Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
15/02/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS, Tanjug
Foto: Pixabay
Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije. Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti. Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine. Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju. Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom. Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu. Sretenjski ustav donet 1835. godine Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije. Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik. Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav. Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan. Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine. Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine. Centralna proslava u Orašcu i uručenje odlikovanja Povodom Dana državnosti predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama. Centralna državna ceremonija održava se u Orašcu, a predvodiće je predsednica Narodne skupštine Maja Gojković i predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović. Gojkovićeva i Čubrilović će položiti vence na spomenik voždu Karađorđu, a pre polaganja pomen će služiti episkop šumadijski Jovan. Povodom Sretenja, izaslanik predsednika Srbije, generalni sekretar predsednika Nikola Selaković, položiće venac na Spomenik neznanom junaku na Avali. Zvaničnom obeležavanju prethodila je počasna paljba pripadnika Garde Vojske Srbije koji su sa Savskog platoa na Kalemegdanu ispalili 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa. Reprezentativni orkestar Garde održao promenadni defile Knez Mihailovom ulicom u Beogradu, od Trga Republike do Kalemegdana. Prestonica Srbije je povodom državnog praznika ukrašena sa dve hiljade srpskih zastava, a do utorka, Most na Adi i Brankov most biće osvetljeni u bojama zastave Republike Srbije. U bojama zastave biće osvetljene i Palata Albanija, Avalski toranj i fontana na Slaviji, čiji će muzički repertoar, kako je najavio zamenik gradonačelnika Goran Vesić, biti prilagođen prazničnom raspoloženju, pa će biti emitovane patriotske pesme. Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Ministarstvo privrede raspisalo novi javni poziv i obezbedilo dodatnih 134 miliona dinara za žene preduzetnice sa sela. Kako se navodi u saopštenju, ovo ministarstvo po tom osnovu opredeljuje 50 % bespovratnih sredstava, odnosno,… […]
Novina u projektu realizacije mera energetske efikasnosti, u kojem Čačak učestvuje od 2022. godine, je uvodjenje komisije za žalbeni mehanizam, kao I mogućnost učešća socijalno ranjivih kategorija pod mnogo povoljnijim uslovima nego do… […]
U novoizgrađeni vrtić “Bubamara” na Carini stigli su nameštaj, oprema i mobilijar, koji će narednih dana biti postavljeni, a uporedo se izvode i radovi na postavljanju ograde oko objekta. Na poslednjoj sednici Skupštine… […]
Turistička organizacija Srbije objavila je finaliste prestižne nagrade„Turistički cvet“ za 2025. godinu, a na listi kandidata našla su se i dva predstavnika sa Zlatibora. Na osnovu odluke stručnog žirija, u kategoriji planinskih hotela,… […]
Javno preduzeće „Putevi Srbije“ upozorilo je danas da je na auto-putu E-75, Obilaznici oko Beograda, u zonama tunela Lipak, Železnik, Straževica i Beli Potok, smanjena vidljivost zbog pojave magle, kao i da je… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije. Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti. Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine. Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju. Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom. Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu. Sretenjski ustav donet 1835. godine Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije. Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik. Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav. Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan. Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine. Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine. Centralna proslava u Orašcu i uručenje odlikovanja Povodom Dana državnosti predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama. Centralna državna ceremonija održava se u Orašcu, a predvodiće je predsednica Narodne skupštine Maja Gojković i predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović. Gojkovićeva i Čubrilović će položiti vence na spomenik voždu Karađorđu, a pre polaganja pomen će služiti episkop šumadijski Jovan. Povodom Sretenja, izaslanik predsednika Srbije, generalni sekretar predsednika Nikola Selaković, položiće venac na Spomenik neznanom junaku na Avali. Zvaničnom obeležavanju prethodila je počasna paljba pripadnika Garde Vojske Srbije koji su sa Savskog platoa na Kalemegdanu ispalili 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa. Reprezentativni orkestar Garde održao promenadni defile Knez Mihailovom ulicom u Beogradu, od Trga Republike do Kalemegdana. Prestonica Srbije je povodom državnog praznika ukrašena sa dve hiljade srpskih zastava, a do utorka, Most na Adi i Brankov most biće osvetljeni u bojama zastave Republike Srbije. U bojama zastave biće osvetljene i Palata Albanija, Avalski toranj i fontana na Slaviji, čiji će muzički repertoar, kako je najavio zamenik gradonačelnika Goran Vesić, biti prilagođen prazničnom raspoloženju, pa će biti emitovane patriotske pesme. Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Novi konkurs za žene preduzetnice sa sela
Ministarstvo privrede raspisalo novi javni poziv i obezbedilo dodatnih 134 miliona dinara za žene preduzetnice sa sela. Kako se navodi u saopštenju, ovo ministarstvo po tom osnovu opredeljuje 50 % bespovratnih sredstava, odnosno,… […]
Komisija za mere energetske sanacije Grada Čačka organizuje „Info dan“
Novina u projektu realizacije mera energetske efikasnosti, u kojem Čačak učestvuje od 2022. godine, je uvodjenje komisije za žalbeni mehanizam, kao I mogućnost učešća socijalno ranjivih kategorija pod mnogo povoljnijim uslovima nego do… […]
U toku opremanje novog vrtića “Bubamara” na Carini
U novoizgrađeni vrtić “Bubamara” na Carini stigli su nameštaj, oprema i mobilijar, koji će narednih dana biti postavljeni, a uporedo se izvode i radovi na postavljanju ograde oko objekta. Na poslednjoj sednici Skupštine… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs