Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
30/08/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Wallpaper
Posledice udara groma mogu biti fatalne. Godišnje od udara gromova u svetu pogine skoro 25.000 ljudi, dok ih 10 puta više udar preživi, ali sa teškim posledicama. Širom sveta oluje uzrokuju, otprilike, 6.000 udara gromova svake minute, pokazuju podaci. Šta su istine, a šta zablude – kako se zaštiti od udara groma? Pre nekoliko dana u Jagodini trenera fudbalskog kluba grom je pogodio na terenu tokom treninga. Nažalost, od posledica udara je preminuo. Najnovija tragedija se dogodila u Ugandi gde je grom ubio desetoricu mališana koji su igrali fudbal na otvorenom terenu u gradu Arua. Profesor Jovan Cvetić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da postoje pravila gde gromovi udaraju, ali su ona najčešće sakrivena za obične ljude, dok stručnjaci imaju neke indikatore gde je veća verovatnoća da se desi to atmosfersko pražnjenje. “Ono što je opasno su veliki, ravni tereni ili blaga uzvišenja gde ste vi na vrhu tih uzvišenja”, rekao je Cvetić. Gde najčešće udaraju gromovi Na pitanje gde najčešće udaraju gromovi, profesor Cvetić kaže da grom bira putanju sa najmanjom otpornošću, odnosno najvećom provodljivošću. “To se obično dešava tamo gde su rečni tokovi, jezera, gde je teren natopljen vodom i gde imaju isparanje vode, tako da on obično tu pravi putanju. Naravno, to nije uvek slučaj. Tu su i uzvišenja koja privlače gromove, odnosno pojavljuje se indukovano naelektrisanje na vrhovima tih objekata, ono je veće gustine i tu je električno polje veće tako da grom bira tu putanju koja ga vodi ka tom objektu”, objašnjava profesor. Ukazao je da to znači da ne treba da se nalazimo u blizini visokih stabala i usamljenih objekata koji dominiraju na ravnom terenu. “Ako je već zgrada usamljena onda uđite u nju, jer je ona zaštićena, ima aramaturu”, dodao je Cvetić. Ako se nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo Istakao je da gromovi češće udaraju na selima nego u gradovima i da je tu rizičnije. Na primer, ako se tokom oluje nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo, rekao je Cvetić. “Treba da smanjite svoju siluetu maksimalno, da čučnete i da u što manjoj površini dodirujete površinu zemlje. Ne treba se štititi nekim kišobranima i improvizovanim skloništima”, naglasio je Cvetić. Ukazao je da je najbolje naći zaklon u automobilu i da je on dobra zaštita, jer je metalna struktura koja je zatvorena. Privlače li mobilni telefoni gromove Istakao je da je zabluda da mobilni telefon privlači gromove, kao i da možemo slobodno da ih koristimo. “I po nivou zračenja njegovog i po spektru u kom se dešava ta komunikacija potpuno je van mogućnosti da privuče grom”, dodao je Cvetić. Pored toga, zabluda je da čoveka koji je pogođen gromom možete da oživite tako što ćete ga zakopati u zemlju. Na pitanje da li treba da isključimo male kućne aparate, bojlere kada smo u stanu, a kada grmi, Cvetić kaže da to zavisi od izvedene zaštite u kući i da ako je ona propisno izvedena nema potrebe da se to radi. Kako možemo izračunati koliko je udaljeno mesto gde je udario grom Objasnio je i kako posle sevanja možemo saznati gde je i koliko udaljeno mesto pražnjenja. “Jednostavno je ta računica. Otprilike tri sekunde treba zvuku groma da pređe rastojanje od jednog kilometra. Dakle, treba da odbrojite sekunde od trenutka kada vidite pražnjenje do trenutka kada ga čujete i pomnožite sa 350 metara. Znači tri sekunde jedan kilomtar, ako je devet sekundi to je tri kilometra rastojanja”, naveo je Cvetić. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje. Na pitanje može li grom da udari iz vedra neba, profesor kaže da se to čini tako i da ne može da udari baš iz vedra neba. “S obzirom da putanja atmosferskog pražnjenja ide i horizintalno, pa onda vertikalno, a to može da bude rastojanje i deset kilometara ta putanja, pa i više od toga, onda vam se može činiti da je udario iz vedra neba, a oblak je tamo daleko nekoliko kilometara”, zaključio je Cvetić.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Na vidikovcu na Kablaru u toku su testiranja opterećenja objekata, sve u cilju stručnog, kompletnogi adekvatnog ispitivanja, kako bi bio potpuno bezbedan za sve one koji će ga posetiti. Prema rečima profesora dr Danijela… […]
Ujutru i pre podne biće pretežno sunčano. Posle podne postepeno naoblačenje sa zapada, koje će krajem dana i u noći ka četvrtku mestimično usloviti kišu. Jedino će se na istoku Srbije zadržati suvo… […]
Gradsko veće dodeliće 500.000 dinara Draganu Todoroviću iz Bresnice za obnovu gornjeg sprata kuće. Komisija je izlazila na teren i utvrdila stepen oštećenja i na osnovu zapisnika koji je sačinjen odredili smo… […]
U nenajavljenoj poseti zdravstvenoj stanici u Sevojnu danas je boravio dr Mirsad Đerlek državni sekretar Ministarstva zdravlja. Cilj te posete je, kako je istakao, utvrđivanje stanja na terenu, prepoznavanje eventualnih problema i podizanje… […]
Mart je posvećen podizanju svesti o borbi protiv raka. Tokom ovog meseca organizuju se brojne kampanje, preventivni pregledi u cilju podsticanja na negovanje zdravih stilova života i redovne kontrole zdravlja. Od nedavno sprovodi se… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Posledice udara groma mogu biti fatalne. Godišnje od udara gromova u svetu pogine skoro 25.000 ljudi, dok ih 10 puta više udar preživi, ali sa teškim posledicama. Širom sveta oluje uzrokuju, otprilike, 6.000 udara gromova svake minute, pokazuju podaci. Šta su istine, a šta zablude – kako se zaštiti od udara groma? Pre nekoliko dana u Jagodini trenera fudbalskog kluba grom je pogodio na terenu tokom treninga. Nažalost, od posledica udara je preminuo. Najnovija tragedija se dogodila u Ugandi gde je grom ubio desetoricu mališana koji su igrali fudbal na otvorenom terenu u gradu Arua. Profesor Jovan Cvetić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da postoje pravila gde gromovi udaraju, ali su ona najčešće sakrivena za obične ljude, dok stručnjaci imaju neke indikatore gde je veća verovatnoća da se desi to atmosfersko pražnjenje. “Ono što je opasno su veliki, ravni tereni ili blaga uzvišenja gde ste vi na vrhu tih uzvišenja”, rekao je Cvetić. Gde najčešće udaraju gromovi Na pitanje gde najčešće udaraju gromovi, profesor Cvetić kaže da grom bira putanju sa najmanjom otpornošću, odnosno najvećom provodljivošću. “To se obično dešava tamo gde su rečni tokovi, jezera, gde je teren natopljen vodom i gde imaju isparanje vode, tako da on obično tu pravi putanju. Naravno, to nije uvek slučaj. Tu su i uzvišenja koja privlače gromove, odnosno pojavljuje se indukovano naelektrisanje na vrhovima tih objekata, ono je veće gustine i tu je električno polje veće tako da grom bira tu putanju koja ga vodi ka tom objektu”, objašnjava profesor. Ukazao je da to znači da ne treba da se nalazimo u blizini visokih stabala i usamljenih objekata koji dominiraju na ravnom terenu. “Ako je već zgrada usamljena onda uđite u nju, jer je ona zaštićena, ima aramaturu”, dodao je Cvetić. Ako se nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo Istakao je da gromovi češće udaraju na selima nego u gradovima i da je tu rizičnije. Na primer, ako se tokom oluje nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo, rekao je Cvetić. “Treba da smanjite svoju siluetu maksimalno, da čučnete i da u što manjoj površini dodirujete površinu zemlje. Ne treba se štititi nekim kišobranima i improvizovanim skloništima”, naglasio je Cvetić. Ukazao je da je najbolje naći zaklon u automobilu i da je on dobra zaštita, jer je metalna struktura koja je zatvorena. Privlače li mobilni telefoni gromove Istakao je da je zabluda da mobilni telefon privlači gromove, kao i da možemo slobodno da ih koristimo. “I po nivou zračenja njegovog i po spektru u kom se dešava ta komunikacija potpuno je van mogućnosti da privuče grom”, dodao je Cvetić. Pored toga, zabluda je da čoveka koji je pogođen gromom možete da oživite tako što ćete ga zakopati u zemlju. Na pitanje da li treba da isključimo male kućne aparate, bojlere kada smo u stanu, a kada grmi, Cvetić kaže da to zavisi od izvedene zaštite u kući i da ako je ona propisno izvedena nema potrebe da se to radi. Kako možemo izračunati koliko je udaljeno mesto gde je udario grom Objasnio je i kako posle sevanja možemo saznati gde je i koliko udaljeno mesto pražnjenja. “Jednostavno je ta računica. Otprilike tri sekunde treba zvuku groma da pređe rastojanje od jednog kilometra. Dakle, treba da odbrojite sekunde od trenutka kada vidite pražnjenje do trenutka kada ga čujete i pomnožite sa 350 metara. Znači tri sekunde jedan kilomtar, ako je devet sekundi to je tri kilometra rastojanja”, naveo je Cvetić. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje. Na pitanje može li grom da udari iz vedra neba, profesor kaže da se to čini tako i da ne može da udari baš iz vedra neba. “S obzirom da putanja atmosferskog pražnjenja ide i horizintalno, pa onda vertikalno, a to može da bude rastojanje i deset kilometara ta putanja, pa i više od toga, onda vam se može činiti da je udario iz vedra neba, a oblak je tamo daleko nekoliko kilometara”, zaključio je Cvetić.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
U toku testiranje opterećenja objekata na vidikovcu na Kablaru
Na vidikovcu na Kablaru u toku su testiranja opterećenja objekata, sve u cilju stručnog, kompletnogi adekvatnog ispitivanja, kako bi bio potpuno bezbedan za sve one koji će ga posetiti. Prema rečima profesora dr Danijela… […]
Tokom dana sunčano, krajem dana kiša
Ujutru i pre podne biće pretežno sunčano. Posle podne postepeno naoblačenje sa zapada, koje će krajem dana i u noći ka četvrtku mestimično usloviti kišu. Jedino će se na istoku Srbije zadržati suvo… […]
Grad Čačak – Pomoć od milion i po dinara za četiri porodice koje su pretrpele štetu od požara
Gradsko veće dodeliće 500.000 dinara Draganu Todoroviću iz Bresnice za obnovu gornjeg sprata kuće. Komisija je izlazila na teren i utvrdila stepen oštećenja i na osnovu zapisnika koji je sačinjen odredili smo… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs