Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
14/09/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Inffopress
Pored više od 2.000 divljih deponija u Srbije ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije. “Cirkularana ekonomija”, koja podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju. Srbija, samo za tri godine, razvojem te oblasti mogla bi da otvori 30 hiljada novih radnih mesta. Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 posto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne. Samo od njive do trpeze, recimo, sakupimo milion tona i umesto da to preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu. “Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada takođe ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona tona samo ležećeg pepela iz Termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi užasno mala količina koju preuzme neka od cementara. Da vas podsetim samo čak postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu ali se vrlo slabo preimenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu. Prioritet je sređivanje deponija. Pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. “S obzirom da je to nekako ostavljeno više na entuzijazmu praktično lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Ja prosto mislim da je potrebno uvesti ekomnnomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED. I domaći privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncepte povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smnjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP. “Velike zemlje kao Nemačka, Austrija, Skandinavija jako puno otpada spaljuju. Znači koriste ga kao energent. Naravno danas je cilj da otpad ipak iskoristite kao sirovinu a ne samo kao energent, ili da je smestite na deponiju”, kaže Jovović. Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbonja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije jeste napuštanje linearne ekonomije “proizvedi – upotrebi-baci” na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi. “Mi tu vidimo kao veliku šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama u stranim direktnim investicijma da postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović. Jelena Kišnavodi da podstiče se reciklaža i ono što je najbitnije jeste da vi kada stavljate neki proizvd na tržište Evropske unije da on mora da bude reciklabiran. “Znači to su neke stvari koje se imlementiraju u samoj proizvodnji”, kaže ona. Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada a kontejnera za odvajnje abalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Zato za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada ne samo u gradovima već i u selima.



Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Obezbeđeno je oko 80 hiljada sertifikovanih sadnica među kojima je najviše šljive za kojom vlada i najveće interesovanje, zatim je u ponudi jabuka, kruška, malina.
Predstavnici 10 lokalnih samouprava u Srbiji, medju kojima je I Čačak, potpisali su Memorandum o saradnji sa direkotrom kancelarije za IT I na taj način postale deo projekta „eUprava za sve”
Ovaj luk je poznat po ranoj zrelosti i blagom ukusu, pa je pogodan za pripremu jela i svežu upotrebu.
Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine.
Ječmenić se pčelarstvom bavi od 1995. godine. U pčelinjacima u Dragačevu ima oko 300 košnica.

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Pored više od 2.000 divljih deponija u Srbije ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije. “Cirkularana ekonomija”, koja podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju. Srbija, samo za tri godine, razvojem te oblasti mogla bi da otvori 30 hiljada novih radnih mesta. Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 posto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne. Samo od njive do trpeze, recimo, sakupimo milion tona i umesto da to preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu. “Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada takođe ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona tona samo ležećeg pepela iz Termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi užasno mala količina koju preuzme neka od cementara. Da vas podsetim samo čak postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu ali se vrlo slabo preimenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu. Prioritet je sređivanje deponija. Pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji ima samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. “S obzirom da je to nekako ostavljeno više na entuzijazmu praktično lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Ja prosto mislim da je potrebno uvesti ekomnnomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED. I domaći privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji Rešenje problema i naši privrednici vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncepte povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smnjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP. “Velike zemlje kao Nemačka, Austrija, Skandinavija jako puno otpada spaljuju. Znači koriste ga kao energent. Naravno danas je cilj da otpad ipak iskoristite kao sirovinu a ne samo kao energent, ili da je smestite na deponiju”, kaže Jovović. Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbonja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije jeste napuštanje linearne ekonomije “proizvedi – upotrebi-baci” na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi. “Mi tu vidimo kao veliku šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama u stranim direktnim investicijma da postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović. Jelena Kišnavodi da podstiče se reciklaža i ono što je najbitnije jeste da vi kada stavljate neki proizvd na tržište Evropske unije da on mora da bude reciklabiran. “Znači to su neke stvari koje se imlementiraju u samoj proizvodnji”, kaže ona. Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada a kontejnera za odvajnje abalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Zato za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada ne samo u gradovima već i u selima.



Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
U INSTITUTUTU ZA VOĆARSTVO ZAPOČETA PRODAJA SADNICA
Obezbeđeno je oko 80 hiljada sertifikovanih sadnica među kojima je najviše šljive za kojom vlada i najveće interesovanje, zatim je u ponudi jabuka, kruška, malina.
„e Uprava za sve“
Predstavnici 10 lokalnih samouprava u Srbiji, medju kojima je I Čačak, potpisali su Memorandum o saradnji sa direkotrom kancelarije za IT I na taj način postale deo projekta „eUprava za sve”
Poljoprivednik Zoran Savić posadio crni luk- kolačar
Ovaj luk je poznat po ranoj zrelosti i blagom ukusu, pa je pogodan za pripremu jela i svežu upotrebu.

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs