Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
07/02/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Walppaper
Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić rekao jeda je bitan element ugovora datum kada se plaća neka obaveza i njegov savet je da se klijenti jave banci, ukoliko rata kredita ne dospeva baš kada stiže plata. Da se virus ne širi i među zaposlenima koji obračunavaju plate, mnoge kompanije odlučile su da zarade islaćuju jednom, a ne dva puta, sredinom i poslednjeg dana u mesecu. Na to se treba navići i pažljivije upravljati kućnim budžetom, jer nikad kraja tekućem mesecu. Još veći problem za nas i računovođe jeste ako rata kredita ne dospeva baš kada stiže plata. Zbog toga mnogi zaposleni obilaze banke i mole da im se datum dospeća kredita pomeri. Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije rekao je da je bitan element ugovora datum kada se plaća neka obaveza i njegov savet je da se oni kod kojih dolazi do pomeranja da se zarade jedanput mesečni isplaćuju – jave banci. “Ako samoinicijativno pomerite taj rok onda ste u docnji, za taj deo vremenskog perioda morate da platite neku kamatu koja nije redovna, ona ima penal koji vas kažnjava da bi plaćali kako je ugovoreno”, kaže on. Savet je svima onima koji imaju takav problem, kaže Vasić, da se jave banci da dogovore kako da izmiruju obaveze, a da nemaju penal zbog kašnjenja u otplate svoje obaveze. Koliko iznosi penal zavisi od banke do banke, kao i od nekoliko elemenata, visine kredita, koliko je meseci ostalo do kraja isplate kredita. Naveo je informativni primer dva kredita od 30.000 evra, a drugi 500.000 dinara – to su najčešće sume kojima barataju. “Ako je ostalo još 10 godina do kraja, kamata je 2,85, pričamo o stambenom kreditu i pomeranje roka je 25 dana, razlika rate je 0,57 evra, ako je pomeranje 15 dana razlika je 0,34”, rekao je Vasić. Objasnio je da ako imate gotovinski kredit od 500.000 dinara na pet godina, kamata je 9,75, pomeranje 15 dana, 42 dinara se povećava mesečna rata. Trudnice i kredit Trudnice i dalje imaju problem da podignu kredit, poslodavac ne želi da bude garant, jer im i ne plaća odsustvo sa posla, a socijalno neće, jer nije poslodavac i tako u krug. Govoreći o tome može li ovaj problem da se reši, Vasić kaže da trudnice ne bi trebalo da razmišljaju o tom delu i da je problem nastao van banaka. Prema njegovim rečima, banci je potrebna informacija da li neko ima platu, to je jedan od osnovnih uslova da biste dobili kredit. “Imamo obećanje Ministarstva za rad da su pojedine opštine koje su imale problem u izdavanju potvrda rešile problem”, istakao je Vasić. “Što se tiče bankara, dođite do banke i pitajte”, zaključio je Vasić. O dozvoljenom minusu Oko 940 hiljada građana ima dozvoljeni minus, iako je to najskuplji bankarski proizvod. Neke banke počele su da smanjuju limit ili potpuno ukidaju tu mogućnost za pojedine klijente. Vasić smatra da građani ne treba da se bune, jer je dozvoljeni minus volja svakog od nas kada dođe u banku, obično se dobije u visini plate. “Ako imate pad u prihodima ili nema plate, pravo banke je da vas pozove i pita o čemu se radi, može da vam smanji limit i ukine dozvoljeni minus, to je standardna bankarska procedura”, ističe Vasić. U pitanju je 45 milijardi dinara, kaže Vasić i savetuje svima da uzumaju druge bankarske proizvode, poput gotovinskih kredita a kad koriste dozvoljeni minus – da ga koriste u kraćem periodu, i u manjem iznosu. Sve manje čekova u opticaju Govoreći o čekovima, generalni sekretar Udruženja banaka kaže da su čekovi istorijski instrument na našim prostorima, u EU i drugim zemljama se ne vidi i ne prepoznaje, jer su brojni drugi bankarski proizvodi zamenili ček, kao papirni dokument. “Svake godine imamo sve manje i manje čekova u opticaju, sada ima oko 6 miliona čekova godišnje, za nekoliko godina pričaćemo o drugim digitalnim proizvodima, revolving karticama i drugim karticama koje mogu da zamene uslugu čeka”, rekao je Vasić. Vasić je zaključio da je kod nas teži način da ljudima marketingom i pričom pomognete da pređu na digitalni način funkcionisanja.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Kada uskoro budu ugrađeni i poslednji kilometri cevovoda koji spaja izvorište na„Sušičkim vrelima“ i rezervoar na brdu Karaula na Zlatiboru, otpočeće poslednja faza izgradnje ovog vodosistema odakle će se ubuduće vodom snabdevati Zlatibor,… […]
Savet Međunarodnog festivala prirode i kulturnog nasleđa-ŽESTIVAL, je doneo odluku da se ove godine deseti, jubilarni Žestival održi tokom decembra 2025. godine.Ovakva odluka je posledica uvažavanja predloga proizvođača autentičnih i tradicionalnih proizvoda užičkog… […]
Ilija Rudić iz Borče pobednik je ovogodišnje manifestacije Šumadijska kraljica , takmičenja u proizvodnji rakije, koja je u Gornjoj Trepči održana po 28. put. Za najbolju rakiju od šljive pred stručnom komisijom je … […]
U većini mesta preovlađivaće sunčano vreme. Sa severa Afrike nam stiže sve topliji vazduh. Temperature su znatno iznad proseka za ovo doba godine. Na jugu i jugoistoku zemlje na snazi je crveni meteo-alarm.… […]
Udruženje vlasnika privatnih šuma Bor, Dobrovoljno vatrogasno društvo Požega i Kancelarija za mlade Užice, organizovali su u Velikom park „Igre bez granica. Akcija je održana povodom Međunarodnog dana mladih s ciljem podizanja svesti… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić rekao jeda je bitan element ugovora datum kada se plaća neka obaveza i njegov savet je da se klijenti jave banci, ukoliko rata kredita ne dospeva baš kada stiže plata. Da se virus ne širi i među zaposlenima koji obračunavaju plate, mnoge kompanije odlučile su da zarade islaćuju jednom, a ne dva puta, sredinom i poslednjeg dana u mesecu. Na to se treba navići i pažljivije upravljati kućnim budžetom, jer nikad kraja tekućem mesecu. Još veći problem za nas i računovođe jeste ako rata kredita ne dospeva baš kada stiže plata. Zbog toga mnogi zaposleni obilaze banke i mole da im se datum dospeća kredita pomeri. Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije rekao je da je bitan element ugovora datum kada se plaća neka obaveza i njegov savet je da se oni kod kojih dolazi do pomeranja da se zarade jedanput mesečni isplaćuju – jave banci. “Ako samoinicijativno pomerite taj rok onda ste u docnji, za taj deo vremenskog perioda morate da platite neku kamatu koja nije redovna, ona ima penal koji vas kažnjava da bi plaćali kako je ugovoreno”, kaže on. Savet je svima onima koji imaju takav problem, kaže Vasić, da se jave banci da dogovore kako da izmiruju obaveze, a da nemaju penal zbog kašnjenja u otplate svoje obaveze. Koliko iznosi penal zavisi od banke do banke, kao i od nekoliko elemenata, visine kredita, koliko je meseci ostalo do kraja isplate kredita. Naveo je informativni primer dva kredita od 30.000 evra, a drugi 500.000 dinara – to su najčešće sume kojima barataju. “Ako je ostalo još 10 godina do kraja, kamata je 2,85, pričamo o stambenom kreditu i pomeranje roka je 25 dana, razlika rate je 0,57 evra, ako je pomeranje 15 dana razlika je 0,34”, rekao je Vasić. Objasnio je da ako imate gotovinski kredit od 500.000 dinara na pet godina, kamata je 9,75, pomeranje 15 dana, 42 dinara se povećava mesečna rata. Trudnice i kredit Trudnice i dalje imaju problem da podignu kredit, poslodavac ne želi da bude garant, jer im i ne plaća odsustvo sa posla, a socijalno neće, jer nije poslodavac i tako u krug. Govoreći o tome može li ovaj problem da se reši, Vasić kaže da trudnice ne bi trebalo da razmišljaju o tom delu i da je problem nastao van banaka. Prema njegovim rečima, banci je potrebna informacija da li neko ima platu, to je jedan od osnovnih uslova da biste dobili kredit. “Imamo obećanje Ministarstva za rad da su pojedine opštine koje su imale problem u izdavanju potvrda rešile problem”, istakao je Vasić. “Što se tiče bankara, dođite do banke i pitajte”, zaključio je Vasić. O dozvoljenom minusu Oko 940 hiljada građana ima dozvoljeni minus, iako je to najskuplji bankarski proizvod. Neke banke počele su da smanjuju limit ili potpuno ukidaju tu mogućnost za pojedine klijente. Vasić smatra da građani ne treba da se bune, jer je dozvoljeni minus volja svakog od nas kada dođe u banku, obično se dobije u visini plate. “Ako imate pad u prihodima ili nema plate, pravo banke je da vas pozove i pita o čemu se radi, može da vam smanji limit i ukine dozvoljeni minus, to je standardna bankarska procedura”, ističe Vasić. U pitanju je 45 milijardi dinara, kaže Vasić i savetuje svima da uzumaju druge bankarske proizvode, poput gotovinskih kredita a kad koriste dozvoljeni minus – da ga koriste u kraćem periodu, i u manjem iznosu. Sve manje čekova u opticaju Govoreći o čekovima, generalni sekretar Udruženja banaka kaže da su čekovi istorijski instrument na našim prostorima, u EU i drugim zemljama se ne vidi i ne prepoznaje, jer su brojni drugi bankarski proizvodi zamenili ček, kao papirni dokument. “Svake godine imamo sve manje i manje čekova u opticaju, sada ima oko 6 miliona čekova godišnje, za nekoliko godina pričaćemo o drugim digitalnim proizvodima, revolving karticama i drugim karticama koje mogu da zamene uslugu čeka”, rekao je Vasić. Vasić je zaključio da je kod nas teži način da ljudima marketingom i pričom pomognete da pređu na digitalni način funkcionisanja.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Kada uskoro budu ugrađeni i poslednji kilometri cevovoda koji spaja izvorište na„Sušičkim vrelima“ i rezervoar na brdu Karaula na Zlatiboru, otpočeće poslednja faza izgradnje ovog vodosistema odakle će se ubuduće vodom snabdevati Zlatibor,… […]
Savet Međunarodnog festivala prirode i kulturnog nasleđa-ŽESTIVAL, je doneo odluku da se ove godine deseti, jubilarni Žestival održi tokom decembra 2025. godine.Ovakva odluka je posledica uvažavanja predloga proizvođača autentičnih i tradicionalnih proizvoda užičkog… […]
Ilija Rudić iz Borče pobednik je ovogodišnje manifestacije Šumadijska kraljica , takmičenja u proizvodnji rakije, koja je u Gornjoj Trepči održana po 28. put. Za najbolju rakiju od šljive pred stručnom komisijom je … […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs