Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
28/06/2020
Autor:
Info Press
Izvor:
Foto: RTS
Zahvaljujuci ovom dokumentarno igranom filmu ljudi iz našeg kraja pronašli su grobove svojih bliznjih. Stradanje oko 90.000 srpskih zarobljenika tokom Prvog svetskog rata u austrougarskim logorima na području današnje Češke, od kojih se 7000 njih nikada nije vratilo svojim kućama, tema je filma Sedam hiljada duša reditelja i scenariste Sanjina Mirića. Ovaj dokumentarno-igrani film osvetljava jednu malo poznatu, među mnogim tragedijama Prvog svetskog rata ‒ tragediju ratnih vojnih zarobljenika, koji, kako je naglašeno u filmu ‒ samom činjenicom zarobljavanja ne prestaju biti časni vojnici, suprotno izrečenim a najčešće neiskazanim stavovima kod pojedinih intelektualca, političara, ali i istoričara, da oni koji ne poginu za otadžbinu ili kao pobednici ne umarširaju u Beograd i Srbiju, nisu ni dostojini sećanja. Ovim filmom se između ostalog ispravlja gorenavedena nepravda i obasjava sudbina mučenika koji su stradali u zarobljeničkim logorima na prostorima nekadašnje Austrougarske i Nemačke, u ovom slučaju Češke, živeći svoje logorske dane često isto onako teško kao i zatočenici u nemačkim ili ustaškim logorima smrti tokom Drugog svetskog rata. Produkcijski i režijski, film je urađen na veoma visokom nivou. Filmska priča zasnovana je na svedočenjima preživelih zarobljenika rasutim u raznim arhivama i dokumentima, kako samih zatočenika i arhivama njihovih zemalja ‒ učesnica u ratu, tako i u arhivama austrougarske i nemačke vojne i ratne dokumentacije iz Prvog svetskog rata. Kao svedoci se pojavljuju i potomci Čeha čije su porodice ili rođaci bili nastanjeni u blizini logora, a koji su često rizikovali pomažući logorašima među kojima je bilo i dece i staraca dovođenih iz krajeva preventivno očišćenih od stanovnika. Čitave porodice iz Srbije završile su u internaciji. Kao svedok se pojavljuje i logorski lekar koji je ostavio dragocene fotografije zarobljenika i scena iz logorskog života. U filmu su date i tragične sudbine austrougarskih vojnika, očeva i muževa i rođaka čije su porodice bile nastanjene u okolini logora, kao na primer sudbina Klare koja je izgubila muža u austrugarsko-nemačkoj opsadi Beograda a koja dobija posao kuvarice u logoru srpskih zarobljenika. Malo se zna, ili se često zaboravlja kako su SAD u Prvi svetski rat ušle tek 1917. a da su dotle razne humanitarne organizacije obilazile zarobljeničke logore i pomagale zatočenicima, pa su tako srpske zarobljenike američkom fudbalu, saznajemo u filmu, učili pripadnici američke hrišćanske organizacije, kao i čitanju, pisanju i muziciranju. Dokumenti i svedoci govore i o strašnim epidemijama pegavog tifusa u logorima, zatim nestašicama hrane, batinjanima do smrti srpskih zarobljenika zbog najmanje sitnice. Posebno je osvetljena tragična sudbina bolesnika koji su u logorskim bolnicama potpisivanjem primirja, nakon povlačenja logorskih lekara i medicinskog osoblja, bili ostavljeni na milost i nemilost, bolesni i bez hrane. Grobnica u Jidrihovcima u Češkoj Republici je jedna od najvećih grobnica srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu. Film je posvećen onima koji se u Srbiju nisu vratili i koji počivaju daleko od svoje domovine.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Vetar će biti slab i umeren, istočni i jugoistočni, dok će se najniža temperatura kretati od 0 do 7, a najviša od 15 do 20 stepeni.
Naplata parkinga biće do 16 časova i koštaće 30 dinara po satu. Subotom do 15 časova, a nakon toga parkiranje se neće naplaćivati.
Najniža temperatura od 3 do 7, a najviša od 15 do 18 stepeni.
Borisav Mališa Atanacković rođen je 1860. godine , a umro 1919. Početkom 20. veka, prvo otvara sopstvenu kafanu, a zatim postaje jedan od inicijatora modernizacije industrijskog razvoja Užica.
Ova investicija vredna je oko 35 miliona dinara, Fudabalkki savez Srbije donirao je podlogu, dok je grad izveo neophodne radove na drenaži, sistemu za zalivanje i postavljanju nove ograde oko terena.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Zahvaljujuci ovom dokumentarno igranom filmu ljudi iz našeg kraja pronašli su grobove svojih bliznjih. Stradanje oko 90.000 srpskih zarobljenika tokom Prvog svetskog rata u austrougarskim logorima na području današnje Češke, od kojih se 7000 njih nikada nije vratilo svojim kućama, tema je filma Sedam hiljada duša reditelja i scenariste Sanjina Mirića. Ovaj dokumentarno-igrani film osvetljava jednu malo poznatu, među mnogim tragedijama Prvog svetskog rata ‒ tragediju ratnih vojnih zarobljenika, koji, kako je naglašeno u filmu ‒ samom činjenicom zarobljavanja ne prestaju biti časni vojnici, suprotno izrečenim a najčešće neiskazanim stavovima kod pojedinih intelektualca, političara, ali i istoričara, da oni koji ne poginu za otadžbinu ili kao pobednici ne umarširaju u Beograd i Srbiju, nisu ni dostojini sećanja. Ovim filmom se između ostalog ispravlja gorenavedena nepravda i obasjava sudbina mučenika koji su stradali u zarobljeničkim logorima na prostorima nekadašnje Austrougarske i Nemačke, u ovom slučaju Češke, živeći svoje logorske dane često isto onako teško kao i zatočenici u nemačkim ili ustaškim logorima smrti tokom Drugog svetskog rata. Produkcijski i režijski, film je urađen na veoma visokom nivou. Filmska priča zasnovana je na svedočenjima preživelih zarobljenika rasutim u raznim arhivama i dokumentima, kako samih zatočenika i arhivama njihovih zemalja ‒ učesnica u ratu, tako i u arhivama austrougarske i nemačke vojne i ratne dokumentacije iz Prvog svetskog rata. Kao svedoci se pojavljuju i potomci Čeha čije su porodice ili rođaci bili nastanjeni u blizini logora, a koji su često rizikovali pomažući logorašima među kojima je bilo i dece i staraca dovođenih iz krajeva preventivno očišćenih od stanovnika. Čitave porodice iz Srbije završile su u internaciji. Kao svedok se pojavljuje i logorski lekar koji je ostavio dragocene fotografije zarobljenika i scena iz logorskog života. U filmu su date i tragične sudbine austrougarskih vojnika, očeva i muževa i rođaka čije su porodice bile nastanjene u okolini logora, kao na primer sudbina Klare koja je izgubila muža u austrugarsko-nemačkoj opsadi Beograda a koja dobija posao kuvarice u logoru srpskih zarobljenika. Malo se zna, ili se često zaboravlja kako su SAD u Prvi svetski rat ušle tek 1917. a da su dotle razne humanitarne organizacije obilazile zarobljeničke logore i pomagale zatočenicima, pa su tako srpske zarobljenike američkom fudbalu, saznajemo u filmu, učili pripadnici američke hrišćanske organizacije, kao i čitanju, pisanju i muziciranju. Dokumenti i svedoci govore i o strašnim epidemijama pegavog tifusa u logorima, zatim nestašicama hrane, batinjanima do smrti srpskih zarobljenika zbog najmanje sitnice. Posebno je osvetljena tragična sudbina bolesnika koji su u logorskim bolnicama potpisivanjem primirja, nakon povlačenja logorskih lekara i medicinskog osoblja, bili ostavljeni na milost i nemilost, bolesni i bez hrane. Grobnica u Jidrihovcima u Češkoj Republici je jedna od najvećih grobnica srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu. Film je posvećen onima koji se u Srbiju nisu vratili i koji počivaju daleko od svoje domovine.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Vetar će biti slab i umeren, istočni i jugoistočni, dok će se najniža temperatura kretati od 0 do 7, a najviša od 15 do 20 stepeni.
Naplata parkinga biće do 16 časova i koštaće 30 dinara po satu. Subotom do 15 časova, a nakon toga parkiranje se neće naplaćivati.
Najniža temperatura od 3 do 7, a najviša od 15 do 18 stepeni.
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs