Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
17/12/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press
Manastir Kumanica se nalazi između Prijepolja i Bijelog Polja, 13 kilometara od Brodareva. Nalazi se u selu Vrbnica u dolini reke Lim uz samu železničku prugu. Dugo vremena je bio razrušen i napušten. Obnovljen je i osvećen 12. novembra 2000. godine. Prvo pisano pominjanje manastira vezuje se za 1514. godinu. U ruševinama su sačuvani delovi ploča za koje se pouzdano tvrdi da potiču iz razdoblja od kraja XIII do sredine XV veka, ali je prostor na severnoj strani manastira uništen pri gradnji železnice, pa je pouzdanije datovanje prvobitne crkve onemogućeno. Pretpostavlja se da je zlatno doba života manastira bilo u drugoj polovini XVI i tokom XVII veka. Pretpostavlja se takođe da je manastir urušen i zapušten u drugoj polovini XVIII veka. Arhitekta Aleksandar Deroko je 1926. godine zatekao manastirsku crkvu u ruševinama. Tada su izvršena prva snimanja i napravljen je crtež osnove crkve, što je kasnije (1933. godine) dopunio Đorđe Bošković, pretpostavljajući da crkva potiče iz XVI – XVII veka. Projektom pruge Beograd-Bar je trebalo da trasa pruge ide preko dela manastira, ali je ipak prilagođenjem pomeren potporni zid na 5 metara od crkve. Tokom 1971. godine je izvršeno čišćenje, iskopavanje i delimična obnova. Posvećen je Svetom arhistratigu Gavrilu. U njemu se čuvaju mošti Svetog Grigorija Kumaničkog. Nepoznato je ko je bio Grigorije, sem da se u jednom zapisu pominje kao „srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop“, pa čak da potiče „od svete i bogoizabrane loze Nemanjića“. Ovo nije moguće istoriografski potvrditi i veruje se da je odraz legende. U vreme letnjeg sabora, u okviru manastirske slave 26. jula, u njemu se okupi na desetine hiljada vernika, a veoma je cenjen i među vernicima ostalih veroispovesti. Poreklo imena manastira nije najjasnije. Prema nekima potiče od monaha pobeglih iz Kumanova, dok je Deroko smatrao da potiče od imena Kumanaca, Bugara. Međutim, najrasprostranjenije je mišljenje da je ovaj toponim vezan za vlastelinsku porodicu Kumanci ili Kumaničići, koja je poticala iz ovih krajeva, a kasnije se pominju u oblasti Rudnika. KAMEN TAJNI Kumanica, teško odaje svoje tajne. Jer, prvi kamen je iz dalekog 12. veka. Iako je prva molitvena odaja u podnožju stena odavno srušena, taj prvi kamen je vraćen. Zagonetni kamen, vratio je jedan musliman koji je iskoristio metež kada su Turci rušili manastir i odneo ga kući. Kada mu je kasnije umrlo dvoje dece, bio je uveren da je u kuću uneo prokletstvo jer je uzeo kamen bez blagoslova, pričali su ranije monasi. Nakon što je „sveti kamen” vraćen, po predanju, iz susednog sela doneli su izvesnog Miloša koji je zbog slepila u mladosti pokušao da se obesi, ali ga je rodbina sprečila, donela u Kumanicu na praznično bogosluženje i on je progledao. Od tada, ovde iz raznih krajeva dolaze ljudi svih vera koji veruju u izlečenje. Narodno predanje je i da se na Dan sabora 26. jula svake godine neko izleči od teže, uglavnom duševne bolesti. A priča se da su 1962. godine u leto ovde doneli paralizovanu devojku, koja je sa ovdašnjeg oltara izašla na nogama. Nije onda ni čudo da su manastir u divljim stenama prozvali „mali Ostrog”. Inače, po jednoj od verzija priče o nazivu i nastanku, srpski velmoža kog su Turci uhvatili uspeo je da ostavi bogatstvo kumovima koji