Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
03/06/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Novi standard
Akademik Matija Bećković dobitnik je najviših književnih priznanja, kojima se pridružila nagrada “Dimitrije Mitrinović” Fondacije “Ars longa” za izuzetan doprinos srpskoj kulturi i očuvanju lepih umetnosti, koja je za ovu godinu pripala i umetničkom fotografu Ljubinku Kožulu. Nagrada je velikom pesniku dodeljena za celokupno stvaralašvo, sa akcentom na zbirku Kad se ponovo rodim, objavljenu povodom njegovog 80. rođendana. Matija Bećković kaže da mu je posebno drago što je dobio priznanje koje nosi ime pisca i filozofa Dimitrija Mitrinovića, o čijem se delu, smatra, nedovoljno zna. – Drago mi je što sam dobio nagradu koja nosi ime Dimitrija Mitrinovića, jednog od duhova najvišega reda i jednog od najznačajnijih ljudi srpske kulture koji je gotovo zaboravljen, a prešao je put od nekog sela blizu Stoca, do Londona gde se vinuo do aristokratije i najvećih ljudi svoga vremena. On je bio i ideolog Mlade Bosne, a kasnije jedan od tvoraca nove Evrope. Kada je osnivana Evropska unija, setili su se i njega kao jednog od osnivača i nosioca te ideje. On se prvo bavio našom stvarnošću, a zatim je u Londonu dospeo do onostranog, do paralelnog sveta. I postao sadrug najznačajnijih ljudi svoga vremena od Kandinskog do Adlera, od Adlera do Mahmatme Gandija, od Gandija do Virdžinije Vulf. Nagradu ste dobili za Vašu poslednju zbirku pesma Kad se ponovo rodim, pa šta će se sve dešavati kada se ponovo rodite? – Ja sam prvo napisao Kada budem mlađi, pa Kada budem još mlađi, pa nije preostalo ništa nego da se ponovo rodim, a onda je bilo normalno da se sretnem sa Dimtirijem Mitrinovićem, koji je tako bio vinuo sebe nebu pod oblake, da se već rano borio ne samo za oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slovena, nego je govorio da ne treba da se samo bavimo time kako ćemo preživeti, već da se više pozabavimo samim smislom života. O svom specifičnom pesničkom izrazu Matija kaže: – Ja se više bavim životom jezika nego stvarnošću, tako me je taj jezik doveo do današnjeg svoga stepena i njegovih sadašnjih rekvizita i reči. Koliko se pesnički izraz, jezik menjao pod uticajem novih tehnologija? – Menjao se onako kako se menjao svet, tako da on ide takoreći u korak sa tehnologijom, ali je vrlo zanimljivo to da recimo neki najarhaičniji oblici, ritmovi našeg jezika, koje ignorišu književna kritika ili izdavači, ne ignorišu internet i Instagram, znači odjednom dobijaju to oružje najmodernije, najgledanije i najprisutnije, te reči davno zaboravljene. Na pitanje koliko se pesnička reč danas čuje, Matija Bećković odgovara: – Stalno se proglašava kraj poezije, ali što se više slave te efermenosti, to se ljudi više užele nečeg ozbiljnijeg, suštinskijeg, duhovnijeg, važnijeg. Kako glasi vaš životni moto ili pesnički kredo? – Moj pesnički kredo se stalno menja, ali neka sada bude ovaj stih iz jedne od mojih pesama: “Kada bejah dečak u mladosti, svetu, nisam nikog imao na onome svetu”. Zamolili smo Matiju da za kraj razgovora našim gledocima kaže nekoliko stihova, a on se odlučio za stihove iz zbirke 100 mojih portreta, u kojoj je sabrao 100 pesničkih portreta njegovih prijatelja, savremenika, pisaca, pesnika. – Evo recimo iz Portreta, stihovi posvećeni Bati Mihajloviću, pošto smo ovde u galeriji 73, gde je Bata izlagao, a ja sam otvarao tu izložbu. Njegov portret glasi: “Samo jednom ga je majka pomilovala, mislila je da spava”.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
U izdanju Centra za negovanje tradicije Čačak ovih dana je objavljenja nova knjiga pod nazivom Seoske slave i zapisi čiji je autor Jelena Milićević, etnolog antropolog. Rukopis je deo projekta koji je podržalo … […]
U susret novogodišnjim praznicima Kulturni centar „Zlatibor” daruje svim mališanima raznovrsni program. Najpre nas 24. decembra očekuje radionica „Pletisanke”, a 25. Kreativna radionica, obe sa prazničnom tematikom, od 12 do 14 časova. U… […]
U Galeriji Međopštinskog istorijskog arhiva u Čačku povodom Dana grada Čačka upriličena je izložba ,, Žena” na fotografijama u periodu od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do ere socijalizma. Autori izložbe su Bojana… […]
Horski amaterski susreti održaće se tokom predstojećeg vikenda u Kulturnom centru na Zlatiboru i Domu kulture u Čajetini.U petak, 12. decembra, POP HOR „G.L.A.S” iz Užica imaće koncert u Kulturnom centru na Zlatiboru,… […]
Ovaj program spaja epsku poeziju, naučno nasleđe, tradicionalnu muziku i dramski prikaz, stvarajući jedinstveno veče posvećeno geniju Nikole Tesle, legendarnom Petru Perunoviću Perunu i bogatstvu srpske duhovne i umetničke tradicije. Kroz umetničku interpretaciju… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Akademik Matija Bećković dobitnik je najviših književnih priznanja, kojima se pridružila nagrada “Dimitrije Mitrinović” Fondacije “Ars longa” za izuzetan doprinos srpskoj kulturi i očuvanju lepih umetnosti, koja je za ovu godinu pripala i umetničkom fotografu Ljubinku Kožulu. Nagrada je velikom pesniku dodeljena za celokupno stvaralašvo, sa akcentom na zbirku Kad se ponovo rodim, objavljenu povodom njegovog 80. rođendana. Matija Bećković kaže da mu je posebno drago što je dobio priznanje koje nosi ime pisca i filozofa Dimitrija Mitrinovića, o čijem se delu, smatra, nedovoljno zna. – Drago mi je što sam dobio nagradu koja nosi ime Dimitrija Mitrinovića, jednog od duhova najvišega reda i jednog od najznačajnijih ljudi srpske kulture koji je gotovo zaboravljen, a prešao je put od nekog sela blizu Stoca, do Londona gde se vinuo do aristokratije i najvećih ljudi svoga vremena. On je bio i ideolog Mlade Bosne, a kasnije jedan od tvoraca nove Evrope. Kada je osnivana Evropska unija, setili su se i njega kao jednog od osnivača i nosioca te ideje. On se prvo bavio našom stvarnošću, a zatim je u Londonu dospeo do onostranog, do paralelnog sveta. I postao sadrug najznačajnijih ljudi svoga vremena od Kandinskog do Adlera, od Adlera do Mahmatme Gandija, od Gandija do Virdžinije Vulf. Nagradu ste dobili za Vašu poslednju zbirku pesma Kad se ponovo rodim, pa šta će se sve dešavati kada se ponovo rodite? – Ja sam prvo napisao Kada budem mlađi, pa Kada budem još mlađi, pa nije preostalo ništa nego da se ponovo rodim, a onda je bilo normalno da se sretnem sa Dimtirijem Mitrinovićem, koji je tako bio vinuo sebe nebu pod oblake, da se već rano borio ne samo za oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slovena, nego je govorio da ne treba da se samo bavimo time kako ćemo preživeti, već da se više pozabavimo samim smislom života. O svom specifičnom pesničkom izrazu Matija kaže: – Ja se više bavim životom jezika nego stvarnošću, tako me je taj jezik doveo do današnjeg svoga stepena i njegovih sadašnjih rekvizita i reči. Koliko se pesnički izraz, jezik menjao pod uticajem novih tehnologija? – Menjao se onako kako se menjao svet, tako da on ide takoreći u korak sa tehnologijom, ali je vrlo zanimljivo to da recimo neki najarhaičniji oblici, ritmovi našeg jezika, koje ignorišu književna kritika ili izdavači, ne ignorišu internet i Instagram, znači odjednom dobijaju to oružje najmodernije, najgledanije i najprisutnije, te reči davno zaboravljene. Na pitanje koliko se pesnička reč danas čuje, Matija Bećković odgovara: – Stalno se proglašava kraj poezije, ali što se više slave te efermenosti, to se ljudi više užele nečeg ozbiljnijeg, suštinskijeg, duhovnijeg, važnijeg. Kako glasi vaš životni moto ili pesnički kredo? – Moj pesnički kredo se stalno menja, ali neka sada bude ovaj stih iz jedne od mojih pesama: “Kada bejah dečak u mladosti, svetu, nisam nikog imao na onome svetu”. Zamolili smo Matiju da za kraj razgovora našim gledocima kaže nekoliko stihova, a on se odlučio za stihove iz zbirke 100 mojih portreta, u kojoj je sabrao 100 pesničkih portreta njegovih prijatelja, savremenika, pisaca, pesnika. – Evo recimo iz Portreta, stihovi posvećeni Bati Mihajloviću, pošto smo ovde u galeriji 73, gde je Bata izlagao, a ja sam otvarao tu izložbu. Njegov portret glasi: “Samo jednom ga je majka pomilovala, mislila je da spava”.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Seoske slave i zapisi,nova knjiga Centra za negovanje tradicije
U izdanju Centra za negovanje tradicije Čačak ovih dana je objavljenja nova knjiga pod nazivom Seoske slave i zapisi čiji je autor Jelena Milićević, etnolog antropolog. Rukopis je deo projekta koji je podržalo … […]
Novogodišnji kulturni dar
U susret novogodišnjim praznicima Kulturni centar „Zlatibor” daruje svim mališanima raznovrsni program. Najpre nas 24. decembra očekuje radionica „Pletisanke”, a 25. Kreativna radionica, obe sa prazničnom tematikom, od 12 do 14 časova. U… […]
Izložba u Čačku povodom Dana grada
U Galeriji Međopštinskog istorijskog arhiva u Čačku povodom Dana grada Čačka upriličena je izložba ,, Žena” na fotografijama u periodu od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do ere socijalizma. Autori izložbe su Bojana… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs