Zašto godišnje uvezemo 20 tona pečuraka i šta najviše muči uzgajivače u Srbiji

Zašto godišnje uvezemo 20 tona pečuraka i šta najviše muči uzgajivače u Srbiji

04/10/2021

Autor: 

Info Press

Izvor: RTS

Foto: Agroklub ; RTS

Tokom poslednjih pet godina prosečno se od izvoza pečuraka ostvarilo 5,2 miliona evra godišnje, a kada bi se proizvođači udružili prihod bi bio i znatno veći. Prema grubim procenama stručnjaka, godišnja proizvodnja pečuraka u zaštićenom prostoru u Srbiji je između tri i po i četiri hiljade tona, pa ipak uvezemo oko 20 tona pečuraka. Najveći problem u proizvodnji je, kažu uzgajivača, nedostatak radne snage.

Prvi susret sa pečurkama Željko Šesta imao je još kao dete u svom rodnom mestu Petrinja u Hrvatskoj, a sve je to nastavio i po dolasku 1995. godine u Banatsko selo Mužlja pored Zrenjanina. Nije ni slutio da će više decenija kasnije šampinjoni biti glavni izvor prihoda njegovoj porodici.

Prvi susret sa pečurkama Željko Šesta imao je još kao dete u svom rodnom mestu Petrinja u Hrvatskoj, a sve je to nastavio i po dolasku 1995. godine u Banatsko selo Mužlja pored Zrenjanina. Nije ni slutio da će više decenija kasnije šampinjoni biti glavni izvor prihoda njegovoj porodici. FOTO: RTS

“Trenutno radim u 28 objekata, godišnja proizvodnja je oko 300 tona, radnika zapošljavamo otprilike 20”, kaže Željko Šesta proizvođač iz Mužlje.

Navodi da kada je pre dve decenije počinjao posao je obećavao dobar biznis i da je bio dobar biznis do poslednjih nekoliko godina.

“Razlog je što su svi troškovi i imputi porasli, a cana pečuraka je ostala na nivou pre deset godina. Prodaja nije problem, tržište je uglavnom na području Srbije, veliki trgovci, ugostitelji, veliki marketi, pijace”, dodaje Šesta.

Željko se danas ubraja među najveće individualne proizvođače šampinjona u Vojvodini sa zasnovanom proizvodnjom od 30.000 briketa, a među dvadeset stalno zaposlenih radnika je i Jelica Kozlovački.

“Sedam godina sam ovde, najmanje je potrebno godinu dana da se stekne neko znanje, rutina, veština. Treba voleti ovaj posao”, ističe Jelica.

Na pitanje da li je naporno kaže da nije, a da je najbitnije znati zrelost, ubrati onu pečurku koja je zrela, a ne zelenu.

Danas ovaj veteran u proizvodnji šampinjona na brojnim susretima poljoprivrednika nesebično savetuje početnike, a već narednih godina planira da svoje proizvode plasira na inostrano tržište za šta mu je neophodan Hasap sertifikat.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Zašto godišnje uvezemo 20 tona pečuraka i šta najviše muči uzgajivače u Srbiji". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

Gold gondola Zlatibor i udruženje „Jefimija“ skupom na Torniku podržali kampanju „Roze oktobar“

Događaj je održan u okviru već poznate i, od strane učesnika voljene, kreativne radionice „Četkica i čašica“, te su kroz umetničke aktivnosti simbolično povezane empatija, solidarnost i zajedništvo.

JKP “BIOKTOŠ” UŽICE – O B A V E Š T E Nj E

JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE “BIOKTOŠ” UŽICE ORGANIZUJE TRADICIONALNI VAŠAR PETKOVICU

OBLAČNO S KIŠOM I PLJUSKOVIMA ŠIROM SRBIJE – OBILNIJE PADAVINE NA JUGU I JUGOISTOKU

Najniža temperatura od 8 do 11, a najviša od 13 do 17 stepeni.

U Osnovnoj školi „Preljina“- održana humanitarna prodajna manifestacija“ Hranom do zdravlja

Ovim putem želimo da pokažemo našem malenom junaku da smo svi uz njega, poručuju drugari iz škole u Preljini.

Humanitarni bazar Osmeh deci u subotu na uzickom Trgu

Bazar počinje  od 14 h kada će 15 izlagača ponuditi rukotvoreine i poslastice, a od 15 h biće izvedena predstava za decu

Kliknite ovde za sve vesti iz društva

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
40

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2025 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Zašto godišnje uvezemo 20 tona pečuraka i šta najviše muči uzgajivače u Srbiji

04/10/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Agroklub ; RTS

Tokom poslednjih pet godina prosečno se od izvoza pečuraka ostvarilo 5,2 miliona evra godišnje, a kada bi se proizvođači udružili prihod bi bio i znatno veći. Prema grubim procenama stručnjaka, godišnja proizvodnja pečuraka u zaštićenom prostoru u Srbiji je između tri i po i četiri hiljade tona, pa ipak uvezemo oko 20 tona pečuraka. Najveći problem u proizvodnji je, kažu uzgajivača, nedostatak radne snage.

Prvi susret sa pečurkama Željko Šesta imao je još kao dete u svom rodnom mestu Petrinja u Hrvatskoj, a sve je to nastavio i po dolasku 1995. godine u Banatsko selo Mužlja pored Zrenjanina. Nije ni slutio da će više decenija kasnije šampinjoni biti glavni izvor prihoda njegovoj porodici.

Prvi susret sa pečurkama Željko Šesta imao je još kao dete u svom rodnom mestu Petrinja u Hrvatskoj, a sve je to nastavio i po dolasku 1995. godine u Banatsko selo Mužlja pored Zrenjanina. Nije ni slutio da će više decenija kasnije šampinjoni biti glavni izvor prihoda njegovoj porodici. FOTO: RTS

“Trenutno radim u 28 objekata, godišnja proizvodnja je oko 300 tona, radnika zapošljavamo otprilike 20”, kaže Željko Šesta proizvođač iz Mužlje.

Navodi da kada je pre dve decenije počinjao posao je obećavao dobar biznis i da je bio dobar biznis do poslednjih nekoliko godina.

“Razlog je što su svi troškovi i imputi porasli, a cana pečuraka je ostala na nivou pre deset godina. Prodaja nije problem, tržište je uglavnom na području Srbije, veliki trgovci, ugostitelji, veliki marketi, pijace”, dodaje Šesta.

Željko se danas ubraja među najveće individualne proizvođače šampinjona u Vojvodini sa zasnovanom proizvodnjom od 30.000 briketa, a među dvadeset stalno zaposlenih radnika je i Jelica Kozlovački.

“Sedam godina sam ovde, najmanje je potrebno godinu dana da se stekne neko znanje, rutina, veština. Treba voleti ovaj posao”, ističe Jelica.

Na pitanje da li je naporno kaže da nije, a da je najbitnije znati zrelost, ubrati onu pečurku koja je zrela, a ne zelenu.

Danas ovaj veteran u proizvodnji šampinjona na brojnim susretima poljoprivrednika nesebično savetuje početnike, a već narednih godina planira da svoje proizvode plasira na inostrano tržište za šta mu je neophodan Hasap sertifikat.

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Zašto godišnje uvezemo 20 tona pečuraka i šta najviše muči uzgajivače u Srbiji". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

Gold gondola Zlatibor i udruženje „Jefimija“ skupom na Torniku podržali kampanju „Roze oktobar“

Događaj je održan u okviru već poznate i, od strane učesnika voljene, kreativne radionice „Četkica i čašica“, te su kroz umetničke aktivnosti simbolično povezane empatija, solidarnost i zajedništvo.

JKP “BIOKTOŠ” UŽICE – O B A V E Š T E Nj E

JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE “BIOKTOŠ” UŽICE ORGANIZUJE TRADICIONALNI VAŠAR PETKOVICU

OBLAČNO S KIŠOM I PLJUSKOVIMA ŠIROM SRBIJE – OBILNIJE PADAVINE NA JUGU I JUGOISTOKU

Najniža temperatura od 8 do 11, a najviša od 13 do 17 stepeni.

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.