Odbor za standardizaciju srpskog jezika protivi se Zakonu o rodnoj ravnopravnosti

Odbor za standardizaciju srpskog jezika protivi se Zakonu o rodnoj ravnopravnosti

18/05/2021

Autor: 

Info Press

Izvor: RTS

Foto: Novi Standard

U dopisu koji je uputio javnosti, Odbor za standardizaciju srpskog jezika navodi svoje primedbe u vezi sa promenama u normiranju upotrebe srpskog jezika koje najavljuje Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Dopis prenosimo u celosti.

Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici od 22. aprila 2021. godine Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i poslala ih Skupštini na usvajanje.

Prvi od tih zakona – Zakon o rodnoj ravnopravnosti – kojim se, kako Vlada navodi “unapređuje institucionalni okvir i stvaraju uslovi za sprovođenje politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce” – direktno zalazi u problematiku srpskoga standardnog jezika, jer propisuje, čak pod pretnjom kazni, i upotrebu rodno senzitivnog jezika. A normiranje upotrebe standardnog jezika nije niti može biti u ingerenciji Vlade, nego isključivo u ingerenciji jezičke struke i nauke.

Srbističku struku i nauku u pogledu svih pitanja standardizacije srpskoga jezika predstavlja Odbor za standardizaciju srpskoga jezika. Odbor za standardizaciju srpskog jezika je naučno-stručno telo koje su obrazovale sve institucije sa celokupnog srpskog jezičkog prostora u čijem je delokrugu i briga za očuvanje i negovanje srpskog jezika. Jedan od zadataka Odbora jeste i davanje predloga državnim organima radi svrsishodnih rešenja u oblasti jezičke politike.

Iako se predlagači zakona, sa dvema “ministarkama” na čelu (jednom “ekonomistkinjom” i jednom “fizičarkom”) nisu konsultovali sa Odborom niti su od njega tražili mišljenje o rodno senzitivnom jeziku, Odbor za standardizaciju srpskoga jezika dosad se dvaput oglašavao povodom tog pitanja.

Prvi put 24. februara 2011, kada je doneo Odluku o pitanju imenovanja osoba ženskog pola kao nosilaca određenih zvanja i zanimanja, što se danas najčešće politički imenuje jezikom rodne ravnopravnosti. U toj odluci detaljno je pokazano i obrazloženo kako se u srpskom jeziku treba odnositi prema jezičkim jedinicama ženskoga roda koje služe kao sredstva za imenovanje zvanja, zanimanja, funkcija i sl.

A drugi put 20. oktobra 2017. godine saopštenjem, u kojem je obrazloženo na koji način je jedino iz perspektive lingvistike kao nauke i njenih kriterijuma moguće pristupati aktuelnoj problematici rodno senzitivnog jezika.

Iz teksta samoga Zakona više je nego očigledno da su i “ministarke” kao predlagači zakona i Vlada Republike Srbije oglušili o preporuke Odbora za standardizaciju srpskoga jezika, zasnovane na naučnim osnovama.

Odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti u suprotnosti su sa celom istorijom norme srpskoga književnog jezika, a samim tim i sa njegovim sistemskim i strukturnim pravilima. Naime, kroz čitavu svoju istoriju srpski književni jezik karakterisala je liberalna, a ne direktivna jezička politika. To znači da se pri normiranju uvek vodilo računa da rešenje bude ne samo u skladu sa strukturom srpskoga jezika nego i da bude (opšte)prihvaćeno u praksi.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti podrazumeva direktivnu jezičku politiku, tj. nametanje jezičkih oblika nesvojstvenih tvorbenosemantičkoj strukturi srpskoga jezika (kao npr.: vodičica/vodičkinja, vatrogaskinja/vatrogasilja, psihološkinja, virusološkinja, filološkinja, borkinja…, a šta tek reći za bekicu – “ženu beka”, centarhalfkinju ili centarhalficu?!) ili pak leksičkosemantičkoj strukturi srpskoga jezika (npr.: da li je akademkinja “žena akademac” ili “žena akademik”, da li je trenerka “žena trener” ili “sportska odeća”, da li je generalka “žena general”, “generalna proba”, “generalna popravka” ili “generalno čišćenje”, odnosno: kako glasi oblik za “ženu nosača/nosioca”: nosilica/nosilja/nosiljka; a za “ženu dopisnika” – dopisnica, ili za “ženu govornika” – govornica, i da ne nabrajamo više.

Date i slične lekseme ne da nisu svojstvene srpskom standardnom jeziku, nego predstavljaju nasilje nad njegovim zakonitostima, i potpuno negiranje liberalne jezičke politike. Kao da su se predlagači zakona ugledali na Hrvate, koji godinama izmišljaju reči i na silu ih guraju u jezik.

Dosad su te rogobatne hrvatske kovanice kod Srba nailazile na podsmeh, a sada ni Srbima očito više nije do smejanja. I sami će, ako Zakon zaživi, morati da uče srpski jezik i da budu neologistički kreativni i sami sebi podsmešljivi, a sve radi navodnog poštovanja rodne ravnopravnosti.

To srpskom jeziku i njegovim govornicima nije potrebno. Srpski jezik i strukturno i upotrebno ima samoregulativnu moć. Sve što je potrebno za bogaćenje njegovih izražajnih sredstava – on jednostavno stvara i prihvata bez nametanja. On se prema potrebama razvija stvarajući i nove reči gramatičkog ženskog roda, pa i socijalne femininative, ali mu ih nije moguće nametnuti na silu, po “zakonskom dekretu” kad se to nekome, ko uz to još i nije upućen u jezičke zakonitosti, prohte.

Zato je nedopustivo da se u ime politike ili ideologije sa nivoa države propagira bilo kakav jezički inženjering, a kamoli da se putem zakona nameće javnim i državnim organizacijama rečnik rodno diferenciranog jezika, u kome se nudi mnoštvo reči nesaglasnih strukturi srpskoga jezika, reči koje ne bogate nego urušavaju njegovu strukturu.

Navedeni Zakon je bez sumnje napravljen pod uticajem Brisela. Zato bi se predlagači i Vlada Srbije mogli ugledati na Brisel i kad je u pitanju njegovo (ne)usvajanje. Svedoci smo, naime, da je ovih dana iz Deklaracije o unapređenju socijalne kohezije u Evropskoj uniji uklonjen izraz “rodna ravnopravnost”. Evropska unije eto ne može da se saglasi ni oko upotrebe samoga izraza “rodna ravnopravnost”, a Srbija je požurila da i Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvoji. Ovaj Zakon je nesumnjivo ZAKON PROTIV SRPSKOG JEZIKA.

Članovi Odbora za standardizaciju srpskog jezika učestvovali su u izradi Dopuna i izmena Zakona o jeziku i pismima, koji Vlada nije prihvatila. To upućuje na nedvosmislen zaključak: Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćirilice nije poželjan, ali je poželjan Zakon protiv srpskog jezika imenovan kao Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Usvajanjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti šalje se jasna poruka da Vlada misli da srpski jezik ne treba štititi, nego ga treba urušavati “dekretima” države u kojoj je on osnova nacionalnog identiteta.

Odbor za standardizaciju srpskog jezika smatra da je jedini koji može zaustaviti ovo svesno preduzeto nasilje nad srpskim jezikom, nasilje koje negira zakonitosti njegove strukture – predsednik Republike Srbije.

U prvomajskom trobroju lista Blic predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić na prvo pitanje u intervjuu odgovara da ne bi mogao potpisati Zakon o istopolnim zajednicama, ako ga Skupština usvoji, jer je protivan Ustavu naše zemlje. Predsednik Vučić, međutim, nije pominjao mogućnost o nepotpisivanju Zakona o rodnoj ravnopravnosti kojim se obesmišljava struka i diskriminiše veliki broj običnih govornika srpskoga jezika. Ne verujemo da bi predsednik Republike Srbije, u kojoj je većini građana srpski jezik osnova nacionalnog identiteta, mogao potpisati zakon koji je sa jezičkog stanovišta zakon protiv srpskog jezika.

Ubeđeni smo da je i predsednik svestan činjenice da bi – ako se taj Zakon o rodnoj ravnopravnosti u Skupštini i usvoji – on bio u suprotnosti sa Ustavom i Zakonom o zabrani diskriminacije – a njime se uvodi diskriminacija u sam jezik, uvodi se verbalni delikt i cenzura. Jer, nikome se ne sme i ne može zabraniti da iz srpskog jezika bira onu mogućnost izražavanja koja mu najbolje odgovara, pa makar to bili i oblici gramatički neutralnog muškog roda. Upravo ta zabrana i jeste suštinska namera Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

, ,

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Odbor za standardizaciju srpskog jezika protivi se Zakonu o rodnoj ravnopravnosti". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.

JKP „Vodovod“ Čačak – OBAVEŠTENJE

JKP „VODOVOD“ Čačak

Počelo prijavljivanje  za rehabilitaciju  u banjama

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje  raspisao je oglas za upućivanje penzionera  na rehabilitaciju za 2024. godinu, a pravo da konkurišu za desetodnevni besplatni  boravak  u banjama i  lečilištima  u  Srbiji  imaju korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara i imaju prebivalište u Srbiji.

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

Čačanima uručeni  ugovori  za  energetsku  sanaciju  kuća I  stanova

 U  Čačku   su  danas  dodeljeni    ugovori   građanima   koji  će učestvovati   u  realizaciji  mera   energetske  efikasnosti  pororodičnih  kuća  i  stanova. Vrednost   projekta   je  oko  92   miliona dinara.  Grad  Čačak  je  obezbedio  29 miliona  i  100 hiljada   dinara,  isto  toliko izdvojiće i  Ministarstvo  rudarstva  i  energetike,  dok  je  učešće  građana  oko  32  miliona  dinara.  Ugovore  je  potpisalo  267  građana .  

Održavanje vodovne i kanalizacione mreže i izvorišta najvažniji poslovi JKP,, Vodovod” Čačak 

Na izvorištu vode u Beljini nadležni iz JKP ,, Vodovod” Čačak  čiste bunare  kako bi obezbedili stabilno vodnosnadbevanje. Zamenjena je kompletna stara vodovodna instalacija i priključci u Ulici Župana Stracimira. Vrednost ovih radova… […]

Premijera predstave “Putujuće pozorište Šopalović” Narodno pozorište Užice

Premijera predstave “Putujuće pozorište Šopalović”, Ljubomira Simovića, jedan je od dogadjaja koji će obeležiti godinu u kojoj Užice nosi titulu nacionalne prestonice kulture.  Ovom predstavom, u režiji Milana Neškovića, obeležena je 559. premijerno… […]

Izmene u saobraćaju zbog radova na rekonstrukciji mosta u Zbojštici

Obaveštavaju se sugrađani da će se u narednom periodu izvoditi radovi na rekonstrukciji mostau Zbojštici. U zavisnosti od dinamike radova, saobraćaj će se odvijati otežano uz povremeneobustave na opštinskom putu OP2 Ljubanje –… […]

Održana sednica Gradskog veća grada Čačka

Na današnjoj  82. sednici Gradskog veća utvrđen je predlog Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Čačka u 2024. godini, kao i predlog odluke o pravcima državnih puteva kroz  gradska… […]

Kliknite ovde za sve vesti iz društva

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
39

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2024 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Odbor za standardizaciju srpskog jezika protivi se Zakonu o rodnoj ravnopravnosti

18/05/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Novi Standard

U dopisu koji je uputio javnosti, Odbor za standardizaciju srpskog jezika navodi svoje primedbe u vezi sa promenama u normiranju upotrebe srpskog jezika koje najavljuje Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Dopis prenosimo u celosti.

Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici od 22. aprila 2021. godine Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i poslala ih Skupštini na usvajanje.

Prvi od tih zakona – Zakon o rodnoj ravnopravnosti – kojim se, kako Vlada navodi “unapređuje institucionalni okvir i stvaraju uslovi za sprovođenje politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce” – direktno zalazi u problematiku srpskoga standardnog jezika, jer propisuje, čak pod pretnjom kazni, i upotrebu rodno senzitivnog jezika. A normiranje upotrebe standardnog jezika nije niti može biti u ingerenciji Vlade, nego isključivo u ingerenciji jezičke struke i nauke.

Srbističku struku i nauku u pogledu svih pitanja standardizacije srpskoga jezika predstavlja Odbor za standardizaciju srpskoga jezika. Odbor za standardizaciju srpskog jezika je naučno-stručno telo koje su obrazovale sve institucije sa celokupnog srpskog jezičkog prostora u čijem je delokrugu i briga za očuvanje i negovanje srpskog jezika. Jedan od zadataka Odbora jeste i davanje predloga državnim organima radi svrsishodnih rešenja u oblasti jezičke politike.

Iako se predlagači zakona, sa dvema “ministarkama” na čelu (jednom “ekonomistkinjom” i jednom “fizičarkom”) nisu konsultovali sa Odborom niti su od njega tražili mišljenje o rodno senzitivnom jeziku, Odbor za standardizaciju srpskoga jezika dosad se dvaput oglašavao povodom tog pitanja.

Prvi put 24. februara 2011, kada je doneo Odluku o pitanju imenovanja osoba ženskog pola kao nosilaca određenih zvanja i zanimanja, što se danas najčešće politički imenuje jezikom rodne ravnopravnosti. U toj odluci detaljno je pokazano i obrazloženo kako se u srpskom jeziku treba odnositi prema jezičkim jedinicama ženskoga roda koje služe kao sredstva za imenovanje zvanja, zanimanja, funkcija i sl.

A drugi put 20. oktobra 2017. godine saopštenjem, u kojem je obrazloženo na koji način je jedino iz perspektive lingvistike kao nauke i njenih kriterijuma moguće pristupati aktuelnoj problematici rodno senzitivnog jezika.

Iz teksta samoga Zakona više je nego očigledno da su i “ministarke” kao predlagači zakona i Vlada Republike Srbije oglušili o preporuke Odbora za standardizaciju srpskoga jezika, zasnovane na naučnim osnovama.

Odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti u suprotnosti su sa celom istorijom norme srpskoga književnog jezika, a samim tim i sa njegovim sistemskim i strukturnim pravilima. Naime, kroz čitavu svoju istoriju srpski književni jezik karakterisala je liberalna, a ne direktivna jezička politika. To znači da se pri normiranju uvek vodilo računa da rešenje bude ne samo u skladu sa strukturom srpskoga jezika nego i da bude (opšte)prihvaćeno u praksi.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti podrazumeva direktivnu jezičku politiku, tj. nametanje jezičkih oblika nesvojstvenih tvorbenosemantičkoj strukturi srpskoga jezika (kao npr.: vodičica/vodičkinja, vatrogaskinja/vatrogasilja, psihološkinja, virusološkinja, filološkinja, borkinja…, a šta tek reći za bekicu – “ženu beka”, centarhalfkinju ili centarhalficu?!) ili pak leksičkosemantičkoj strukturi srpskoga jezika (npr.: da li je akademkinja “žena akademac” ili “žena akademik”, da li je trenerka “žena trener” ili “sportska odeća”, da li je generalka “žena general”, “generalna proba”, “generalna popravka” ili “generalno čišćenje”, odnosno: kako glasi oblik za “ženu nosača/nosioca”: nosilica/nosilja/nosiljka; a za “ženu dopisnika” – dopisnica, ili za “ženu govornika” – govornica, i da ne nabrajamo više.

Date i slične lekseme ne da nisu svojstvene srpskom standardnom jeziku, nego predstavljaju nasilje nad njegovim zakonitostima, i potpuno negiranje liberalne jezičke politike. Kao da su se predlagači zakona ugledali na Hrvate, koji godinama izmišljaju reči i na silu ih guraju u jezik.

Dosad su te rogobatne hrvatske kovanice kod Srba nailazile na podsmeh, a sada ni Srbima očito više nije do smejanja. I sami će, ako Zakon zaživi, morati da uče srpski jezik i da budu neologistički kreativni i sami sebi podsmešljivi, a sve radi navodnog poštovanja rodne ravnopravnosti.

To srpskom jeziku i njegovim govornicima nije potrebno. Srpski jezik i strukturno i upotrebno ima samoregulativnu moć. Sve što je potrebno za bogaćenje njegovih izražajnih sredstava – on jednostavno stvara i prihvata bez nametanja. On se prema potrebama razvija stvarajući i nove reči gramatičkog ženskog roda, pa i socijalne femininative, ali mu ih nije moguće nametnuti na silu, po “zakonskom dekretu” kad se to nekome, ko uz to još i nije upućen u jezičke zakonitosti, prohte.

Zato je nedopustivo da se u ime politike ili ideologije sa nivoa države propagira bilo kakav jezički inženjering, a kamoli da se putem zakona nameće javnim i državnim organizacijama rečnik rodno diferenciranog jezika, u kome se nudi mnoštvo reči nesaglasnih strukturi srpskoga jezika, reči koje ne bogate nego urušavaju njegovu strukturu.

Navedeni Zakon je bez sumnje napravljen pod uticajem Brisela. Zato bi se predlagači i Vlada Srbije mogli ugledati na Brisel i kad je u pitanju njegovo (ne)usvajanje. Svedoci smo, naime, da je ovih dana iz Deklaracije o unapređenju socijalne kohezije u Evropskoj uniji uklonjen izraz “rodna ravnopravnost”. Evropska unije eto ne može da se saglasi ni oko upotrebe samoga izraza “rodna ravnopravnost”, a Srbija je požurila da i Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvoji. Ovaj Zakon je nesumnjivo ZAKON PROTIV SRPSKOG JEZIKA.

Članovi Odbora za standardizaciju srpskog jezika učestvovali su u izradi Dopuna i izmena Zakona o jeziku i pismima, koji Vlada nije prihvatila. To upućuje na nedvosmislen zaključak: Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćirilice nije poželjan, ali je poželjan Zakon protiv srpskog jezika imenovan kao Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Usvajanjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti šalje se jasna poruka da Vlada misli da srpski jezik ne treba štititi, nego ga treba urušavati “dekretima” države u kojoj je on osnova nacionalnog identiteta.

Odbor za standardizaciju srpskog jezika smatra da je jedini koji može zaustaviti ovo svesno preduzeto nasilje nad srpskim jezikom, nasilje koje negira zakonitosti njegove strukture – predsednik Republike Srbije.

U prvomajskom trobroju lista Blic predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić na prvo pitanje u intervjuu odgovara da ne bi mogao potpisati Zakon o istopolnim zajednicama, ako ga Skupština usvoji, jer je protivan Ustavu naše zemlje. Predsednik Vučić, međutim, nije pominjao mogućnost o nepotpisivanju Zakona o rodnoj ravnopravnosti kojim se obesmišljava struka i diskriminiše veliki broj običnih govornika srpskoga jezika. Ne verujemo da bi predsednik Republike Srbije, u kojoj je većini građana srpski jezik osnova nacionalnog identiteta, mogao potpisati zakon koji je sa jezičkog stanovišta zakon protiv srpskog jezika.

Ubeđeni smo da je i predsednik svestan činjenice da bi – ako se taj Zakon o rodnoj ravnopravnosti u Skupštini i usvoji – on bio u suprotnosti sa Ustavom i Zakonom o zabrani diskriminacije – a njime se uvodi diskriminacija u sam jezik, uvodi se verbalni delikt i cenzura. Jer, nikome se ne sme i ne može zabraniti da iz srpskog jezika bira onu mogućnost izražavanja koja mu najbolje odgovara, pa makar to bili i oblici gramatički neutralnog muškog roda. Upravo ta zabrana i jeste suštinska namera Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Odbor za standardizaciju srpskog jezika protivi se Zakonu o rodnoj ravnopravnosti". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

Čačanima uručeni  ugovori  za  energetsku  sanaciju  kuća I  stanova

 U  Čačku   su  danas  dodeljeni    ugovori   građanima   koji  će učestvovati   u  realizaciji  mera   energetske  efikasnosti  pororodičnih  kuća  i  stanova. Vrednost   projekta   je  oko  92   miliona dinara.  Grad  Čačak  je  obezbedio  29 miliona  i  100 hiljada   dinara,  isto  toliko izdvojiće i  Ministarstvo  rudarstva  i  energetike,  dok  je  učešće  građana  oko  32  miliona  dinara.  Ugovore  je  potpisalo  267  građana .  

Održavanje vodovne i kanalizacione mreže i izvorišta najvažniji poslovi JKP,, Vodovod” Čačak 

Na izvorištu vode u Beljini nadležni iz JKP ,, Vodovod” Čačak  čiste bunare  kako bi obezbedili stabilno vodnosnadbevanje. Zamenjena je kompletna stara vodovodna instalacija i priključci u Ulici Župana Stracimira. Vrednost ovih radova… […]

Premijera predstave “Putujuće pozorište Šopalović” Narodno pozorište Užice

Premijera predstave “Putujuće pozorište Šopalović”, Ljubomira Simovića, jedan je od dogadjaja koji će obeležiti godinu u kojoj Užice nosi titulu nacionalne prestonice kulture.  Ovom predstavom, u režiji Milana Neškovića, obeležena je 559. premijerno… […]

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
angle-double-up