Žiča jedna priča-jedna tajna

Žiča jedna priča-jedna tajna

08/12/2020

Autor: 

Info Press

Izvor: Info Press

Foto: Info Press

Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.

Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski.

Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato.

Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje.

O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča.

Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.

On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.

Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.

Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda.

Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo”

Vasko Popa

, ,

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Žiča jedna priča-jedna tajna". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih objava

U SIROGOJNU ODRŽAN VAŠAR STARIH ZANATA 

Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.

Koncertom polaznika i predavača , u Užicu završen prvi Bazum džez kampus

Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16  džez festvala u Srbiji.

ZLATIBOR U ZNAKU SPORTSKOG FILMA 

Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora  Dragana Pejića

OTVORENA IZLOŽBA RADOVA 17. MEĐUNARODNOG GRAFIČKOG BIJENALA SUVA IGLA

 Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog grafičkog bijenala pripao je Kraisak Chirachaisakul  umetnici sa Tajlanda.

NA ZLATIBORU ODRŽANO PREDTAKMIČENJE ZA GUČU

Organizator manifestacije je Kulturni centar Zlatibor uz podršku Turističke organizacije Zlatibora, a pod pokroviteljstvom Opštine Čajetina.

Kliknite ovde za više objava

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
353

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2025 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Žiča jedna priča-jedna tajna

08/12/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press

Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.

Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski.

Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato.

Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje.

O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča.

Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.

On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.

Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.

Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda.

Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo”

Vasko Popa

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Žiča jedna priča-jedna tajna". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične objave

U SIROGOJNU ODRŽAN VAŠAR STARIH ZANATA 

Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.

Koncertom polaznika i predavača , u Užicu završen prvi Bazum džez kampus

Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16  džez festvala u Srbiji.

ZLATIBOR U ZNAKU SPORTSKOG FILMA 

Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora  Dragana Pejića

Pogledaj sve objave

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.