Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
28/10/2025
Autor:
Info Press
Izvor:
Foto:
Kompanije u Srbiji koje proizvode cement, gvožđe, čelik, aluminijum, veštačko đubrivo, ali i električnu energiju, tj. firme koje se svrstavaju u „velike zagađivače” – od 1. januara moraće državi da plaćaju porez za zagađivanje. Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine. Ministarstvo finansija je od 1. do 21. oktobra sprovelo javnu raspravu o Nacrtu zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i Nacrtu zakona o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda kojima treba da se uspostavi sistem naplate poreza za emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovaj potez predstavlja neizbežan odgovor na Uredbu Evropske unije (EU) kojom se uspostavlja Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), poznat i kao evropski porez na ugljenik. Nacrt zakona predviđa naplatu od samo četiri evra po toni ugljenika. Plaćanjem ove nacionalne takse, domaće kompanije bi trebalo da budu oslobođene plaćanja evropskog poreza koji stupa na snagu 1. januara 2026. godine, a koji dostiže i do 90 evra po toni ugljenika I dok je ova domaća taksa najveći spas za sektor aluminijuma i čelika, koji je i do 70 odsto izvozno orijentisan, s druge strane predstavlja teret za kompanije, na primer, iz oblasti proizvodnje cementa koja nije izvozno fokusirana, a ova taksa mogla bi biti i veliki teret za EPS, procnejuju stručnjaci.
Iz Ministarstva finansija navode da je cilj uvođenja ovog poreza da se kompanije podstaknu da više ulažu u obnovljive izvore energije, zelenu gradnju i dekarbonizaciju, kako bi vazduh bio čistiji, a rizici po zdravlje ljudi minimalni, zbog čega se na ovaj porez ne gleda kao na novi namet, već kao na podsticaj za moderniju i čistiju proizvodnju. Procena je da bi ovaj državni namet privredu mogao da košta oko 100 miliona evra godišnje i da će sigurno deo tog troška biti preliven na „obične građane” kroz povećanje cene proizvoda.
Srbija je imala dve opcije da uđe u CBAM sistem Evropske unije i plaća taksu na ugljenik po evropskim iznosima, i drugu da se uvede nacionalna taksa koju predloženi Zakon i predviđa.
Mada je uvođenje CBAM-a bilo očekivano nacrti zakona dolaze samo dva meseca pre početka naplate u EU pa pojedine nevladine organizacije traže povlačenje nacrta zakona iz procedure uz obratloženje d ajavnost nije bila blagovremno obaveštena o pripremi ovih ključnih propisa.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine.
Ječmenić se pčelarstvom bavi od 1995. godine. U pčelinjacima u Dragačevu ima oko 300 košnica.
Jedan od najpoznatijih čačanskih proizvođača rakije Stanimir poznatiji kao Cane Minić odavno je prestao da broji vredne nagrade, prizanja
Broj klijenata kontinuirano raste, a kvalitet proizvoda se ne menja.
Umesto 20. oktobra kako su stručnjaci očekivali i ove godine , a što je inače optimalan period , setva pšenice malo će biti prolongirana

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Kompanije u Srbiji koje proizvode cement, gvožđe, čelik, aluminijum, veštačko đubrivo, ali i električnu energiju, tj. firme koje se svrstavaju u „velike zagađivače” – od 1. januara moraće državi da plaćaju porez za zagađivanje. Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine. Ministarstvo finansija je od 1. do 21. oktobra sprovelo javnu raspravu o Nacrtu zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i Nacrtu zakona o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda kojima treba da se uspostavi sistem naplate poreza za emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovaj potez predstavlja neizbežan odgovor na Uredbu Evropske unije (EU) kojom se uspostavlja Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), poznat i kao evropski porez na ugljenik. Nacrt zakona predviđa naplatu od samo četiri evra po toni ugljenika. Plaćanjem ove nacionalne takse, domaće kompanije bi trebalo da budu oslobođene plaćanja evropskog poreza koji stupa na snagu 1. januara 2026. godine, a koji dostiže i do 90 evra po toni ugljenika I dok je ova domaća taksa najveći spas za sektor aluminijuma i čelika, koji je i do 70 odsto izvozno orijentisan, s druge strane predstavlja teret za kompanije, na primer, iz oblasti proizvodnje cementa koja nije izvozno fokusirana, a ova taksa mogla bi biti i veliki teret za EPS, procnejuju stručnjaci.
Iz Ministarstva finansija navode da je cilj uvođenja ovog poreza da se kompanije podstaknu da više ulažu u obnovljive izvore energije, zelenu gradnju i dekarbonizaciju, kako bi vazduh bio čistiji, a rizici po zdravlje ljudi minimalni, zbog čega se na ovaj porez ne gleda kao na novi namet, već kao na podsticaj za moderniju i čistiju proizvodnju. Procena je da bi ovaj državni namet privredu mogao da košta oko 100 miliona evra godišnje i da će sigurno deo tog troška biti preliven na „obične građane” kroz povećanje cene proizvoda.
Srbija je imala dve opcije da uđe u CBAM sistem Evropske unije i plaća taksu na ugljenik po evropskim iznosima, i drugu da se uvede nacionalna taksa koju predloženi Zakon i predviđa.
Mada je uvođenje CBAM-a bilo očekivano nacrti zakona dolaze samo dva meseca pre početka naplate u EU pa pojedine nevladine organizacije traže povlačenje nacrta zakona iz procedure uz obratloženje d ajavnost nije bila blagovremno obaveštena o pripremi ovih ključnih propisa.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
OD SLEDEĆE GODINE VELIKI ZAGADJIVAČI ĆE PLAĆAI POREZ ZA ZAGADJIVANJE
Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine.
PRINOS MEDA U VEĆINI MESTA U 2025.GODINI ISPOD PROSEKA
Ječmenić se pčelarstvom bavi od 1995. godine. U pčelinjacima u Dragačevu ima oko 300 košnica.
MINIĆEVA KUĆA RAKIJE – KUĆA DOBRE RAKIJE
Jedan od najpoznatijih čačanskih proizvođača rakije Stanimir poznatiji kao Cane Minić odavno je prestao da broji vredne nagrade, prizanja

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs