oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
29/03/2025
Autor:
Info Press
Izvor: Infopress
Foto: Infopress
Mada do početka berbe malina ima više od dva meseca, proizvodjači očekuju da otkupna cena roda 2025 . bude izmedju 350 i 450 dinara po kilogramu. Osim neizvesne cene, proizvodjači ukazuju i na brojne probleme srpskog malinarstva, a predlažu i odgovarajuće mere kako bi se zaštitila i unapredila proizvodnja tog strateškog proizvoda u Srbiji. Malina se u ovom trenutku nalazi u fazi intenzivnog porasta pupoljka koji su ove godine, prema proceni proizvodjača, u lošem stanju. Razloge treba tražiti u klimatskim uslovima i neadekvatnoj agrotehničkoj zaštiti koja , u najvećem broju malinjaka, nije sprovedena prethodne jeseni. Razlozi za to su dobro poznati u poslednje dve proizvodačke godine, loša , čak destimulativna otkupna cena maline, neizvesnost proizvodnje, što je mnoge malinare opredelilo ili da smanje površine pod zasadima maline ili da smanje ulaganja u proizvodnju, počev od primene agrotehnike do održavanja malinjaka. Mnogi malinjaci su zapušteni ili iskrčeni, pa se procenjuje se da bi već ovog proleća mogle značajno da budu smanjene ukupne površine na kojima se uzgaja malina u Srbiji. Nezhvalno je prognozirati jer mnogo toga nije izvesno. Ali, očekujem značajno veću cenu nego prošle godine jer ne postoje tržišni parametri na osnovu kojih bi mogao doći do zaključka d aće cena biti ista ili niža nego prethodne godine.Svakako da očekujem da je pristojna cena od 350 do 450 dinara po kilogramu , ali šta će se dešavati ne mogu da predvidim, jer su vleiki pritisci u svetu. Maline nisu osnovni proizvod , one se na neki način i luksuz , a zbog svojih organoleptičkih svojstava , maline su hrana i orivelegija imućnih”, smatra Milovan Jakovljević, malinar iz Donjeg Radaljeva u opštini Ivanjica. Ako se ima u vidu prihod koji se od maline ostvaruje i ako se zna da je u procesu proizvodnje tog voća uključeno i da od nje živi više od pola miliona ljudi u Srbiji, pitanjemmm ne samo opstanka već i unapredjenja proizvodnje postaje sve značajnije. Zbog svega toga, osim struke koja ukazuje na probleme i predlaže rešanje za opstanak malinarstva, sve češće i sami proizvodjači ukazuju ne samo na probleme već i na konkretna rešenja i značaj održivosti proizvodnje maline. „Ja sam se trudio i zamolio svoju decu da ovde ostanu i kao doprinos svemu tome je i moja borba za spas sela i očuvanje ovog prostora. Kao bivši poslanik pokušao sam da predložim nekoliko realnih rešenja koja se zasnivaju na tržišnim principima. Predložio sam Skupštinskom odboru za poljoprivredu, i to je usvojeno jednoglasno, reprogram duga hladnjačara, izvoznika prema komercijalnim bankakma kako bi odložili plaćanje kredita, a taj novac preusmerili ka poljoprivrednim proizvodjačima i da isplate plodnu, rodnu i cenom visoko opredeljenu 2022. godinu i tako, čini mi se, da smo uspeli da prevazidjemo taj problem”, objašnjava Milovan Jakovljević, malinar iz Donjeg Radaljeva. Ukupna proizvodnja maline obavlja s ena 10 000 ha u Srbiji i iznosi 47 000 tona, godišnje stim da opada iz godine u godinu. Republički zavod za statistiku je izneo podatke prema prethodnim rezultatima, sa stanjem na dan 5. septembra 2024. godine kada je ostvarena proizvodnja malina manja za 4,7%. “Moja porodica I ja imamo 2, 2 ha, a imali smo do pre dve godine 3,15 ha pod malinama, smanjili smo površinu jer je poskupeo reprometerijal, nema radne snage a kurs dinara je destimulisao izvoz I mnogo toga je problem. Problem je I nekontrolisani uvoz. Sve to je, pored ostalog, uzrok naših probelma”, ističe Jakovljević. Jedan od predlogaa, koje je usvojio Skupštinski odbor za poljoprivredu u februaru 2023 .godine, predvidja da se stimuliše I podrži izvoz maline, pooštri kontrola kvaliteta proizvoda, kao I da se usvoji Zakon o šemama kvaliteta I geografskom poreklu I da se zaštiti brend Srpska malina. Da se pojača promocija srpskih brendova u svetu, posebno maline I omogući trgovina na berzi. Jedan od predloga predvidja da se 5 odsto ukupnog poljoprivrdnog budžeta izdvoji za interventne mere u sučaju bilo kavkih poremećaja na tržištu. “Druga mera ima za cilj da sve ljude, koji su nezadovoljni otkupnom cenom stimuliše da robu odlože na drugo mesto. Da Uprava za agrarna plaćanja raspiše javni poziv svim zainteresovanim vlasnicima rashladnih kapaciteta da se jave na konkurs I da odabere najpovoljnije ponude I pretvori ih u javna skladišta. Ovde bi bilo dovoljno desetak javnih skladišta, da to država finansira I obezbedi subvencije, pomogne proizvodjače I obezbedi radnu snagu, struju, kutije za pakovanje maline, kese I bar kod kako ne bi došlo do mešanja robe”, smatra Jakovljević.Predlozi su u interesu opstanka srpskog malinarstva I poljorivrede uopšte, a dokument bi trebalo da postane sastavni deo zahteva upućenih državnim institucijama.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
pročitaj još sličnih vesti
Zlatiborci ne kriju ambicije za ovu sezonu- cilj je jasan- premašiti prošlogodišnji rekod od preko milion i 200 hiljada registrovanih noćenja.
Državni seklretar Ćirković je naveo da je država Srbija ove godine izdvojila iz budžeta oko 150 milijardi dinara .
Zahtevi su podnošeni za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u izgradnju i opremanje objekata
Osnivanjem Ogledne stavnice za selekciju i proizvodnju krompira u Guči 1954. godine, stvoreni su preduslovi za stručni i naučni razvoj proizvodnje krompira.
Zbog velikog interesovanja za javni poziv po istom osnovu prošle godine, resorno ministarstvo ponovo izlazi u susret ženama koje žive na selu, a žele da započnu sopstveni biznis.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Mada do početka berbe malina ima više od dva meseca, proizvodjači očekuju da otkupna cena roda 2025 . bude izmedju 350 i 450 dinara po kilogramu. Osim neizvesne cene, proizvodjači ukazuju i na brojne probleme srpskog malinarstva, a predlažu i odgovarajuće mere kako bi se zaštitila i unapredila proizvodnja tog strateškog proizvoda u Srbiji. Malina se u ovom trenutku nalazi u fazi intenzivnog porasta pupoljka koji su ove godine, prema proceni proizvodjača, u lošem stanju. Razloge treba tražiti u klimatskim uslovima i neadekvatnoj agrotehničkoj zaštiti koja , u najvećem broju malinjaka, nije sprovedena prethodne jeseni. Razlozi za to su dobro poznati u poslednje dve proizvodačke godine, loša , čak destimulativna otkupna cena maline, neizvesnost proizvodnje, što je mnoge malinare opredelilo ili da smanje površine pod zasadima maline ili da smanje ulaganja u proizvodnju, počev od primene agrotehnike do održavanja malinjaka. Mnogi malinjaci su zapušteni ili iskrčeni, pa se procenjuje se da bi već ovog proleća mogle značajno da budu smanjene ukupne površine na kojima se uzgaja malina u Srbiji. Nezhvalno je prognozirati jer mnogo toga nije izvesno. Ali, očekujem značajno veću cenu nego prošle godine jer ne postoje tržišni parametri na osnovu kojih bi mogao doći do zaključka d aće cena biti ista ili niža nego prethodne godine.Svakako da očekujem da je pristojna cena od 350 do 450 dinara po kilogramu , ali šta će se dešavati ne mogu da predvidim, jer su vleiki pritisci u svetu. Maline nisu osnovni proizvod , one se na neki način i luksuz , a zbog svojih organoleptičkih svojstava , maline su hrana i orivelegija imućnih”, smatra Milovan Jakovljević, malinar iz Donjeg Radaljeva u opštini Ivanjica. Ako se ima u vidu prihod koji se od maline ostvaruje i ako se zna da je u procesu proizvodnje tog voća uključeno i da od nje živi više od pola miliona ljudi u Srbiji, pitanjemmm ne samo opstanka već i unapredjenja proizvodnje postaje sve značajnije. Zbog svega toga, osim struke koja ukazuje na probleme i predlaže rešanje za opstanak malinarstva, sve češće i sami proizvodjači ukazuju ne samo na probleme već i na konkretna rešenja i značaj održivosti proizvodnje maline. „Ja sam se trudio i zamolio svoju decu da ovde ostanu i kao doprinos svemu tome je i moja borba za spas sela i očuvanje ovog prostora. Kao bivši poslanik pokušao sam da predložim nekoliko realnih rešenja koja se zasnivaju na tržišnim principima. Predložio sam Skupštinskom odboru za poljoprivredu, i to je usvojeno jednoglasno, reprogram duga hladnjačara, izvoznika prema komercijalnim bankakma kako bi odložili plaćanje kredita, a taj novac preusmerili ka poljoprivrednim proizvodjačima i da isplate plodnu, rodnu i cenom visoko opredeljenu 2022. godinu i tako, čini mi se, da smo uspeli da prevazidjemo taj problem”, objašnjava Milovan Jakovljević, malinar iz Donjeg Radaljeva. Ukupna proizvodnja maline obavlja s ena 10 000 ha u Srbiji i iznosi 47 000 tona, godišnje stim da opada iz godine u godinu. Republički zavod za statistiku je izneo podatke prema prethodnim rezultatima, sa stanjem na dan 5. septembra 2024. godine kada je ostvarena proizvodnja malina manja za 4,7%. “Moja porodica I ja imamo 2, 2 ha, a imali smo do pre dve godine 3,15 ha pod malinama, smanjili smo površinu jer je poskupeo reprometerijal, nema radne snage a kurs dinara je destimulisao izvoz I mnogo toga je problem. Problem je I nekontrolisani uvoz. Sve to je, pored ostalog, uzrok naših probelma”, ističe Jakovljević. Jedan od predlogaa, koje je usvojio Skupštinski odbor za poljoprivredu u februaru 2023 .godine, predvidja da se stimuliše I podrži izvoz maline, pooštri kontrola kvaliteta proizvoda, kao I da se usvoji Zakon o šemama kvaliteta I geografskom poreklu I da se zaštiti brend Srpska malina. Da se pojača promocija srpskih brendova u svetu, posebno maline I omogući trgovina na berzi. Jedan od predloga predvidja da se 5 odsto ukupnog poljoprivrdnog budžeta izdvoji za interventne mere u sučaju bilo kavkih poremećaja na tržištu. “Druga mera ima za cilj da sve ljude, koji su nezadovoljni otkupnom cenom stimuliše da robu odlože na drugo mesto. Da Uprava za agrarna plaćanja raspiše javni poziv svim zainteresovanim vlasnicima rashladnih kapaciteta da se jave na konkurs I da odabere najpovoljnije ponude I pretvori ih u javna skladišta. Ovde bi bilo dovoljno desetak javnih skladišta, da to država finansira I obezbedi subvencije, pomogne proizvodjače I obezbedi radnu snagu, struju, kutije za pakovanje maline, kese I bar kod kako ne bi došlo do mešanja robe”, smatra Jakovljević.Predlozi su u interesu opstanka srpskog malinarstva I poljorivrede uopšte, a dokument bi trebalo da postane sastavni deo zahteva upućenih državnim institucijama.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Pročitaj slične vesti
Zlatiborci ne kriju ambicije za ovu sezonu- cilj je jasan- premašiti prošlogodišnji rekod od preko milion i 200 hiljada registrovanih noćenja.
Državni seklretar Ćirković je naveo da je država Srbija ove godine izdvojila iz budžeta oko 150 milijardi dinara .
Zahtevi su podnošeni za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u izgradnju i opremanje objekata
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs