,


ZORKOVA VODENICA 

ZORKOVA VODENICA 

04/05/2025

Autor: 

Info Press

Izvor: Infopress

Foto: Infopress

Vodenica Zorka i Cvije Stojanića, nadomak Kosjerića,  melje žito već vise od jednog veka pokretana čistom snagom potoka. U njenom šumu i mirisu svežeg brašna čuva se duh starih vremena i tradicija vrednih ruku. Zorkova vodenica potočara jedna je od četiri preostale u opštini Kosjerić i živi je spomenik prošlih vremena. 

U selu Stojić na samo pet kilometara od Kosjerića i 15 kilometara od centra Divčibara nalazi se vodenica Zorka Stojanića, koja nije samo milin, već pravo blago kulturnog nasleđa Kosjerića. Vodenica tik uz reku koja priča priču svoju neverovatnu  priču:

-Ova vodenica bila je u vlasništvu moj dede, potom oca od koga sam je ja i nasledio. Ne znam tačno koliko ima godina, ali preko 100 godina sigurno. Znam da je revovirana šezdesetih godina, jer je baš bila trošna i stara. U vodenici meljemo sve vrste žita, počeva od najviše traženog belog kukuruza, starinski naziv mu je osmak. Meljemo i integralnu pšenicu, ječam, zob, meljemo i hranu za stoku. Radimo za sebe ali i uslužno ko donese da im sameljemo. Poslednjih godina sve je manje posla jer je  i manje naroda na selu. Međutim, iako su manje količine i dalje se melje- priča u jednom dahu naš domaćin Zorko Stojanić. 

Iako mnogi kažu da nema pogače i pite, niti kačamaka i proje bez brašna čije zrno je trljao vodenički kamen, posla za vodeničare je sve manje, ali ga ima. I najviše se traži brašno za belu kukuruznu proju:

-Dolaze sa svih strana i pitaju imali da se kupi brašna, da uzmu koji kologram. Pošto radimo i sa seoskim turizmom, onda tu mnogi dolaze na ruča, pa kada probaju traže da kupe i ponesu sa sobom- kaže Stojanić.

Zorko Stojanić je 41 godinu radio na Železnici. Već pet godina je u penziji i sa suprugom Civjom je pre nekoliko godina pokrenu I etno domaćinstvo Stojanić.  Kaže da uživa u šumu potoka, mirisu svežeg brašna i spokoju seoskog pejzaža. Vodenica mu je hobi i kako kaže dobro je jer ljudi dolaze isključivo zbog kvaliteta. I o etno domaćinstvu i o vodenici, bračni par Stojanić brine sam ali ni jednog trenutka ne odstupaju od zacrtanog- povratak prirodi i zdravom načinu života:

-Seoskim domaćinstvom supruga i ja se bavimo od 2006. Godine. Supruga je završila ugostiteljsku školu, bila je kuvarica u firmama preko 20 godina, pa kada je ostala bez posla, krenuli smo da se bavimo seoskim turimom. Tako borimo se-ističe Zorko. 

Stari mlin opstaje i u sadašnjem vremenu. A po brašno dolaze ljudi sa svih stana. Ponekad i turisti svrate da vide vodenicu, čuli su za nju pa im je atrakcija:

-Blizu smo Kosjerića, a ovde nam je i žečeznička stanica, pa tako ljudima nije teško da dođu i pazare brašno kod nas. Cena kilogram belog kukuruznog brašna je 200 dinara. Zanimljivo je da nam svraćaju brojni turisti a ima dosta i planinara. Kada vide vodenicu svrate pitaju o istoriji vodenici. Mnogi nisu videli ovako staru vodenicu, a posebno su deca oduševljena. Kada vide kako voda pršti, kako se okreće kamen oni su presrećni. Mladi naraštaju moraju znati kako se nekada radilo i kako se dobija kvalitetno i prvo brašno. Nije mi teško , jer je ovo za mene pre svega hobi- naglašava na kraju razgovora Zorko Stojanić.  Iza vodenice Zorka Stojanića bogata je istorija rada i života. Ona nije bila sam mlin za žito, već je srce druženja, ljubavi i sloge. Naš sagovornik na kraju ističe da će se supruga i on boriti da vodenicu održe, ali istovremeno i žali što su njihova deca otišla i svoje ognjište pronašla u većim gradovima. 

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "ZORKOVA VODENICA ". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

BAVARIA TEAM ČAČAK I BAVARIA CENTAR PRELJINA – AMSS

Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

SAVREMENA TEHNOLOŠKA REŠENjA ZA UNAPREĐENjE POSLOVANjA

Poseban fokus bio je na unapređenju korisničkog iskustva, optimizaciji rada i efikasnijem odgovoru na izazove kao što su sezonski nedostatak radne snage i potrebe savremenog korisnika.

ZLATIBOR SPREMAN ZA NOVU LETNJU SEZONU

Zlatiborci ne kriju ambicije za ovu sezonu- cilj je jasan- premašiti prošlogodišnji rekod od preko milion i 200 hiljada registrovanih noćenja. 

NA ZLATIBORU POČEO DRUGI SAJAM POLJOPRIVREDE

Državni  seklretar  Ćirković je naveo   da  je  država  Srbija  ove  godine  izdvojila  iz  budžeta  oko  150  milijardi  dinara .

 Bodovna lista  za  IPARD podsticaje 

Zahtevi  su  podnošeni  za   investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u izgradnju i opremanje objekata

OSNOVANO UDRUŽENjE ZA KROMPIR SRBIJE

Osnivanjem Ogledne stavnice za selekciju i proizvodnju krompira u Guči 1954. godine, stvoreni su preduslovi za stručni i naučni razvoj proizvodnje krompira.

Kliknite ovde za sve vesti iz privrede

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
12

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2025 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

ZORKOVA VODENICA 

04/05/2025
Autor:
Info Press
Izvor: Infopress
Foto: Infopress

Vodenica Zorka i Cvije Stojanića, nadomak Kosjerića,  melje žito već vise od jednog veka pokretana čistom snagom potoka. U njenom šumu i mirisu svežeg brašna čuva se duh starih vremena i tradicija vrednih ruku. Zorkova vodenica potočara jedna je od četiri preostale u opštini Kosjerić i živi je spomenik prošlih vremena. 

U selu Stojić na samo pet kilometara od Kosjerića i 15 kilometara od centra Divčibara nalazi se vodenica Zorka Stojanića, koja nije samo milin, već pravo blago kulturnog nasleđa Kosjerića. Vodenica tik uz reku koja priča priču svoju neverovatnu  priču:

-Ova vodenica bila je u vlasništvu moj dede, potom oca od koga sam je ja i nasledio. Ne znam tačno koliko ima godina, ali preko 100 godina sigurno. Znam da je revovirana šezdesetih godina, jer je baš bila trošna i stara. U vodenici meljemo sve vrste žita, počeva od najviše traženog belog kukuruza, starinski naziv mu je osmak. Meljemo i integralnu pšenicu, ječam, zob, meljemo i hranu za stoku. Radimo za sebe ali i uslužno ko donese da im sameljemo. Poslednjih godina sve je manje posla jer je  i manje naroda na selu. Međutim, iako su manje količine i dalje se melje- priča u jednom dahu naš domaćin Zorko Stojanić. 

Iako mnogi kažu da nema pogače i pite, niti kačamaka i proje bez brašna čije zrno je trljao vodenički kamen, posla za vodeničare je sve manje, ali ga ima. I najviše se traži brašno za belu kukuruznu proju:

-Dolaze sa svih strana i pitaju imali da se kupi brašna, da uzmu koji kologram. Pošto radimo i sa seoskim turizmom, onda tu mnogi dolaze na ruča, pa kada probaju traže da kupe i ponesu sa sobom- kaže Stojanić.

Zorko Stojanić je 41 godinu radio na Železnici. Već pet godina je u penziji i sa suprugom Civjom je pre nekoliko godina pokrenu I etno domaćinstvo Stojanić.  Kaže da uživa u šumu potoka, mirisu svežeg brašna i spokoju seoskog pejzaža. Vodenica mu je hobi i kako kaže dobro je jer ljudi dolaze isključivo zbog kvaliteta. I o etno domaćinstvu i o vodenici, bračni par Stojanić brine sam ali ni jednog trenutka ne odstupaju od zacrtanog- povratak prirodi i zdravom načinu života:

-Seoskim domaćinstvom supruga i ja se bavimo od 2006. Godine. Supruga je završila ugostiteljsku školu, bila je kuvarica u firmama preko 20 godina, pa kada je ostala bez posla, krenuli smo da se bavimo seoskim turimom. Tako borimo se-ističe Zorko. 

Stari mlin opstaje i u sadašnjem vremenu. A po brašno dolaze ljudi sa svih stana. Ponekad i turisti svrate da vide vodenicu, čuli su za nju pa im je atrakcija:

-Blizu smo Kosjerića, a ovde nam je i žečeznička stanica, pa tako ljudima nije teško da dođu i pazare brašno kod nas. Cena kilogram belog kukuruznog brašna je 200 dinara. Zanimljivo je da nam svraćaju brojni turisti a ima dosta i planinara. Kada vide vodenicu svrate pitaju o istoriji vodenici. Mnogi nisu videli ovako staru vodenicu, a posebno su deca oduševljena. Kada vide kako voda pršti, kako se okreće kamen oni su presrećni. Mladi naraštaju moraju znati kako se nekada radilo i kako se dobija kvalitetno i prvo brašno. Nije mi teško , jer je ovo za mene pre svega hobi- naglašava na kraju razgovora Zorko Stojanić.  Iza vodenice Zorka Stojanića bogata je istorija rada i života. Ona nije bila sam mlin za žito, već je srce druženja, ljubavi i sloge. Naš sagovornik na kraju ističe da će se supruga i on boriti da vodenicu održe, ali istovremeno i žali što su njihova deca otišla i svoje ognjište pronašla u većim gradovima. 

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "ZORKOVA VODENICA ". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

SAVREMENA TEHNOLOŠKA REŠENjA ZA UNAPREĐENjE POSLOVANjA

Poseban fokus bio je na unapređenju korisničkog iskustva, optimizaciji rada i efikasnijem odgovoru na izazove kao što su sezonski nedostatak radne snage i potrebe savremenog korisnika.

ZLATIBOR SPREMAN ZA NOVU LETNJU SEZONU

Zlatiborci ne kriju ambicije za ovu sezonu- cilj je jasan- premašiti prošlogodišnji rekod od preko milion i 200 hiljada registrovanih noćenja. 

NA ZLATIBORU POČEO DRUGI SAJAM POLJOPRIVREDE

Državni  seklretar  Ćirković je naveo   da  je  država  Srbija  ove  godine  izdvojila  iz  budžeta  oko  150  milijardi  dinara .

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.