su podigli manastir. Po drugoj priči, veruje se da je Kumanicu podigao Sveti Grigorije koji se krajem 13. i početkom 14. veka u prvobitnoj molitvenici ovde podvezivao. U svakom slučaju, priča se da je po njemu nastao manastir Svetog Nikolaja Grigorija koji je potom izgoreo, a njegove „čudotvorne mošti ovde premeštene”. Neretko se u Polimlju može čuti i legenda po kojoj su mošti svetog Save sklonjene pred najezdom Turaka u poslednji čas, odnosno da su na Vračaru spaljeni nečiji tuđi ostaci, te da su čudotvorne mošti srpskog arhiepiskopa upravo ovde pohranjene. Na dan Svetog arhangela Gavrila, 26. jula svake godine okupi na hiljade pravoslavaca, katolika, muslimana i ateista, koji prenoće pod vedrim nebom kraj svetih zidina, nadajući se izlečenju. Veruje se da posetom Kumanici slepi progledaju, hromi prohodaju, a nerotkinje rađaju. Tokom noći se pale sveće za zdravlje živih i pokoj duša i razgrešenje mrtvih.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Dečije selo Kraljevo programe realizuje uz podršku grada Čačka, Centra za socijalni rad, Centra za porodični smeštaj i usvojenje, osnovnih i srednjih škola, predškolskih ustanova , zdrvstvenih centara kao i brojnih drugih organizacija i udruženja.
Sa gazdinstva Nedića na pijaci su prve i druge ratarske kulture proizvedene na zdrav, prirodan način.
Jutarnja temperatura kretaće se od sedam do 19 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 30, na jugu i istoku od 31 do 33 stepena.
Ovog vikenda u Zablaću se održava privredno turistička manifestacija Podovi zapadnog pomoravlja. Tradicionalna manifestacija, čiji je osnovni cilj promovisanje poljoprivredne proizvodnje I proizvodjača, održava se po osamnaesti put I okuplja veliki broj izlagača… […]
Odeljenje za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU Ministarstva finansija raspisalo je tender za izbor konsultanta za nadzor radova i sprovođenje FOPIP programa u okviru izgradnje sistema za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Manastir Kumanica se nalazi između Prijepolja i Bijelog Polja, 13 kilometara od Brodareva. Nalazi se u selu Vrbnica u dolini reke Lim uz samu železničku prugu. Dugo vremena je bio razrušen i napušten. Obnovljen je i osvećen 12. novembra 2000. godine. Prvo pisano pominjanje manastira vezuje se za 1514. godinu. U ruševinama su sačuvani delovi ploča za koje se pouzdano tvrdi da potiču iz razdoblja od kraja XIII do sredine XV veka, ali je prostor na severnoj strani manastira uništen pri gradnji železnice, pa je pouzdanije datovanje prvobitne crkve onemogućeno. Pretpostavlja se da je zlatno doba života manastira bilo u drugoj polovini XVI i tokom XVII veka. Pretpostavlja se takođe da je manastir urušen i zapušten u drugoj polovini XVIII veka. Arhitekta Aleksandar Deroko je 1926. godine zatekao manastirsku crkvu u ruševinama. Tada su izvršena prva snimanja i napravljen je crtež osnove crkve, što je kasnije (1933. godine) dopunio Đorđe Bošković, pretpostavljajući da crkva potiče iz XVI – XVII veka. Projektom pruge Beograd-Bar je trebalo da trasa pruge ide preko dela manastira, ali je ipak prilagođenjem pomeren potporni zid na 5 metara od crkve. Tokom 1971. godine je izvršeno čišćenje, iskopavanje i delimična obnova. Posvećen je Svetom arhistratigu Gavrilu. U njemu se čuvaju mošti Svetog Grigorija Kumaničkog. Nepoznato je ko je bio Grigorije, sem da se u jednom zapisu pominje kao „srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop“, pa čak da potiče „od svete i bogoizabrane loze Nemanjića“. Ovo nije moguće istoriografski potvrditi i veruje se da je odraz legende. U vreme letnjeg sabora, u okviru manastirske slave 26. jula, u njemu se okupi na desetine hiljada vernika, a veoma je cenjen i među vernicima ostalih veroispovesti. Poreklo imena manastira nije najjasnije. Prema nekima potiče od monaha pobeglih iz Kumanova, dok je Deroko smatrao da potiče od imena Kumanaca, Bugara. Međutim, najrasprostranjenije je mišljenje da je ovaj toponim vezan za vlastelinsku porodicu Kumanci ili Kumaničići, koja je poticala iz ovih krajeva, a kasnije se pominju u oblasti Rudnika. KAMEN TAJNI Kumanica, teško odaje svoje tajne. Jer, prvi kamen je iz dalekog 12. veka. Iako je prva molitvena odaja u podnožju stena odavno srušena, taj prvi kamen je vraćen. Zagonetni kamen, vratio je jedan musliman koji je iskoristio metež kada su Turci rušili manastir i odneo ga kući. Kada mu je kasnije umrlo dvoje dece, bio je uveren da je u kuću uneo prokletstvo jer je uzeo kamen bez blagoslova, pričali su ranije monasi. Nakon što je „sveti kamen” vraćen, po predanju, iz susednog sela doneli su izvesnog Miloša koji je zbog slepila u mladosti pokušao da se obesi, ali ga je rodbina sprečila, donela u Kumanicu na praznično bogosluženje i on je progledao. Od tada, ovde iz raznih krajeva dolaze ljudi svih vera koji veruju u izlečenje. Narodno predanje je i da se na Dan sabora 26. jula svake godine neko izleči od teže, uglavnom duševne bolesti. A priča se da su 1962. godine u leto ovde doneli paralizovanu devojku, koja je sa ovdašnjeg oltara izašla na nogama. Nije onda ni čudo da su manastir u divljim stenama prozvali „mali Ostrog”. Inače, po jednoj od verzija priče o nazivu i nastanku, srpski velmoža kog su Turci uhvatili uspeo je da ostavi bogatstvo kumovima koji su podigli manastir. Po drugoj priči, veruje se da je Kumanicu podigao Sveti Grigorije koji se krajem 13. i početkom 14. veka u prvobitnoj molitvenici ovde podvezivao. U svakom slučaju, priča se da je po njemu nastao manastir Svetog Nikolaja Grigorija koji je potom izgoreo, a njegove „čudotvorne mošti ovde premeštene”. Neretko se u Polimlju može čuti i legenda po kojoj su mošti svetog Save sklonjene pred najezdom Turaka u poslednji čas, odnosno da su na Vračaru spaljeni nečiji tuđi ostaci, te da su čudotvorne mošti srpskog arhiepiskopa upravo ovde pohranjene. Na dan Svetog arhangela Gavrila, 26. jula svake godine okupi na hiljade pravoslavaca, katolika, muslimana i ateista, koji prenoće pod vedrim nebom kraj svetih zidina, nadajući se izlečenju. Veruje se da posetom Kumanici slepi progledaju, hromi prohodaju, a nerotkinje rađaju. Tokom noći se pale sveće za zdravlje živih i pokoj duša i razgrešenje mrtvih.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Dečije selo Kraljevo programe realizuje uz podršku grada Čačka, Centra za socijalni rad, Centra za porodični smeštaj i usvojenje, osnovnih i srednjih škola, predškolskih ustanova , zdrvstvenih centara kao i brojnih drugih organizacija i udruženja.
Sa gazdinstva Nedića na pijaci su prve i druge ratarske kulture proizvedene na zdrav, prirodan način.
Jutarnja temperatura kretaće se od sedam do 19 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 30, na jugu i istoku od 31 do 33 stepena.
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs