Manastir Kumanica se nalazi između Prijepolja i Bijelog Polja, 13 kilometara od Brodareva. Nalazi se u selu Vrbnica u dolini reke Lim uz samu železničku prugu. Dugo vremena je bio razrušen i napušten. Obnovljen je i osvećen 12. novembra 2000. godine.
Prvo pisano pominjanje manastira vezuje se za 1514. godinu. U ruševinama su sačuvani delovi ploča za koje se pouzdano tvrdi da potiču iz razdoblja od kraja XIII do sredine XV veka, ali je prostor na severnoj strani manastira uništen pri gradnji železnice, pa je pouzdanije datovanje prvobitne crkve onemogućeno. Pretpostavlja se da je zlatno doba života manastira bilo u drugoj polovini XVI i tokom XVII veka. Pretpostavlja se takođe da je manastir urušen i zapušten u drugoj polovini XVIII veka.
Arhitekta Aleksandar Deroko je 1926. godine zatekao manastirsku crkvu u ruševinama. Tada su izvršena prva snimanja i napravljen je crtež osnove crkve, što je kasnije (1933. godine) dopunio Đorđe Bošković, pretpostavljajući da crkva potiče iz XVI – XVII veka.
Projektom pruge Beograd-Bar je trebalo da trasa pruge ide preko dela manastira, ali je ipak prilagođenjem pomeren potporni zid na 5 metara od crkve. Tokom 1971. godine je izvršeno čišćenje, iskopavanje i delimična obnova.
Posvećen je Svetom arhistratigu Gavrilu. U njemu se čuvaju mošti Svetog Grigorija Kumaničkog. Nepoznato je ko je bio Grigorije, sem da se u jednom zapisu pominje kao „srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop“, pa čak da potiče „od svete i bogoizabrane loze Nemanjića“. Ovo nije moguće istoriografski potvrditi i veruje se da je odraz legende.
U vreme letnjeg sabora, u okviru manastirske slave 26. jula, u njemu se okupi na desetine hiljada vernika, a veoma je cenjen i među vernicima ostalih veroispovesti.
Poreklo imena manastira nije najjasnije. Prema nekima potiče od monaha pobeglih iz Kumanova, dok je Deroko smatrao da potiče od imena Kumanaca, Bugara. Međutim, najrasprostranjenije je mišljenje da je ovaj toponim vezan za vlastelinsku porodicu Kumanci ili Kumaničići, koja je poticala iz ovih krajeva, a kasnije se pominju u oblasti Rudnika.
KAMEN TAJNI
Kumanica, teško odaje svoje tajne. Jer, prvi kamen je iz dalekog 12. veka. Iako je prva molitvena odaja u podnožju stena odavno srušena, taj prvi kamen je vraćen.
Zagonetni kamen, vratio je jedan musliman koji je iskoristio metež kada su Turci rušili manastir i odneo ga kući. Kada mu je kasnije umrlo dvoje dece, bio je uveren da je u kuću uneo prokletstvo jer je uzeo kamen bez blagoslova, pričali su ranije monasi.
Nakon što je „sveti kamen” vraćen, po predanju, iz susednog sela doneli su izvesnog Miloša koji je zbog slepila u mladosti pokušao da se obesi, ali ga je rodbina sprečila, donela u Kumanicu na praznično bogosluženje i on je progledao. Od tada, ovde iz raznih krajeva dolaze ljudi svih vera koji veruju u izlečenje.
Narodno predanje je i da se na Dan sabora 26. jula svake godine neko izleči od teže, uglavnom duševne bolesti. A priča se da su 1962. godine u leto ovde doneli paralizovanu devojku, koja je sa ovdašnjeg oltara izašla na nogama.
Nije onda ni čudo da su manastir u divljim stenama prozvali „mali Ostrog”. Inače, po jednoj od verzija priče o nazivu i nastanku, srpski velmoža kog su Turci uhvatili uspeo je da ostavi bogatstvo kumovima koji su podigli manastir.
Po drugoj priči, veruje se da je Kumanicu podigao Sveti Grigorije koji se krajem 13. i početkom 14. veka u prvobitnoj molitvenici ovde podvezivao.
U svakom slučaju, priča se da je po njemu nastao manastir Svetog Nikolaja Grigorija koji je potom izgoreo, a njegove „čudotvorne mošti ovde premeštene”.
Neretko se u Polimlju može čuti i legenda po kojoj su mošti svetog Save sklonjene pred najezdom Turaka u poslednji čas, odnosno da su na Vračaru spaljeni nečiji tuđi ostaci, te da su čudotvorne mošti srpskog arhiepiskopa upravo ovde pohranjene.
Na dan Svetog arhangela Gavrila, 26. jula svake godine okupi na hiljade pravoslavaca, katolika, muslimana i ateista, koji prenoće pod vedrim nebom kraj svetih zidina, nadajući se izlečenju. Veruje se da posetom Kumanici slepi progledaju, hromi prohodaju, a nerotkinje rađaju. Tokom noći se pale sveće za zdravlje živih i pokoj duša i razgrešenje mrtvih.
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Kamen tajni manastira Kumanica". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje raspisao je oglas za upućivanje penzionera na rehabilitaciju za 2024. godinu, a pravo da konkurišu za desetodnevni besplatni boravak u banjama i lečilištima u Srbiji imaju korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara i imaju prebivalište u Srbiji.
Učenički parlament Gimnazije u subotu na terenima SC Mladost u Čačku organizovaće humanitarni turnir u malom fudbalu. Sav novac koji se bude prikupio namenjen je za lečenje sugrađanina Jovana Sretenovića.
Govoreći o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Čačku gradonačelnik Čačka je podsetio da je 1977. godine definisana lokacija gde će se graditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Čačku i nikada se ta lokacija nije menjala.
„Podaci pokazuju da je u protekla godina bila odlična što se tiče izvoza i uvoza .Ostvareno je 411 miliona evra izvoza i to najviše u Nemačku što je za 2,22 odsto više nego… […]
U Gradskom kulturnom centru Užice organizovan je prvi ovogodišnji sajam zapošljavanja užičke filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.Na samu je bilo prisutno 18 poslodavaca koji su oglasili potrebu za zapošljavanje 220 radnika, na različitim… […]
U osnovnoj školi Nada Matić u Užicu, održan je Sajam obrazovanja “Znanje je put, odaberi smer”. Na Sajmu se svojim programima i obrazovnim profilima, učenicima osmih razreda i njihovim roditeljima, predstavilo sedam srednjih… […]
Manastir Kumanica se nalazi između Prijepolja i Bijelog Polja, 13 kilometara od Brodareva. Nalazi se u selu Vrbnica u dolini reke Lim uz samu železničku prugu. Dugo vremena je bio razrušen i napušten. Obnovljen je i osvećen 12. novembra 2000. godine.
Prvo pisano pominjanje manastira vezuje se za 1514. godinu. U ruševinama su sačuvani delovi ploča za koje se pouzdano tvrdi da potiču iz razdoblja od kraja XIII do sredine XV veka, ali je prostor na severnoj strani manastira uništen pri gradnji železnice, pa je pouzdanije datovanje prvobitne crkve onemogućeno. Pretpostavlja se da je zlatno doba života manastira bilo u drugoj polovini XVI i tokom XVII veka. Pretpostavlja se takođe da je manastir urušen i zapušten u drugoj polovini XVIII veka.
Arhitekta Aleksandar Deroko je 1926. godine zatekao manastirsku crkvu u ruševinama. Tada su izvršena prva snimanja i napravljen je crtež osnove crkve, što je kasnije (1933. godine) dopunio Đorđe Bošković, pretpostavljajući da crkva potiče iz XVI – XVII veka.
Projektom pruge Beograd-Bar je trebalo da trasa pruge ide preko dela manastira, ali je ipak prilagođenjem pomeren potporni zid na 5 metara od crkve. Tokom 1971. godine je izvršeno čišćenje, iskopavanje i delimična obnova.
Posvećen je Svetom arhistratigu Gavrilu. U njemu se čuvaju mošti Svetog Grigorija Kumaničkog. Nepoznato je ko je bio Grigorije, sem da se u jednom zapisu pominje kao „srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop“, pa čak da potiče „od svete i bogoizabrane loze Nemanjića“. Ovo nije moguće istoriografski potvrditi i veruje se da je odraz legende.
U vreme letnjeg sabora, u okviru manastirske slave 26. jula, u njemu se okupi na desetine hiljada vernika, a veoma je cenjen i među vernicima ostalih veroispovesti.
Poreklo imena manastira nije najjasnije. Prema nekima potiče od monaha pobeglih iz Kumanova, dok je Deroko smatrao da potiče od imena Kumanaca, Bugara. Međutim, najrasprostranjenije je mišljenje da je ovaj toponim vezan za vlastelinsku porodicu Kumanci ili Kumaničići, koja je poticala iz ovih krajeva, a kasnije se pominju u oblasti Rudnika.
KAMEN TAJNI
Kumanica, teško odaje svoje tajne. Jer, prvi kamen je iz dalekog 12. veka. Iako je prva molitvena odaja u podnožju stena odavno srušena, taj prvi kamen je vraćen.
Zagonetni kamen, vratio je jedan musliman koji je iskoristio metež kada su Turci rušili manastir i odneo ga kući. Kada mu je kasnije umrlo dvoje dece, bio je uveren da je u kuću uneo prokletstvo jer je uzeo kamen bez blagoslova, pričali su ranije monasi.
Nakon što je „sveti kamen” vraćen, po predanju, iz susednog sela doneli su izvesnog Miloša koji je zbog slepila u mladosti pokušao da se obesi, ali ga je rodbina sprečila, donela u Kumanicu na praznično bogosluženje i on je progledao. Od tada, ovde iz raznih krajeva dolaze ljudi svih vera koji veruju u izlečenje.
Narodno predanje je i da se na Dan sabora 26. jula svake godine neko izleči od teže, uglavnom duševne bolesti. A priča se da su 1962. godine u leto ovde doneli paralizovanu devojku, koja je sa ovdašnjeg oltara izašla na nogama.
Nije onda ni čudo da su manastir u divljim stenama prozvali „mali Ostrog”. Inače, po jednoj od verzija priče o nazivu i nastanku, srpski velmoža kog su Turci uhvatili uspeo je da ostavi bogatstvo kumovima koji su podigli manastir.
Po drugoj priči, veruje se da je Kumanicu podigao Sveti Grigorije koji se krajem 13. i početkom 14. veka u prvobitnoj molitvenici ovde podvezivao.
U svakom slučaju, priča se da je po njemu nastao manastir Svetog Nikolaja Grigorija koji je potom izgoreo, a njegove „čudotvorne mošti ovde premeštene”.
Neretko se u Polimlju može čuti i legenda po kojoj su mošti svetog Save sklonjene pred najezdom Turaka u poslednji čas, odnosno da su na Vračaru spaljeni nečiji tuđi ostaci, te da su čudotvorne mošti srpskog arhiepiskopa upravo ovde pohranjene.
Na dan Svetog arhangela Gavrila, 26. jula svake godine okupi na hiljade pravoslavaca, katolika, muslimana i ateista, koji prenoće pod vedrim nebom kraj svetih zidina, nadajući se izlečenju. Veruje se da posetom Kumanici slepi progledaju, hromi prohodaju, a nerotkinje rađaju. Tokom noći se pale sveće za zdravlje živih i pokoj duša i razgrešenje mrtvih.
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Kamen tajni manastira Kumanica". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Učenički parlament Gimnazije u subotu na terenima SC Mladost u Čačku organizovaće humanitarni turnir u malom fudbalu. Sav novac koji se bude prikupio namenjen je za lečenje sugrađanina Jovana Sretenovića.
Govoreći o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Čačku gradonačelnik Čačka je podsetio da je 1977. godine definisana lokacija gde će se graditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Čačku i nikada se ta lokacija nije menjala.
„Podaci pokazuju da je u protekla godina bila odlična što se tiče izvoza i uvoza .Ostvareno je 411 miliona evra izvoza i to najviše u Nemačku što je za 2,22 odsto više nego… […]
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.