upravljanja, i što je još važnije, kroz interes pre svega profesionalnih investitora svaki dan bi dobijale povratnu reakciju o kvalitetu donetih poslovnih odluka. Time bi za potencijalnog kupca ovih obveznica investicioni profil kompanije bio mnogo jasniji”, objašnjava Gujaničić. NBS je, inače, objavila “polemičko saopštenje”, u kome je pobrojala, kako su naveli, istine i zablude o korporativnim obveznicama u našoj javnosti. Kada je reč o primedbi stručnjaka da je rizik i to što tržište takvih obveznica zapravo ne postoji niti je, do sada, ikada postojalo u Srbiji, NBS odgovara da je upravo sada pravi trenutak da se podstakne stvaranje tog tržišta. “Aktuelni ambijent istorijski niskih kamatnih stopa na dinarskom tržištu novca, pruža mogućnost domaćim kompanijama da diversifikuju svoje izvore finansiranja, kao i da, po nikad povoljnijim uslovima, finansiraju svoje projekte i potencijalno nova ulaganja, kao i da iskoriste priliku da u dinarima, dakle bez deviznog rizika, refinansiraju postojeće obaveze”, saopštili su iz NBS. Sa druge strane, ukoliko Narodna banka kupi obveznice neke firme na sekundarnom tržištu, a ta firma ne uspe da vrati novac koji je dobila kroz emisiju obveznica, Narodna banka gubi novac koji je uložila u obveznice, pošto se sav rizik sa primarnih kupaca prebacuje na sekundarnog, u ovom slučaju NBS. Koliko NBS sme da potroši na korporativne obveznice? NBS je u saopštenju “Korporativne obveznice: Istine i zablude” navela da je, kako bi stabilnost monetarnog sistema bila garantovana, postavljen čitav niz ograničenja za operacije sa tim hartijama od vrednosti, pa tako ukupan iznos novca koji može da potroši na sekundarnom tržištu obveznica ograničava na 55 milijardi dinara. “Najviši ukupni nominalni iznos pojedinačne emisije ili tranše korporativnih obveznica koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama je 70% ukupne nominalne vrednosti emisije jednog izdavaoca, a najviši ukupni nominalni iznos korporativnih obveznica jednog izdavaoca koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama je 11 milijardi dinara”, saopštila je NBS. To znači da NBS za, recimo, “Telekom”, maksimalno sme da izdvoji 11 milijardi dinara, dok oni planiraju emisiju vrednu ukupno 23,5 milijarde dinara. “Telekom se već poprilično zadužio. Da li je pametno pozajmiti mu još novca?” Ekonomista i potpredsednik Socijaldemokratske stranke Goran Radosavljević izračunao je da “Telekom” planira da se zaduži za onoliko koliko je preplatio prilikom kupovine dva kablovska operatera: “Kopernikus” i “Radijus Vektor”, dok je potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić održala nekoliko konferencija za medije na kojima je isključivo govorila o sumnjama da se novac iz “Telekoma” preliva ka kompanijama i pojedincima bliskim vlasti. Nenad Gujaničić, međutim, skreće pažnju na to da za kupce akcija, obveznica i drugih hartija od vrednosti nije toliko bitan trenutni finansijski položaj kompanije, već više očekivanja gde će se kompanija nalaziti za nekoliko godina kada te obveznice treba da se otplate. “S tim u vezi, čak i ako neko sada profitabilno posluje ne znači da će izvesno takvo poslovanje biti i u budućnosti. Tu dolazi do izražaja značaj berze – kompanije koje su tamo kotirane već su objavile rezultate za prvu polovinu godine i investitori već imaju očekivanja gde će poslovanje biti do kraja 2021. dok su kompanije koje su van berze, poput Telekoma, tek nedavno objavile finansijski izveštaj za prošlu godinu. U nedostatku ažurnih finansijskih informacija svakako se povećava rizik prilikom investiranja u obveznice”, ocenjuje Gujaničić.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Na području Užica u toku su radovi na više putnih pravaca. Privode se kraju pripreme za asfaltiranje puta od Zlakuse ka Potpećkoj pećini, a već su završene saobraćajnice u Kremnima, koje povezuju državni… […]
Čačak je jedna od ukupno 28 lokalanih samouprava koja će dobiti sredstva za pošumljvanje I ozelenjavanje u 2025.godini. Ministartvo zaštite životne sredine će opredeliti 3,8 miliona dinara za reaaizaciju projekta , a grad… […]
Trgovci u Srbiji ukidaju akcijska pojeftinjenja kao odgovor na uredbu Vlade Srbije o ograničavanju marži na 20%. Vlada Srbije donela je 28. avgusta uredbu kojom su ograničene trgovačke marže na 20%, ali je… […]
RJ Gradska čistoća užičkog JKP Bioktoš je apelovala na vozače da izbegavaju nepropisno parkiranje u sledećim ulicama: 1. Vojvode Putnika iz pravca Marije M. Magazinović2. Jakšićeva iz pravca Studeničke ulice3. Studenička4. Dositejeva5. Donji… […]
U susret ostavljanju zimnice čačanska Zelena pijaca dobro je snabdevena. Proizvođači kažu nije bilo poskupljenja od jula, ali ni pojeftinjenja. I kupovna moć je dobra , naglašavaju i najavljujuju nove količine paprike za … […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Najava “Telekoma Srbija” da će od akcionara zatražiti podršku da emituje korporativne obveznice vredne 200 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti uticala je na to da se u javnosti otvori diskusija o tome koliko je to rizičan posao za Narodnu banku Srbije (NBS). Da li NBS može da otkupi korporativne obveznice “Telekoma”? Može, zato što joj je izričito zabranjeno samo da “neposredno kupuje hartije od vrednosti koje izdaju subjekti koji su u državnom vlasništvu, odnosno u kojima država ima kontrolno učešće”. Kako se NBS pojavljuje kao kupac na sekundarnom tržištu, ona zapravo ne bi ni kupovala korporativne obveznice direktno od “Telekoma”, već eventualno od poslovne banke koja je kupila te obveznice kao primarni kupac. Da li je izvesno da će NBS kupovati “Telekomove” obveznice? Nije, kao što još nije izvesno ni da će “Telekom Srbija” dobiti podršku akcionara da emituje te hartije od vrednosti, kojima bi se dodatno zadužio za 23,5 milijardi dinara (oko 200 miliona evra), odnosno 2,35 miliona korporativnih obveznica pojedinačne nominalne vrednosti deset hiljada dinara. Sa druge strane, najveći akcionar “Telekoma” je država, koja je, kako proizilazi iz izjava predsednika Aleksandra Vučića i ministra finansija Siniše Malog, itekako ohrabrila velika državna ali i privatna preduzeća da emituju ove hartije. “Imaćemo još akcije sa sa korporativnim obaveznicima da bismo osnažili i deo naših preduzeća poput Puteva Srbije ili EPS-a, ali i druge privatne kompanije koje žele da podstiču izvoz i ulažu u regionu”, rekao je Vučić sredinom juna. Koliko je to dobar posao za Narodnu banku? “Nijedan posao kupovine dužničkih hartija nije u potpunosti siguran, makar bile i državne hartije, ali svakako korporativne obveznice nose povećani rizik”, kaže za Nova.rs berzanski analitičar i glavni broker “Momentum Sekjuritiza” Nenad Gujaničić. Naročito, upozorava, kada su u pitanju kompanije koje ne egzistiraju dugi niz godina na berzi. “U suprotnom bi morale sprovoditi principe koporativnog upravljanja, i što je još važnije, kroz interes pre svega profesionalnih investitora svaki dan bi dobijale povratnu reakciju o kvalitetu donetih poslovnih odluka. Time bi za potencijalnog kupca ovih obveznica investicioni profil kompanije bio mnogo jasniji”, objašnjava Gujaničić. NBS je, inače, objavila “polemičko saopštenje”, u kome je pobrojala, kako su naveli, istine i zablude o korporativnim obveznicama u našoj javnosti. Kada je reč o primedbi stručnjaka da je rizik i to što tržište takvih obveznica zapravo ne postoji niti je, do sada, ikada postojalo u Srbiji, NBS odgovara da je upravo sada pravi trenutak da se podstakne stvaranje tog tržišta. “Aktuelni ambijent istorijski niskih kamatnih stopa na dinarskom tržištu novca, pruža mogućnost domaćim kompanijama da diversifikuju svoje izvore finansiranja, kao i da, po nikad povoljnijim uslovima, finansiraju svoje projekte i potencijalno nova ulaganja, kao i da iskoriste priliku da u dinarima, dakle bez deviznog rizika, refinansiraju postojeće obaveze”, saopštili su iz NBS. Sa druge strane, ukoliko Narodna banka kupi obveznice neke firme na sekundarnom tržištu, a ta firma ne uspe da vrati novac koji je dobila kroz emisiju obveznica, Narodna banka gubi novac koji je uložila u obveznice, pošto se sav rizik sa primarnih kupaca prebacuje na sekundarnog, u ovom slučaju NBS. Koliko NBS sme da potroši na korporativne obveznice? NBS je u saopštenju “Korporativne obveznice: Istine i zablude” navela da je, kako bi stabilnost monetarnog sistema bila garantovana, postavljen čitav niz ograničenja za operacije sa tim hartijama od vrednosti, pa tako ukupan iznos novca koji može da potroši na sekundarnom tržištu obveznica ograničava na 55 milijardi dinara. “Najviši ukupni nominalni iznos pojedinačne emisije ili tranše korporativnih obveznica koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama je 70% ukupne nominalne vrednosti emisije jednog izdavaoca, a najviši ukupni nominalni iznos korporativnih obveznica jednog izdavaoca koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama je 11 milijardi dinara”, saopštila je NBS. To znači da NBS za, recimo, “Telekom”, maksimalno sme da izdvoji 11 milijardi dinara, dok oni planiraju emisiju vrednu ukupno 23,5 milijarde dinara. “Telekom se već poprilično zadužio. Da li je pametno pozajmiti mu još novca?” Ekonomista i potpredsednik Socijaldemokratske stranke Goran Radosavljević izračunao je da “Telekom” planira da se zaduži za onoliko koliko je preplatio prilikom kupovine dva kablovska operatera: “Kopernikus” i “Radijus Vektor”, dok je potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić održala nekoliko konferencija za medije na kojima je isključivo govorila o sumnjama da se novac iz “Telekoma” preliva ka kompanijama i pojedincima bliskim vlasti. Nenad Gujaničić, međutim, skreće pažnju na to da za kupce akcija, obveznica i drugih hartija od vrednosti nije toliko bitan trenutni finansijski položaj kompanije, već više očekivanja gde će se kompanija nalaziti za nekoliko godina kada te obveznice treba da se otplate. “S tim u vezi, čak i ako neko sada profitabilno posluje ne znači da će izvesno takvo poslovanje biti i u budućnosti. Tu dolazi do izražaja značaj berze – kompanije koje su tamo kotirane već su objavile rezultate za prvu polovinu godine i investitori već imaju očekivanja gde će poslovanje biti do kraja 2021. dok su kompanije koje su van berze, poput Telekoma, tek nedavno objavile finansijski izveštaj za prošlu godinu. U nedostatku ažurnih finansijskih informacija svakako se povećava rizik prilikom investiranja u obveznice”, ocenjuje Gujaničić.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Na području Užica u toku su radovi na više putnih pravaca. Privode se kraju pripreme za asfaltiranje puta od Zlakuse ka Potpećkoj pećini, a već su završene saobraćajnice u Kremnima, koje povezuju državni… […]
Čačak je jedna od ukupno 28 lokalanih samouprava koja će dobiti sredstva za pošumljvanje I ozelenjavanje u 2025.godini. Ministartvo zaštite životne sredine će opredeliti 3,8 miliona dinara za reaaizaciju projekta , a grad… […]
Trgovci u Srbiji ukidaju akcijska pojeftinjenja kao odgovor na uredbu Vlade Srbije o ograničavanju marži na 20%. Vlada Srbije donela je 28. avgusta uredbu kojom su ograničene trgovačke marže na 20%, ali je… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs