Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
09/04/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS/MILICA PUJKILOVIĆ
Foto: Pixabay
Pandemija koronavirusa paralisala je privredu u celom svetu, ali kolike će biti posledice znaće se tek po njenom okončanju. Već u prvim nedeljama države su usvojile hitne ekonomske mere. U Srbiji su vredne 5,1 milijardu evra, a cilj je da se sačuvaju radna mesta. Mere su najbolje moguće, kaže predsednik Vučić, koji očekuje da pad srpske privrede bude manji nego nekih bogatijih ekonomija, verovatno između minus 1 i minus 2 odsto. Zbog kovida 19 više se ne govori o ekonomskom rastu već o padu. I ne čudi. Za nešto više od tri nedelje pandemije, privredna aktivnost u Francuskoj je pala za šest odsto. Zato je Vlada donela paket mera težak 45 milijardi evra. Tamošnji ministar privrede kao krajnju meru vidi nacionalizuju strateških kompanija. “On je to najavio kao meru koja bi usledila samo ako neke druge mere koje bi bile preduzete ne bi dale dovoljne rezultate, a pre toga je mislio na dokapitalizaciju ili ulazak države u vlasnički strukturu. Pretpostavlja se da bi ta mera bila privremenog karaktera”, ukazuje ambasadorka Srbije u Francuskoj Nataša Marić. Nemačka se nije dodatno zaduživala već decenijama. Koronavirus i projektovana recesija zadužile su je za 156 milijardi evra. Hiljadu sto miliona evra opredelila je zdravstvu, građanima a najviše privredi. Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević objašnjava da je oko 600 milijardi evra namenjeno za pomoć privredi, od toga jedno 400 milijardi evra su namenjeni za bankarske garancije velikim preduzećima. Dodatnih 100 milijardi evra je, ističe Radičević, namenjeno za nemačku razvojnu banku koja će sada imati budžet težak više od 800 milijardi evra, odnosno toliko će ona kredita moći da omogući nemačkim kompanijama. “Dodatnih 100 milijardi evra je namenjeno za to da država uđe u ona preduzeća koja su trenutno nesolventna da im ona pozajmi pare odnosno dâ pare da taj njen novac bude pretvoren u akcionarski kapital i da zapravo ona dokapitalizuje ta preduzeća, ali ne zauvek. Njen cilj je da tu vrsta uloga vlasnici tih preduzeća kada se završi kriza otkupe od države”, navodi Radičević. Nemačke vlasti pomogle su i malim i srednjim preduzećima sa 50 milijardi evra – 10 milijardi bespovratne pomoći, ostalo su beskamatni krediti. Rezultati se već vide. “A to je da su 100 najvećih, da je vrednost 100 najvećih nemačkih kompanija na frankfurtskoj berzi skočila za pet odsto iako akcije trenutno svima padaju”, dodaje Radičević. Do kraja nedelje odluka o tzv. Maršalovom planu I dok zemlje članice traže posebna rešenja za pomoć privrednicima, Evropska unija traži zajednički odgovor. Da li će usvojiti tzv. novi Maršalov plan, težak 540 milijardi evra, znaće se do kraja nedelje. I zemlja u kojoj se kovid-19 prvo pojavio na ublažavanje ekonomskih posledica uključuje različite mere. “Pre svega kreditima većim od pola biliona juana podržana su mikro, mala i srednja preduzeća. Reč je o zajmovima sa dužim rokom otplate i kamatom nižom od 4,5 odsto. Takođe, od početka godine Narodna banka Kine je izdala kredite od oko 300 milijardi juana za ključna preduzeća koja su učestvovala u borbi sa koronavirusom. Još jedna kineska mera podrazumava i veće izdavanje državnih obveznica pre svega lokalnih samouprava kako bi se na taj način prikupila sredstva”, navodi Nemanja Milutinović, dopisnik RTS-a iz Kine. Međunarodna organizacija rada procenjuje – samo u drugom kvartalu 2020. 195 miliona ljudi u svetu moglo bi da izgubi posao zbog pandemije. Najvažnija implementacija mera Srbija polovinu godišnjeg budžeta izdvaja za oporavak privrede od Kovida 19. “Gađaju dva ključna problema – likvidnost i nezaposlenost. Odlaganje poreza za bolja vremena i na rate će smanjiti pritisak na likvidnost preduzeća, a pokriće minimalnih zarada u celosti ili delimično će u određenoj meri amortizovati rast nezaposlenosti. Što se tiče pomoći svih građana, tu smo više da se pomogne nezaposlenima, primaocima socijalne pomoći i povećati davanje za te kategorije. Garancije će obezbediti mikro, malim i srednjim preduzećima pristup novoj likvidnosti i zanavljanju plasamana kod banaka. Banke će za ovaj program izdvojiti čak dve milijarde evra”, naglašava Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke. Darko Budeč, predsednik Baka, ukazuje da je neophodno da se sada uđe u implementaciju, koja mora da bude brza i efikasna. “To je od presudnog značaja, da ovaj prvi talas ekonomske krize asporbujemo i da zadržimo kontinuitet naše ekonomije. Ono što je dobro, mi smo u krizu ušli sa uzlazećim parametrima i prilično dobrom makroekonosmskom stabilnosti. To će nam sada pomoći da sve rezerve iskoristimo i da što pre protrčimo ovaj žar ne zaustavljajući našu ekonomiju”, dodaje Budeč. Uz odgovoran pristup Vlade, javne finansije Srbije mogu da se izbore sa krizom, ocenjuje Fiskalni savet. Jedina mera koju ne podržavaju je isplata po 100 evra svakom punoletom građaninu. Procenjuju da će država morati da se zaduži više od tri milijarde evra i da će javni dug porasti na preko 60 odsto pa će narednih godinam morati da se smanjuje.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
U Preljini kod Čačka danas je 250 poljoprivrednika potpisalo ugovore za podsticajna sredstva koja su dobili od grada Čačka . Za ovu namenu za ukupno 585 proizvođača , opredeljeno je 145 miliona dinara. … […]
Komapanija Ardu sport iz Užica ove godine slavi dve decenije uspešnog postojanja. Od male porodične firme, koju su 2005. godine pokrenuli otac i sin, izrasla je u lidera u proizvodnji sportske opreme u… […]
Uredba kojom se ograničavaju trgovačke marže stupila je na snagu. U narednih šest meseci, marže će biti ograničene na 20 odsto što bi trebalo da snizi cene u radnjama za 10 do 20… […]
Generalni direktor EPS-a Dušan Živković kaže da će dominantan prihod od poskupljenja struje ići “Elektromreži“ i “Elektrodistribuciji Srbije“. Komentarisao je navode da su hidroelektrane bez fizičkog obezbeđenja, bez vatrogasaca i da nije moguće… […]
I pored otežanih uslova poslovanja privreda Moravičkog okruga je u prvih 6 meseci ove godine ostvarila pozitivnu spoljnotrgovinsku razmenu kako na strani izvoza tako i na strani uvoza. U periodu januar -. jun… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Pandemija koronavirusa paralisala je privredu u celom svetu, ali kolike će biti posledice znaće se tek po njenom okončanju. Već u prvim nedeljama države su usvojile hitne ekonomske mere. U Srbiji su vredne 5,1 milijardu evra, a cilj je da se sačuvaju radna mesta. Mere su najbolje moguće, kaže predsednik Vučić, koji očekuje da pad srpske privrede bude manji nego nekih bogatijih ekonomija, verovatno između minus 1 i minus 2 odsto. Zbog kovida 19 više se ne govori o ekonomskom rastu već o padu. I ne čudi. Za nešto više od tri nedelje pandemije, privredna aktivnost u Francuskoj je pala za šest odsto. Zato je Vlada donela paket mera težak 45 milijardi evra. Tamošnji ministar privrede kao krajnju meru vidi nacionalizuju strateških kompanija. “On je to najavio kao meru koja bi usledila samo ako neke druge mere koje bi bile preduzete ne bi dale dovoljne rezultate, a pre toga je mislio na dokapitalizaciju ili ulazak države u vlasnički strukturu. Pretpostavlja se da bi ta mera bila privremenog karaktera”, ukazuje ambasadorka Srbije u Francuskoj Nataša Marić. Nemačka se nije dodatno zaduživala već decenijama. Koronavirus i projektovana recesija zadužile su je za 156 milijardi evra. Hiljadu sto miliona evra opredelila je zdravstvu, građanima a najviše privredi. Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević objašnjava da je oko 600 milijardi evra namenjeno za pomoć privredi, od toga jedno 400 milijardi evra su namenjeni za bankarske garancije velikim preduzećima. Dodatnih 100 milijardi evra je, ističe Radičević, namenjeno za nemačku razvojnu banku koja će sada imati budžet težak više od 800 milijardi evra, odnosno toliko će ona kredita moći da omogući nemačkim kompanijama. “Dodatnih 100 milijardi evra je namenjeno za to da država uđe u ona preduzeća koja su trenutno nesolventna da im ona pozajmi pare odnosno dâ pare da taj njen novac bude pretvoren u akcionarski kapital i da zapravo ona dokapitalizuje ta preduzeća, ali ne zauvek. Njen cilj je da tu vrsta uloga vlasnici tih preduzeća kada se završi kriza otkupe od države”, navodi Radičević. Nemačke vlasti pomogle su i malim i srednjim preduzećima sa 50 milijardi evra – 10 milijardi bespovratne pomoći, ostalo su beskamatni krediti. Rezultati se već vide. “A to je da su 100 najvećih, da je vrednost 100 najvećih nemačkih kompanija na frankfurtskoj berzi skočila za pet odsto iako akcije trenutno svima padaju”, dodaje Radičević. Do kraja nedelje odluka o tzv. Maršalovom planu I dok zemlje članice traže posebna rešenja za pomoć privrednicima, Evropska unija traži zajednički odgovor. Da li će usvojiti tzv. novi Maršalov plan, težak 540 milijardi evra, znaće se do kraja nedelje. I zemlja u kojoj se kovid-19 prvo pojavio na ublažavanje ekonomskih posledica uključuje različite mere. “Pre svega kreditima većim od pola biliona juana podržana su mikro, mala i srednja preduzeća. Reč je o zajmovima sa dužim rokom otplate i kamatom nižom od 4,5 odsto. Takođe, od početka godine Narodna banka Kine je izdala kredite od oko 300 milijardi juana za ključna preduzeća koja su učestvovala u borbi sa koronavirusom. Još jedna kineska mera podrazumava i veće izdavanje državnih obveznica pre svega lokalnih samouprava kako bi se na taj način prikupila sredstva”, navodi Nemanja Milutinović, dopisnik RTS-a iz Kine. Međunarodna organizacija rada procenjuje – samo u drugom kvartalu 2020. 195 miliona ljudi u svetu moglo bi da izgubi posao zbog pandemije. Najvažnija implementacija mera Srbija polovinu godišnjeg budžeta izdvaja za oporavak privrede od Kovida 19. “Gađaju dva ključna problema – likvidnost i nezaposlenost. Odlaganje poreza za bolja vremena i na rate će smanjiti pritisak na likvidnost preduzeća, a pokriće minimalnih zarada u celosti ili delimično će u određenoj meri amortizovati rast nezaposlenosti. Što se tiče pomoći svih građana, tu smo više da se pomogne nezaposlenima, primaocima socijalne pomoći i povećati davanje za te kategorije. Garancije će obezbediti mikro, malim i srednjim preduzećima pristup novoj likvidnosti i zanavljanju plasamana kod banaka. Banke će za ovaj program izdvojiti čak dve milijarde evra”, naglašava Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke. Darko Budeč, predsednik Baka, ukazuje da je neophodno da se sada uđe u implementaciju, koja mora da bude brza i efikasna. “To je od presudnog značaja, da ovaj prvi talas ekonomske krize asporbujemo i da zadržimo kontinuitet naše ekonomije. Ono što je dobro, mi smo u krizu ušli sa uzlazećim parametrima i prilično dobrom makroekonosmskom stabilnosti. To će nam sada pomoći da sve rezerve iskoristimo i da što pre protrčimo ovaj žar ne zaustavljajući našu ekonomiju”, dodaje Budeč. Uz odgovoran pristup Vlade, javne finansije Srbije mogu da se izbore sa krizom, ocenjuje Fiskalni savet. Jedina mera koju ne podržavaju je isplata po 100 evra svakom punoletom građaninu. Procenjuju da će država morati da se zaduži više od tri milijarde evra i da će javni dug porasti na preko 60 odsto pa će narednih godinam morati da se smanjuje.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
U Preljini kod Čačka danas je 250 poljoprivrednika potpisalo ugovore za podsticajna sredstva koja su dobili od grada Čačka . Za ovu namenu za ukupno 585 proizvođača , opredeljeno je 145 miliona dinara. … […]
Komapanija Ardu sport iz Užica ove godine slavi dve decenije uspešnog postojanja. Od male porodične firme, koju su 2005. godine pokrenuli otac i sin, izrasla je u lidera u proizvodnji sportske opreme u… […]
Uredba kojom se ograničavaju trgovačke marže stupila je na snagu. U narednih šest meseci, marže će biti ograničene na 20 odsto što bi trebalo da snizi cene u radnjama za 10 do 20… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs