Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
08/05/2024
Autor:
Info Press
Izvor: Infopress
Foto: Infopress
Između 20 i 25 odsto populacije, povremeno ili svakodnevno uzima neki od preparata benzodijazepina, odnosno sedativa. U zemljama severne Evrope, taj procenat je ispod deset odsto. Zloupotreba lekova je češća kod žena nego kod muškaraca, dok se poslednjih godina uzrasna granica sve više pomera ka mlađim generacijama. Mladi češće istovremeno uzimaju više lekova i nedozvoljenih supstanci, piše Politika u svom štampanom izdanju. Podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da se najviše zloupotrebljavaju anksiolitici i hipnotici, odnosno lekovi iz grupe sedativa, a odmah iza njih su antidepresivi. Zloupotrebljavaju se i druge klase lekova poput opioida (metadon, hidrokodon, oksikodon, buprenorfin) i stimulansa (amfetamin, metilfenidat) ali i drugi preparati, kao što su nazalni dekongestivi, sedativni antihistaminici i antikonvulzivi. Osim toga, lekovi koji se izdaju bez lekarskog recepta mogu biti korišćeni kao oni koji prethodne supstancama zloupotrebe. Svojevremeno je rađeno istraživanje o zloupotrebi lekova među studentskom populacijom i došlo se do veoma upozoravajućih podataka. Samardžić je istakao da, iako bi se očekivalo da su studenti medicine manje skloni uzimanju lekova iz ove grupe, podaci pokazuju da je čak 22 odsto studenata i 25 odsto studentkinja uzimalo neki od preparata iz grupe sedativa za potrebe ublažavanja studentskog stresa. Faktori rizika za pojavu zavisnosti predstavljaju velike doze leka, duži period upotrebe, kao i nagli prekid uzimanja medikamenta. Prema podacima iz 65 zemalja, Srbija i Hrvatska su među zemljama sa najvišim stopama potrošnje lekova. posebno uočava značajno povećanje upotrebe alprazolama i dijazepama u 2020. i 2021. godini, tokom pandemije sa porastom potrošnje većom od 25 odsto. Međutim u 2022. zabeleženo je smanjenje za oko 6,5 odsto, što je svakako dobar pokazatelj.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Penzioneri u Srbiji od kraja ove godine mogu da računaju na nekoliko važnih novina koje direktno utiču na njihov kućni budžet. Pored redovnog procentualnog rasta primanja, tu su i olakšice za električnu energiju,… […]
U Srbiji danas pretežno sunčano i veoma toplo, uz temperature od 24 do 30 stepeni. Uveče se na severu očekuje naoblačenje, koje će se tokom noći proširiti i na druge krajeve zemlje, uz… […]
U Domu kulture u Zablaću ugovore o dodeli podsticajnih sredstava u poljoprivredi potpisala su 192 poljoprivredna proizvođača, u okviru prve grupe korisnika gradskih subvencija za 2026. godinu. Grad Čaçak je ove godine za… […]
Opština Čajetina i svi ljubitelji ove planine dobili su novu adresu na internetu – zvanično je pokrenut savremeni digitalni portal „Zlatibor 2050“, dostupan na domenima zlatibor2050.com i zlatibor2050.com. Ova platforma osmišljena je tako… […]
Narodna banka Srbije i Vajber (Viber) omogućili su novu uslugu koja građanima daje mogućnost da pošalju novac ili zatraže uplatu direktno iz četa, koristeći broj telefona iz imenika. Aleksandar Stanojević iz Narodne banke… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Između 20 i 25 odsto populacije, povremeno ili svakodnevno uzima neki od preparata benzodijazepina, odnosno sedativa. U zemljama severne Evrope, taj procenat je ispod deset odsto. Zloupotreba lekova je češća kod žena nego kod muškaraca, dok se poslednjih godina uzrasna granica sve više pomera ka mlađim generacijama. Mladi češće istovremeno uzimaju više lekova i nedozvoljenih supstanci, piše Politika u svom štampanom izdanju. Podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da se najviše zloupotrebljavaju anksiolitici i hipnotici, odnosno lekovi iz grupe sedativa, a odmah iza njih su antidepresivi. Zloupotrebljavaju se i druge klase lekova poput opioida (metadon, hidrokodon, oksikodon, buprenorfin) i stimulansa (amfetamin, metilfenidat) ali i drugi preparati, kao što su nazalni dekongestivi, sedativni antihistaminici i antikonvulzivi. Osim toga, lekovi koji se izdaju bez lekarskog recepta mogu biti korišćeni kao oni koji prethodne supstancama zloupotrebe. Svojevremeno je rađeno istraživanje o zloupotrebi lekova među studentskom populacijom i došlo se do veoma upozoravajućih podataka. Samardžić je istakao da, iako bi se očekivalo da su studenti medicine manje skloni uzimanju lekova iz ove grupe, podaci pokazuju da je čak 22 odsto studenata i 25 odsto studentkinja uzimalo neki od preparata iz grupe sedativa za potrebe ublažavanja studentskog stresa. Faktori rizika za pojavu zavisnosti predstavljaju velike doze leka, duži period upotrebe, kao i nagli prekid uzimanja medikamenta. Prema podacima iz 65 zemalja, Srbija i Hrvatska su među zemljama sa najvišim stopama potrošnje lekova. posebno uočava značajno povećanje upotrebe alprazolama i dijazepama u 2020. i 2021. godini, tokom pandemije sa porastom potrošnje većom od 25 odsto. Međutim u 2022. zabeleženo je smanjenje za oko 6,5 odsto, što je svakako dobar pokazatelj.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Nove vesti za penzionere: Od decembra veće penzije, jeftinija struja i nove isplate pomoći
Penzioneri u Srbiji od kraja ove godine mogu da računaju na nekoliko važnih novina koje direktno utiču na njihov kućni budžet. Pored redovnog procentualnog rasta primanja, tu su i olakšice za električnu energiju,… […]
Poslednjeg dana miholjskog leta do 30 stepeni, uveče naoblačenje sa kišom
U Srbiji danas pretežno sunčano i veoma toplo, uz temperature od 24 do 30 stepeni. Uveče se na severu očekuje naoblačenje, koje će se tokom noći proširiti i na druge krajeve zemlje, uz… […]
Značajna ulaganja u čačansku poljoprivredu: Uručeni ugovori za prvu grupu korisnika gradskih subvencija
U Domu kulture u Zablaću ugovore o dodeli podsticajnih sredstava u poljoprivredi potpisala su 192 poljoprivredna proizvođača, u okviru prve grupe korisnika gradskih subvencija za 2026. godinu. Grad Čaçak je ove godine za… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs