Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
21/02/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS/ALEKSANDAR PETROVIĆ
Foto: Pixabay
Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine 21. februara. Osnovni cilj je da se podigne svest o značaju maternjeg jezika. Uspostavio ga je Unesko 1999. na predlog Bangladeša i obeležava se redovno od 2000. godine. JUŽNOSLOVENSKI JEZIK. Kako stoji u Gramatici, jezik Srba, zajedno sa jezikom Slovenaca, Hrvata, Crnogoraca, Bošnjaka, Bugara, Makedonaca i nekadašnjim staroslovenskim jezikom, pripada južnoj grani slovenskih jezika. NOVOŠTOKAVSKI STANDARD. Za osnovu srpskog standardnog jezika uzet je štokavski dijalekat, koji razlikuje dva izgovora: ekavski i ijekavski. Veći deo Srba govori ekavski, dok se ijekavski govori na krajnjem jugozapadu Srbije, u delu Hrvatske, Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj) i u Crnoj Gori. Postoje pokušaji, ali bez pravog jezičkog utemeljenja, da se ijekavski izgovor veže za jezike Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca. NAJVAŽNIJE OSOBINE NOVOŠTOKAVSKOG STANDARDA. Četvoroakcenatski sistem, gde dugi neakcentovani vokali mogu doći samo posle akcentovanih slogova. Nova deklinacija, tj. sedam padeža. VUK STEFANOVIĆ KARADžIĆ. Srpski kulturni reformator, tvorac savremene srpske azbuke, književnog jezika i pravopisa. ĆIRILICA. Tradicionalno pismo u srpskom jeziku, u obliku koji joj je dao Vuk Karadžić. Ima 30 slova u azbučnom redosledu, poreklom iz crkvenoslovenskog, a u daljoj perspektivi iz grčkog jezika. U ćirilici je u potpunosti sprovedeno Vukovo načelo: jedan glas – jedno slovo. Fonološki princip nije sproveden i u latinici, tu su za neke znakove upotrebljene dvoslovne kombinacije. SRPSKOHRVATSKI JEZIK. Uobičajen termin u svetskoj slavistici, ali i u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata. Njegove varijante su bile srpska i hrvatska, a od sedamdesetih godina pominje se i „bosanskohercegovački standardnojezički izraz“. U državama nastalim posle ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije, usvojeni su pojedinačni nacionalni nazivi jezika.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Centar za negovanje tradicije u saradnji sa OŠ ,, Đeneral Marko Đ. Katanić“ iz Bresnice i etnomuzikologom Jovanom Vučković nastavlja radionicu sviranja na fruli. U cilju afirmacije tradicionalnog instrumenta frule, polaznici školice frule… […]
Šta se desi kada dečak koji nikada nije želeo da odraste – odraste? Naš junak je zaboravio kako je to maštati, leteti i biti dete. Ali Kapetan Kuka ne spava – on je… […]
Iz Narodne biblioteke pozivaju na veče posvećeno novinaru, publicisti i književnom biografu Radovanu Popoviću. Tom prilikom biće predstavljene dve publikacije – katalog knjiga sa posvetama iz poklon-zbirke „S poštovanjem i ljubavlju Radovanu Popoviću”… […]
Od 19. do 25. marta SALA 1 ŽETVA u 20 00h cena ulaznice: 500,00 dinara Dužna trajanja: 120min. Žanr: Triler Gl. Uloge – Matthew McNulty, Angus Macfadyen, Aleksandar Jovanović, Jovana Gavrilović, Jasmina Avramović… […]
Povodom svetskog dana poezije, Kulturni centar ,,Zlatibor”, u subotu, 21. marta, u 19 časova, organizuje Pesničko-muzičko veče „Živa reč” – Pero i Miloš Zubac. Koncipirano je kao gostovanje dvojice pesnika, oca i sina,… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine 21. februara. Osnovni cilj je da se podigne svest o značaju maternjeg jezika. Uspostavio ga je Unesko 1999. na predlog Bangladeša i obeležava se redovno od 2000. godine. JUŽNOSLOVENSKI JEZIK. Kako stoji u Gramatici, jezik Srba, zajedno sa jezikom Slovenaca, Hrvata, Crnogoraca, Bošnjaka, Bugara, Makedonaca i nekadašnjim staroslovenskim jezikom, pripada južnoj grani slovenskih jezika. NOVOŠTOKAVSKI STANDARD. Za osnovu srpskog standardnog jezika uzet je štokavski dijalekat, koji razlikuje dva izgovora: ekavski i ijekavski. Veći deo Srba govori ekavski, dok se ijekavski govori na krajnjem jugozapadu Srbije, u delu Hrvatske, Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj) i u Crnoj Gori. Postoje pokušaji, ali bez pravog jezičkog utemeljenja, da se ijekavski izgovor veže za jezike Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca. NAJVAŽNIJE OSOBINE NOVOŠTOKAVSKOG STANDARDA. Četvoroakcenatski sistem, gde dugi neakcentovani vokali mogu doći samo posle akcentovanih slogova. Nova deklinacija, tj. sedam padeža. VUK STEFANOVIĆ KARADžIĆ. Srpski kulturni reformator, tvorac savremene srpske azbuke, književnog jezika i pravopisa. ĆIRILICA. Tradicionalno pismo u srpskom jeziku, u obliku koji joj je dao Vuk Karadžić. Ima 30 slova u azbučnom redosledu, poreklom iz crkvenoslovenskog, a u daljoj perspektivi iz grčkog jezika. U ćirilici je u potpunosti sprovedeno Vukovo načelo: jedan glas – jedno slovo. Fonološki princip nije sproveden i u latinici, tu su za neke znakove upotrebljene dvoslovne kombinacije. SRPSKOHRVATSKI JEZIK. Uobičajen termin u svetskoj slavistici, ali i u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata. Njegove varijante su bile srpska i hrvatska, a od sedamdesetih godina pominje se i „bosanskohercegovački standardnojezički izraz“. U državama nastalim posle ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije, usvojeni su pojedinačni nacionalni nazivi jezika.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Održana radionica frule sa decom iz Bresnice
Centar za negovanje tradicije u saradnji sa OŠ ,, Đeneral Marko Đ. Katanić“ iz Bresnice i etnomuzikologom Jovanom Vučković nastavlja radionicu sviranja na fruli. U cilju afirmacije tradicionalnog instrumenta frule, polaznici školice frule… […]
Predstava za decu Petar Pan u GKC Užice
Šta se desi kada dečak koji nikada nije želeo da odraste – odraste? Naš junak je zaboravio kako je to maštati, leteti i biti dete. Ali Kapetan Kuka ne spava – on je… […]
Veče posvećeno Radovanu Popoviću u užičkoj biblioteci
Iz Narodne biblioteke pozivaju na veče posvećeno novinaru, publicisti i književnom biografu Radovanu Popoviću. Tom prilikom biće predstavljene dve publikacije – katalog knjiga sa posvetama iz poklon-zbirke „S poštovanjem i ljubavlju Radovanu Popoviću”… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs