Vraćanje otpada u proizvodnju – velike mogućnosti za Srbiju

Vraćanje otpada u proizvodnju – velike mogućnosti za Srbiju

14/09/2020

Autor: 

Info Press

Izvor: RTS

Foto: Inffopress

Pored više od 2.000 divljih deponija u Srbije ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije.

“Cirkularana ekonomija”, koja podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju. Srbija, samo za tri godine, razvojem te oblasti mogla bi da otvori 30 hiljada novih radnih mesta.

Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 posto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne.

Samo od njive do trpeze, recimo, sakupimo milion tona i umesto da to preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu.

“Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada takođe ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona tona samo ležećeg pepela iz Termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi užasno mala količina koju preuzme neka od cementara. Da vas podsetim samo čak postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu ali se vrlo slabo preimenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Prioritet je sređivanje deponija. Pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde.

“S obzirom da je to nekako ostavljeno više na entuzijazmu praktično lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Ja prosto mislim da je potrebno uvesti ekomnnomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED.

I domaći privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji

Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncepte povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smnjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP. 

“Velike zemlje kao Nemačka, Austrija, Skandinavija jako puno otpada spaljuju. Znači koriste ga kao energent. Naravno danas je cilj da otpad ipak iskoristite kao sirovinu a ne samo kao energent, ili da je smestite na deponiju”, kaže Jovović.

Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbonja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije jeste napuštanje linearne ekonomije “proizvedi – upotrebi-baci” na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi.

“Mi tu vidimo kao veliku šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama u stranim direktnim investicijma da postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović.

Jelena Kišnavodi da podstiče se reciklaža i ono što je najbitnije jeste da vi kada stavljate neki proizvd na tržište Evropske unije da on mora da bude reciklabiran.

“Znači to su neke stvari koje se imlementiraju u samoj proizvodnji”, kaže ona.

Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada a kontejnera za odvajnje abalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Zato za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada ne samo u gradovima već i u selima.

, ,

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vraćanje otpada u proizvodnju – velike mogućnosti za Srbiju". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.

JKP „Vodovod“ Čačak – OBAVEŠTENJE

JKP „VODOVOD“ Čačak

Počelo prijavljivanje  za rehabilitaciju  u banjama

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje  raspisao je oglas za upućivanje penzionera  na rehabilitaciju za 2024. godinu, a pravo da konkurišu za desetodnevni besplatni  boravak  u banjama i  lečilištima  u  Srbiji  imaju korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara i imaju prebivalište u Srbiji.

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

U SRBIJI SE OD 1. MAJA OBRAČUNAVAJU NOVI IZNOSI AKCIZA NA GORIVO, KAFU, CIGARETE I ALKOHOL

U SRBIJI SE OD 1. MAJA OBRAČUNAVAJU NOVI IZNOSI AKCIZA NA GORIVO, KAFU, CIGARETE I ALKOHOL

Klima,  važan  faktor  u  voćarskoj  proizvodnji 

Klimatski   faktori    su  jako  bitan  činilac  jedne   uspešne  voćarske  proizvodnje ,  kaže   dr  Darko  Jevremović, stručnjak  za voćarstvo.

U prvom kvartalu porastao broj zaposlenih u Srbiji u odnosu na isti period 2023

U odnosu na prvi kvartal 2023. godine, ukupan broj zaposlenih je veći za 14.833, odnosno za 0,6 odsto, pri čemu je broj zaposlenih u pravnim licima porastao za 11.079 ili za 0,6 odsto.

Za tri meseca ove godine spoljnotrgovinska razmena Srbije manja 2,6 odsto

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 61 odsto ukupne razmene.

Biopesticidi  sve  popularniji  kod  voćara

Kod  bilo  kakve  zaštite  bilja najvažnija  je  izbalansirana  ishrana, kažu  agronomi  koji   sve  više  koriste  biopesticide u  zaštiti   nasuprot  aktivnim  materijama

Kliknite ovde za sve vesti iz privrede

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
182

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2024 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Vraćanje otpada u proizvodnju – velike mogućnosti za Srbiju

14/09/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Inffopress

Pored više od 2.000 divljih deponija u Srbije ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije.

“Cirkularana ekonomija”, koja podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju. Srbija, samo za tri godine, razvojem te oblasti mogla bi da otvori 30 hiljada novih radnih mesta.

Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 posto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne.

Samo od njive do trpeze, recimo, sakupimo milion tona i umesto da to preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu.

“Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada takođe ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona tona samo ležećeg pepela iz Termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi užasno mala količina koju preuzme neka od cementara. Da vas podsetim samo čak postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu ali se vrlo slabo preimenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Prioritet je sređivanje deponija. Pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde.

“S obzirom da je to nekako ostavljeno više na entuzijazmu praktično lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Ja prosto mislim da je potrebno uvesti ekomnnomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED.

I domaći privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji

Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncepte povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smnjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP. 

“Velike zemlje kao Nemačka, Austrija, Skandinavija jako puno otpada spaljuju. Znači koriste ga kao energent. Naravno danas je cilj da otpad ipak iskoristite kao sirovinu a ne samo kao energent, ili da je smestite na deponiju”, kaže Jovović.

Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbonja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije jeste napuštanje linearne ekonomije “proizvedi – upotrebi-baci” na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi.

“Mi tu vidimo kao veliku šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama u stranim direktnim investicijma da postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović.

Jelena Kišnavodi da podstiče se reciklaža i ono što je najbitnije jeste da vi kada stavljate neki proizvd na tržište Evropske unije da on mora da bude reciklabiran.

“Znači to su neke stvari koje se imlementiraju u samoj proizvodnji”, kaže ona.

Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada a kontejnera za odvajnje abalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Zato za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada ne samo u gradovima već i u selima.

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vraćanje otpada u proizvodnju – velike mogućnosti za Srbiju". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

U SRBIJI SE OD 1. MAJA OBRAČUNAVAJU NOVI IZNOSI AKCIZA NA GORIVO, KAFU, CIGARETE I ALKOHOL

U SRBIJI SE OD 1. MAJA OBRAČUNAVAJU NOVI IZNOSI AKCIZA NA GORIVO, KAFU, CIGARETE I ALKOHOL

Klima,  važan  faktor  u  voćarskoj  proizvodnji 

Klimatski   faktori    su  jako  bitan  činilac  jedne   uspešne  voćarske  proizvodnje ,  kaže   dr  Darko  Jevremović, stručnjak  za voćarstvo.

U prvom kvartalu porastao broj zaposlenih u Srbiji u odnosu na isti period 2023

U odnosu na prvi kvartal 2023. godine, ukupan broj zaposlenih je veći za 14.833, odnosno za 0,6 odsto, pri čemu je broj zaposlenih u pravnim licima porastao za 11.079 ili za 0,6 odsto.

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
angle-double-up