Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
27/10/2025
Autor:
Info Press
Izvor:
Foto:
U zlatiborskom selu Šljivovica, u porti crkve Marije Magdalene, održana je 14. po redu tradicionalna manifestacija “Rakijada 2025” . Manifestacija je i ove godine okupila brojne meštane, goste i ljubitelje domaće rakije. Radovan Šužurović, proizvođač iz Šljivovie, osvojio je zlatnu medalju i proglašen pobednikom 14. sajma. Pored toga, dodeljene su i nagrade u kategorijama šljivovove, voćne i specijalne rakije, kao i priznanja za najlepše dvorište, najbolje uređen voćnjak i najbolju pitu. Predsednik opštine Čajetina, Milan Stamatović, svečano je otvorio “Rakijadu” i obratio se prisutnima istakavši da je glavni zadatak lokalne samouprave da čuva sela i stvara ambijent kako bi što više ljudi ostalo da živi u selima, ali i da se mladi vraćaju na svoju dedovinu: -Naš posao i zadatak je da čuvamo naša sela i pravimo ambijent da ovde ljudi ostaju. To nije lako jer je odgovoran posao, ali ako verujemo u ono što radimo i ako radimo u opštem interesu, sigurno je da će biti kvalitetniji život i bolji uslovi za ostanak ljudi u malim sredinama i seoskim mesnim zajednicama. Ono što radimo zadnjih godina ovde u Čajetini i na celoj našoj teritoriji, i svaki put to moram da naglasim – to je novac koji se ubira od gradnje objekata i apartmana na Zlatiboru. Vi čujete u poslednje vreme da stalno pričaju – ‘vi nešto betonirate, vi upropastiste Zlatibor’ – ali svi oni koji borave ovde i koji su dobronamerni mogu da pogledaju naša sela. Pogledajte, kada se popnete gondolom, izvezete se na vrh Tornika, vidite da je samo jedna mala tačkica opterećena gradnjom. Naša sela su udaljena po 20 do 30 kilometara od centra Čajetine i sve to treba da uklopite, da ukomponujete, da obezbedite infrastrukturom – putevima, elektromrežom, vodovodima, kasnije rasvetom. Danas se traži da imate i postrojenja za preradu otpadnih voda, jer zaštita životne sredine postaje sve važnija, a sve to iziskuje ogroman novac. Ne opravdavam, niti kritikujem našu državu ili nadležna ministarstva – velika je kriza, ogromna je kriza, i treba 167 lokalnih samouprava, pored velikih gradova, da obezbedite sredstva iz republičkog budžeta. Mi, na svu sreću, imamo sopstvene prihode i možemo da pričamo o razvoju sela i izgradnji infrastrukture. Ovde ste svedoci – vidite da se radi cevovod iz Sušičkog vrela do Zlatibora. Usput sam rekao i vidite i sami da će se ovom vodom snabdevati i sela Tripkova, Šljivovica i Branešci. Pored glavnih cevi postavlja se i sekundarna mreža, tako da će i naše seoske mesne zajednice dobiti vodu i rešiti ono što je danas jedan od najvećih problema u Srbiji – dotrajale vodovodne mreže. Time ćemo imati nov, moderan i savremen sistem za vodosnabdevanje. Ovo je izvorište, nije akumulacija, nije ničim ograničeno, i to su ogromne prednosti koje mi možemo sami da izgradimo. Verujte, to sami radimo – i to je uslov da bi vama, koji ste ovde ostali da živite, bilo lakše, kao i da bi se vaši naslednici ili unuci vratili u ove predele i živeli u jednoj normalnoj sredini. Zato su i naši napori usmereni na očuvanje tradicionalnih manifestacija, kao što je Sajam rakije. To je nešto što želimo da unapredimo, omasovimo i sačuvamo kao naš brend. Još jednom veliko hvala našim proizvođačima i svima koji su došli da učestvuju, da donesu svoj proizvod, svoju rakiju na ocenjivanje. Siguran sam da je to nešto sa čime možemo da izađemo u budućnost – pored suvomesnatih i tradicionalnih proizvoda, sira, kajmaka i rakije, jer je to ono što je kroz vekove čuvalo srpskog seljaka i Srbiju. U tom duhu i nastavljamo – od toga nećemo odustati- poručio je Milan Stamatović predsednik opštine Čajetina. U Zlatiborskom Eko agraru koji je jedan od organizatora Rakijade, ističu da je cilj manifestacije oživljavanje proiyvodnje domace rakije, ali I razvoj seoskog turizma, promociji zdrave hrane i pružanje podrske lokalim proizvođačima: -Naša procena je da je ovaj sajam jako značajan i mi smo jedan od organizatora ove smotre. Jednostavno, kao takvi, mi smo neko ko prepoznaje značaj i ko ceni sve ono što je duh i tradicija našeg naroda iz Zlatiborskog kraja – a između ostalog, rakija svakako to jeste. Zlatiborskog Eko agrara daje svoj doprinos kroz promociju našeg sela, kroz promociju i sve ono što to prati – kulturno-umetnički sadržaj, folklor iz naših seoskih škola – jednostavno jedan pokazatelj da sela u Zlatiborskom kraju žive i da imamo na koga da računamo u nastavku ove tradicije- kaže Marko Marić direktor “Zlatiborskog Eko Agrara” i dodaje: -Na sajmu se ocenjuju rakije u tri kategorije – specijalne rakije, voćne i rakije od šljive – kao što ocenjujemo i destilerije, ali i individualne proizvođače. Dakle, apsolutno su sve kategorije pokrivene. I koliko god se trudimo, a trudićemo se i ubuduće, da ova smotra raste i da imamo više uzoraka na ocenjivanju, to nam nije primarno i nije nam jedino bitno, jer je suština zaista u kvalitetu, a ne u kvantitetu- ističe Marić- Žiri je ocenjivao 87 rakija u tri kategorije. Pobednik Rakijade i dobitnik zlatne medalje je Radovan Šućurović iz Šljivovice. A svih proizvođači ističu značaj učešća na manifestaciji koja promovise njihov rad. Dobrisav Janjić poljoprivredni proizvođač je osvojio dve medalje i kaže da voli da učestvuje na ovom sajmu : – Na sajmu u Šljivovici tradicionalno izlažemo od samog početka i uglavnom smo svake godine osvajali nagradu. Drago mi je jer su one dokaz da se moj ukupan trud i rad isplatio- Posebno priznanje za doprinos manifestaciji dobio je Kosta Mihajlović, jedan od osnivača „Rakijade“. Nagradu za najlepše uređeno dvorište dobila je Mirjana Đoković, a priznanje za najuređe-niji voćnjak pripalo je Dobrisavu Janjiću. Najbolju pitu savijaču napravila je Dragana Rosić: -Stvarno sam izuzetno počastvovana što sam pobedila, i još više sam ponosna kada vidim ko su sve učesnice ovog takmičenja. Sve su to vrsne domaćice , ali naravno veliko mi je zadovoljstvo i što sam učestvovala a još veće što sam pobedila. Dete sam sa sela , prvo sam od svoje majke učila kako se pravi ova domaća pita, a onda od svoje svekrve , tako da su to da kažem delimično i njihove zasluge . Nema tu neke preterane umetnosti, bitno je da sirovine od kojih se pita , budu domaće, znači domaći sir, kajmak, domaća jaja, i naravno u sve to utkati i ljubav prema tome što radite. Ako želimo pravu domaću pitu moramo se potruditi i naučiti da napravimo pitu od razvučenih kora. U svom domaćinstvu ne pravim pitu od gotovih kora, isključivo je razvlačim na taj tradicionalni način, onako kako me je naučila moja majka a potom i svekrva. – istakla je Dragana Poseban pečat svečanosti dali su zdravičari Todor i Budimka, koji su svojim nadahnutim zdravicama pozdravili domaćine, goste i sve prisutne ljubitelje dobre kapljice. U kulturno-umetničkom delu programa nastupilo je Kulturno-umetničko društvo iz Šljivovice, uz pratnju trubačkog orkestra, koji je svojom muzikom dodatno ulepšao atmosferu tradicije i zajedništva. Posetioci su imali priliku da uživaju u degustaciji ocenjenih rakija, kao i da obiđu izložbu tradicionalnih domaćih proizvoda i starih zanata. Veče je obeležio nastup „Goci benda“. Organizatori manifestacije su Opština Čajetina, Zlatiborski eko agrar, Kulturni centar Zlatibor, Turistička organizacija Zlatibor i mesna zajednica Šljivovica. Dobitnici nagrada 14. Sajma domaće rakije- Šljivovica 2025: U kategoriji DESTILERIJA: Specijalne rakije: Voćne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije lozovače i rakije od dunje – „Prezident“, Šljivovica Rakije od šljive: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – „Čačanka“d.o.o, Čačak U kategoriji INDIVIDUALNIH PROIZVOĐAČA Specijalne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne rakije klekovače – Goran Jaraković, Bioska Voćne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od jabuke – Velibor Kostadinović, Šljivovica Rakije od šljive: Zlatne medalje za ocenu kvaliteta rakije od šljive dobili su: Zoran Starčević iz Užica, Miloš Radovanović iz Šljivovice, Dušan Vojinović iz Branežaca, Nikola Milić i mesta Rošci sa Kablara, Miladin Milovanović iz Ljubanja, Konstantin Lukić iz Stapara, Dragan Cvetković iz Vrnjačke Banje, Radenko Marković iz Užica, Branko Dabić iz Čajetine, Dobrisav Janjić iz Tripkove, Boban Mlađenović iz Aranđelovca, Krsta Šobotović iz Šljivovice i Goran Jaraković iz Bioske. Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive dobila je Cveta Rajevac iz Branežaca Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive i pobednik 14. Sajma domaće rakije je Radovan Šućurović iz Šljivovice.


















Srebrnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne rakije nanovače- „Stara Zlatiborka“, Tripkova
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od dunje – Podrum „Dodić“, Rogačica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od kajsije – „Prezident“, Šljivovica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – „Biser –NB“, Arilje
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – Podrum „Dodić“, Rogačica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne medene rakije – Dragan Kolaković, Čajetina
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od kruške viljamovke – Goran Jaraković, Bioska
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije lozovače – Dragan Cvetković , Gračac, Vrnjačka Banja
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od divlje kruške – Borivoje Joksimović, Priboj
Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od dunje – Goran Jaraković, Bioska

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih objava
Manifestacija je i ove godine okupila brojne meštane, goste i ljubitelje domaće rakije.
Udruženje “Pravo u žicu” u Pragu će predstaviti svoj program “Gusle u srcu Evrope”.
U Narodnom muzeju Užice otvorena je izložba pod nazivom „Tihe teritorije“ autorke Miljane Nikolić, akademske umetnice iz Novog Sada. Slikarski put započela je u Užicu u Umetničkoj školi, a radovi na papiru u… […]
Svečano otvaranje prvog Nacionalnog festivala filma i televizije (NAFFIT) predstavlja važan događaj za čitavu filmsku i televizijsku scenu Srbije. Festival, koji se održava od 3. do 7. septembra na Zlatiboru, u Novoj Varoši… […]
Susreti amaterskih grupa Zlatiborskog okruga održani su proteklog vikenda u dvorištu Osnovne škole u Ravnima, privukavši veliki broj učesnika i posetilaca. Na ovom tradicionalnom događaju, učestvovalo je 18 takmičarskih grupa i pojedinaca iz… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
U zlatiborskom selu Šljivovica, u porti crkve Marije Magdalene, održana je 14. po redu tradicionalna manifestacija “Rakijada 2025” . Manifestacija je i ove godine okupila brojne meštane, goste i ljubitelje domaće rakije. Radovan Šužurović, proizvođač iz Šljivovie, osvojio je zlatnu medalju i proglašen pobednikom 14. sajma. Pored toga, dodeljene su i nagrade u kategorijama šljivovove, voćne i specijalne rakije, kao i priznanja za najlepše dvorište, najbolje uređen voćnjak i najbolju pitu. Predsednik opštine Čajetina, Milan Stamatović, svečano je otvorio “Rakijadu” i obratio se prisutnima istakavši da je glavni zadatak lokalne samouprave da čuva sela i stvara ambijent kako bi što više ljudi ostalo da živi u selima, ali i da se mladi vraćaju na svoju dedovinu: -Naš posao i zadatak je da čuvamo naša sela i pravimo ambijent da ovde ljudi ostaju. To nije lako jer je odgovoran posao, ali ako verujemo u ono što radimo i ako radimo u opštem interesu, sigurno je da će biti kvalitetniji život i bolji uslovi za ostanak ljudi u malim sredinama i seoskim mesnim zajednicama. Ono što radimo zadnjih godina ovde u Čajetini i na celoj našoj teritoriji, i svaki put to moram da naglasim – to je novac koji se ubira od gradnje objekata i apartmana na Zlatiboru. Vi čujete u poslednje vreme da stalno pričaju – ‘vi nešto betonirate, vi upropastiste Zlatibor’ – ali svi oni koji borave ovde i koji su dobronamerni mogu da pogledaju naša sela. Pogledajte, kada se popnete gondolom, izvezete se na vrh Tornika, vidite da je samo jedna mala tačkica opterećena gradnjom. Naša sela su udaljena po 20 do 30 kilometara od centra Čajetine i sve to treba da uklopite, da ukomponujete, da obezbedite infrastrukturom – putevima, elektromrežom, vodovodima, kasnije rasvetom. Danas se traži da imate i postrojenja za preradu otpadnih voda, jer zaštita životne sredine postaje sve važnija, a sve to iziskuje ogroman novac. Ne opravdavam, niti kritikujem našu državu ili nadležna ministarstva – velika je kriza, ogromna je kriza, i treba 167 lokalnih samouprava, pored velikih gradova, da obezbedite sredstva iz republičkog budžeta. Mi, na svu sreću, imamo sopstvene prihode i možemo da pričamo o razvoju sela i izgradnji infrastrukture. Ovde ste svedoci – vidite da se radi cevovod iz Sušičkog vrela do Zlatibora. Usput sam rekao i vidite i sami da će se ovom vodom snabdevati i sela Tripkova, Šljivovica i Branešci. Pored glavnih cevi postavlja se i sekundarna mreža, tako da će i naše seoske mesne zajednice dobiti vodu i rešiti ono što je danas jedan od najvećih problema u Srbiji – dotrajale vodovodne mreže. Time ćemo imati nov, moderan i savremen sistem za vodosnabdevanje. Ovo je izvorište, nije akumulacija, nije ničim ograničeno, i to su ogromne prednosti koje mi možemo sami da izgradimo. Verujte, to sami radimo – i to je uslov da bi vama, koji ste ovde ostali da živite, bilo lakše, kao i da bi se vaši naslednici ili unuci vratili u ove predele i živeli u jednoj normalnoj sredini. Zato su i naši napori usmereni na očuvanje tradicionalnih manifestacija, kao što je Sajam rakije. To je nešto što želimo da unapredimo, omasovimo i sačuvamo kao naš brend. Još jednom veliko hvala našim proizvođačima i svima koji su došli da učestvuju, da donesu svoj proizvod, svoju rakiju na ocenjivanje. Siguran sam da je to nešto sa čime možemo da izađemo u budućnost – pored suvomesnatih i tradicionalnih proizvoda, sira, kajmaka i rakije, jer je to ono što je kroz vekove čuvalo srpskog seljaka i Srbiju. U tom duhu i nastavljamo – od toga nećemo odustati- poručio je Milan Stamatović predsednik opštine Čajetina. U Zlatiborskom Eko agraru koji je jedan od organizatora Rakijade, ističu da je cilj manifestacije oživljavanje proiyvodnje domace rakije, ali I razvoj seoskog turizma, promociji zdrave hrane i pružanje podrske lokalim proizvođačima: -Naša procena je da je ovaj sajam jako značajan i mi smo jedan od organizatora ove smotre. Jednostavno, kao takvi, mi smo neko ko prepoznaje značaj i ko ceni sve ono što je duh i tradicija našeg naroda iz Zlatiborskog kraja – a između ostalog, rakija svakako to jeste. Zlatiborskog Eko agrara daje svoj doprinos kroz promociju našeg sela, kroz promociju i sve ono što to prati – kulturno-umetnički sadržaj, folklor iz naših seoskih škola – jednostavno jedan pokazatelj da sela u Zlatiborskom kraju žive i da imamo na koga da računamo u nastavku ove tradicije- kaže Marko Marić direktor “Zlatiborskog Eko Agrara” i dodaje: -Na sajmu se ocenjuju rakije u tri kategorije – specijalne rakije, voćne i rakije od šljive – kao što ocenjujemo i destilerije, ali i individualne proizvođače. Dakle, apsolutno su sve kategorije pokrivene. I koliko god se trudimo, a trudićemo se i ubuduće, da ova smotra raste i da imamo više uzoraka na ocenjivanju, to nam nije primarno i nije nam jedino bitno, jer je suština zaista u kvalitetu, a ne u kvantitetu- ističe Marić- Žiri je ocenjivao 87 rakija u tri kategorije. Pobednik Rakijade i dobitnik zlatne medalje je Radovan Šućurović iz Šljivovice. A svih proizvođači ističu značaj učešća na manifestaciji koja promovise njihov rad. Dobrisav Janjić poljoprivredni proizvođač je osvojio dve medalje i kaže da voli da učestvuje na ovom sajmu : – Na sajmu u Šljivovici tradicionalno izlažemo od samog početka i uglavnom smo svake godine osvajali nagradu. Drago mi je jer su one dokaz da se moj ukupan trud i rad isplatio- Posebno priznanje za doprinos manifestaciji dobio je Kosta Mihajlović, jedan od osnivača „Rakijade“. Nagradu za najlepše uređeno dvorište dobila je Mirjana Đoković, a priznanje za najuređe-niji voćnjak pripalo je Dobrisavu Janjiću. Najbolju pitu savijaču napravila je Dragana Rosić: -Stvarno sam izuzetno počastvovana što sam pobedila, i još više sam ponosna kada vidim ko su sve učesnice ovog takmičenja. Sve su to vrsne domaćice , ali naravno veliko mi je zadovoljstvo i što sam učestvovala a još veće što sam pobedila. Dete sam sa sela , prvo sam od svoje majke učila kako se pravi ova domaća pita, a onda od svoje svekrve , tako da su to da kažem delimično i njihove zasluge . Nema tu neke preterane umetnosti, bitno je da sirovine od kojih se pita , budu domaće, znači domaći sir, kajmak, domaća jaja, i naravno u sve to utkati i ljubav prema tome što radite. Ako želimo pravu domaću pitu moramo se potruditi i naučiti da napravimo pitu od razvučenih kora. U svom domaćinstvu ne pravim pitu od gotovih kora, isključivo je razvlačim na taj tradicionalni način, onako kako me je naučila moja majka a potom i svekrva. – istakla je Dragana Poseban pečat svečanosti dali su zdravičari Todor i Budimka, koji su svojim nadahnutim zdravicama pozdravili domaćine, goste i sve prisutne ljubitelje dobre kapljice. U kulturno-umetničkom delu programa nastupilo je Kulturno-umetničko društvo iz Šljivovice, uz pratnju trubačkog orkestra, koji je svojom muzikom dodatno ulepšao atmosferu tradicije i zajedništva. Posetioci su imali priliku da uživaju u degustaciji ocenjenih rakija, kao i da obiđu izložbu tradicionalnih domaćih proizvoda i starih zanata. Veče je obeležio nastup „Goci benda“. Organizatori manifestacije su Opština Čajetina, Zlatiborski eko agrar, Kulturni centar Zlatibor, Turistička organizacija Zlatibor i mesna zajednica Šljivovica. Dobitnici nagrada 14. Sajma domaće rakije- Šljivovica 2025: U kategoriji DESTILERIJA: Specijalne rakije: Voćne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije lozovače i rakije od dunje – „Prezident“, Šljivovica Rakije od šljive: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – „Čačanka“d.o.o, Čačak U kategoriji INDIVIDUALNIH PROIZVOĐAČA Specijalne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne rakije klekovače – Goran Jaraković, Bioska Voćne rakije: Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od jabuke – Velibor Kostadinović, Šljivovica Rakije od šljive: Zlatne medalje za ocenu kvaliteta rakije od šljive dobili su: Zoran Starčević iz Užica, Miloš Radovanović iz Šljivovice, Dušan Vojinović iz Branežaca, Nikola Milić i mesta Rošci sa Kablara, Miladin Milovanović iz Ljubanja, Konstantin Lukić iz Stapara, Dragan Cvetković iz Vrnjačke Banje, Radenko Marković iz Užica, Branko Dabić iz Čajetine, Dobrisav Janjić iz Tripkove, Boban Mlađenović iz Aranđelovca, Krsta Šobotović iz Šljivovice i Goran Jaraković iz Bioske. Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive dobila je Cveta Rajevac iz Branežaca Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive i pobednik 14. Sajma domaće rakije je Radovan Šućurović iz Šljivovice.


















Srebrnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne rakije nanovače- „Stara Zlatiborka“, Tripkova
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od dunje – Podrum „Dodić“, Rogačica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od kajsije – „Prezident“, Šljivovica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – „Biser –NB“, Arilje
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta rakije od šljive – Podrum „Dodić“, Rogačica
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta specijalne medene rakije – Dragan Kolaković, Čajetina
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od kruške viljamovke – Goran Jaraković, Bioska
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije lozovače – Dragan Cvetković , Gračac, Vrnjačka Banja
Zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od divlje kruške – Borivoje Joksimović, Priboj
Veliku zlatnu medalju za ocenu kvaliteta voćne rakije od dunje – Goran Jaraković, Bioska

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične objave
U ŠLJIVOVICI ODRŽANA RAKIJADA
Manifestacija je i ove godine okupila brojne meštane, goste i ljubitelje domaće rakije.
GUSLE U SRCU EVROPE
Udruženje “Pravo u žicu” u Pragu će predstaviti svoj program “Gusle u srcu Evrope”.
Izložba Miljane Nikolić u Narodnom muzeju Užice
U Narodnom muzeju Užice otvorena je izložba pod nazivom „Tihe teritorije“ autorke Miljane Nikolić, akademske umetnice iz Novog Sada. Slikarski put započela je u Užicu u Umetničkoj školi, a radovi na papiru u… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs