Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
27/07/2022
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press
Poginulim oficirima i vojnicima u Balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. – 1918. godine posvećen je Spomenik srpskim ratnicima. Nalazi se na gradskom trgu u Kraljevu i sagradjen je 1934. godine. Podignut je nalik na Spomen-kosturnicu branilaca Beograda koji je sagradjen 1933. godine na Novom groblju u Beogradu. Prvobitno je planirano da se spomenik izgradi ubrzo nakon završetka Drugog balkanskog rata, ali je Prvi svetski rat poremetio te planove. Okolnosti oko Spomenika braniocima Beograda odredile su sudbinu spomenika u Kraljevu. Udruženje rezervnih oficira i ratnika prikupilo je novac potreban za izgradnju kada je za to došlo vreme. Nako toga usledio je novi problem, došlo do poteškoća sa izborom lokacije. Projekat i kalupe spomenika rezervnih oficira predsednik udruženja ustupio je Udruženju ratnika iz Kraljeva uz obećanje da će spomenik biti postavljeni u srcu grada. Ali u tom trenutku baš u srcu grada, tačnije u centru Kraljeva nalazila se pijaca, trovci i ljudi koji su u to vreme živeli od te pijace protivili su se projektu jer su smatrali da bi to ugrozilo njihovu sposobnost poslovanja. Nakon što su svi sporovi rešeni, radovi na spomeniku u Kraljevu počeli su 1928. godine, a završeni su 1931. godine. Na spomeniku je prikazan srpski vojnik u vojnoj opremi i sa šajkačom na glavi, koji u desnoj ruci drži pušku, a u levoj zastavu. Postament je visok 10,5 metara, dok je sama statua visoka 4,1 metar. Vajari Živojin Lukić i Vladimir Pavlović Zagorodnjuk, zajedno sa arhitektom Romanom Verhovskim, tvorci su ovog umetničkog dela. Monolitna stena poznata kao Postman predstavlja moć naroda, dok se morski talasi u njenom dnu, koje simbolizuje kamen, razbijaju o nju i dočaravaju slike plave grobnice. Figura koja nosi grb je okrenuta ka severu da bi služila kao podsetnik na poreklo neprijatelja. Da bi predstavljao mučeništvo i stradanje srpskog naroda, konstruisan je stavom i siluetom koji je podsećao na krst. Ploče sa imenima poginulih boraca trebalo je da budu postavljene na samo spomen obeležje; međutim, nikada nisu postavljeni, pa zbog toga spomenik nikada nije dobio predviđeni izgled. Na njihova mesta postavljene su bronzane ploče sa nazivima bitaka i lokacijama na kojima su vojnici bili zbrinuti. Predsednik SFRJ Josip Broz Tito je tokom svoje prve posete Kraljevu 7. oktobra 1951. godine na trgu pored spomenika održao miting.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih objava
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog grafičkog bijenala pripao je Kraisak Chirachaisakul umetnici sa Tajlanda.
Organizator manifestacije je Kulturni centar Zlatibor uz podršku Turističke organizacije Zlatibora, a pod pokroviteljstvom Opštine Čajetina.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Poginulim oficirima i vojnicima u Balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. – 1918. godine posvećen je Spomenik srpskim ratnicima. Nalazi se na gradskom trgu u Kraljevu i sagradjen je 1934. godine. Podignut je nalik na Spomen-kosturnicu branilaca Beograda koji je sagradjen 1933. godine na Novom groblju u Beogradu. Prvobitno je planirano da se spomenik izgradi ubrzo nakon završetka Drugog balkanskog rata, ali je Prvi svetski rat poremetio te planove. Okolnosti oko Spomenika braniocima Beograda odredile su sudbinu spomenika u Kraljevu. Udruženje rezervnih oficira i ratnika prikupilo je novac potreban za izgradnju kada je za to došlo vreme. Nako toga usledio je novi problem, došlo do poteškoća sa izborom lokacije. Projekat i kalupe spomenika rezervnih oficira predsednik udruženja ustupio je Udruženju ratnika iz Kraljeva uz obećanje da će spomenik biti postavljeni u srcu grada. Ali u tom trenutku baš u srcu grada, tačnije u centru Kraljeva nalazila se pijaca, trovci i ljudi koji su u to vreme živeli od te pijace protivili su se projektu jer su smatrali da bi to ugrozilo njihovu sposobnost poslovanja. Nakon što su svi sporovi rešeni, radovi na spomeniku u Kraljevu počeli su 1928. godine, a završeni su 1931. godine. Na spomeniku je prikazan srpski vojnik u vojnoj opremi i sa šajkačom na glavi, koji u desnoj ruci drži pušku, a u levoj zastavu. Postament je visok 10,5 metara, dok je sama statua visoka 4,1 metar. Vajari Živojin Lukić i Vladimir Pavlović Zagorodnjuk, zajedno sa arhitektom Romanom Verhovskim, tvorci su ovog umetničkog dela. Monolitna stena poznata kao Postman predstavlja moć naroda, dok se morski talasi u njenom dnu, koje simbolizuje kamen, razbijaju o nju i dočaravaju slike plave grobnice. Figura koja nosi grb je okrenuta ka severu da bi služila kao podsetnik na poreklo neprijatelja. Da bi predstavljao mučeništvo i stradanje srpskog naroda, konstruisan je stavom i siluetom koji je podsećao na krst. Ploče sa imenima poginulih boraca trebalo je da budu postavljene na samo spomen obeležje; međutim, nikada nisu postavljeni, pa zbog toga spomenik nikada nije dobio predviđeni izgled. Na njihova mesta postavljene su bronzane ploče sa nazivima bitaka i lokacijama na kojima su vojnici bili zbrinuti. Predsednik SFRJ Josip Broz Tito je tokom svoje prve posete Kraljevu 7. oktobra 1951. godine na trgu pored spomenika održao miting.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične objave
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs