U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, kako ga vratiti u proizvodnju

U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, kako ga vratiti u proizvodnju

22/01/2021

Autor: 

Info Press

Izvor: RTS

Foto: Info Press

Privredna komora i Vlada su se dogovorile – brzo ćemo otkloniti barijere koje koče “cirkularnu ekonomiju”. To podrazumeva vraćanje otpada, kao novog izvora energije, u proizvodnju čime se smanjuje i emisija štetnih gasova. Potencijal Srbije za proizvodnju energije iz otpada je ogroman, a neznatno iskorišćen.

Privrednici od države očekuju da što pre počne organizovano da tretira otpad i da ga pretvara u energiju. Veliki industrijski zagađivači upozoravaju da su dužni da smanjuju aerozagađenje i da im zbog korišćenja fosilnih goriva proizvodnja nije ni održiva, ni konkurentna.

Dimitrije Knjeginjić, direktor Kompanije “Lafarž Srbija”, kaže da nema drastičnog smanjenja ugljen-dioksida bez kvalitetnog alternativnog goriva.

“Kad pričamo o održivosti, mi se danas nalazimo na tom nivou da je uvoz cementa u Srbiju na nivou proizvodnje Cementare ‘Kosjerić’, da su naši troškovi za 30 evra po toni veći nego konkurentske kompanije iz okruženja. Osnovni razlog za to je nemogućnost uvoza i iskorišćenja alternativnih goriva u energetske svrhe u Srbiji”, istakao je Knjeginjić.

U Vladi ne spore da u upravljanju otpadom ima problema. Na otklanjanju zakonskih blokada i stvaranju uslova za organizovano zbrinjavanje otpada njegovom pretvaranju u energiju, kažu, već rade jer je to za zemlju prioritetan posao.

“Paralelno s tim i kapaciteti na deponijama, gradskim i nesanitarnim deponijama, kojih ima 3.500, značajno će se dovesti pod kontrolu”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, kaže da se otpad koristi za proizvodnju toplotne i električne energije – da imamo kogeneracije.

“Jer ta kogeneracija dovodi do višeg stepena iskorišćenja, znači procent iskorišćenja u kogenerativnim postrojenjima je preko 90 procenta. Druga važna stvar koja menja sve u našoj zemlji, u ovoj i godinama ispred nas, jeste što energetika i zaštita životne sredine više ne mogu jedna bez druge, to mora da bude zajedno”, istakla je Mihajlovićeva.

Analize pokazuju da se u našoj zemlji godišnje proizvede 12 miliona tona raznog otpada. Čak 10 miliona se ne tretira, odnosno ostaje i zagađuje životnu sredinu, mada bi “cirkularna ekonomija” mogla da otvori više od 30.000 radnih mesta.

,

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, kako ga vratiti u proizvodnju". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

HEKLANJE JE OPET HIT 

Vredne žene iz Užica I okoline, oživljavaju ovu gotovo zaboravljenu veštinu, spajajući kreativnost, umeće I kultuno nasleđe

USKORO I DO BOLOVANJA ELEKTRONSKIM PUTEM

U okviru pilot-projekta e-bolovanja, koji se sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu, do sada je elektronskim putem otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja

SMENA OBLAKA I SUNCA, TEMPERATURA DO 28 STEPENI

Najniža temperatura biće od 11 do 18 stepeni, a najviša od 24 do 28 stepeni.

 Buka  na manifestacijama  u  Čačku  u  granicama  dozvoljenog,  tvrde  nadležni

 Na svim  manifestacijama  koje  su  u  Čačku  organizovane  od  15. aprila  do  polovine  avgusta  nije bilo  odstupanja  u  pogledu  elemenata  predviđenih  rešenjem  o   merama od  buke,  kaže  načelnik  Gradske  uprave  za  inspekcijski  nadzor… […]

Cena u novogradnji u Čačku  od 1 600 do 1 700 evra po metru kvadratnom

Cena u novogradnji   u Čačku kreće  se   od 1600 do 1700 evra po metru kvadratnom  bez pdv-a. Konačna cena zavisi od tačne lokacije, da li je u pitanju centar, ili periferija. Gleda se… […]

Kliknite ovde za sve vesti iz društva

pretraži sajt

Broj pregleda

Brojač
42

Pregleda do sada

Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu

Kliknite na znak plus

Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2025 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, kako ga vratiti u proizvodnju

22/01/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Info Press

Privredna komora i Vlada su se dogovorile – brzo ćemo otkloniti barijere koje koče “cirkularnu ekonomiju”. To podrazumeva vraćanje otpada, kao novog izvora energije, u proizvodnju čime se smanjuje i emisija štetnih gasova. Potencijal Srbije za proizvodnju energije iz otpada je ogroman, a neznatno iskorišćen.

Privrednici od države očekuju da što pre počne organizovano da tretira otpad i da ga pretvara u energiju. Veliki industrijski zagađivači upozoravaju da su dužni da smanjuju aerozagađenje i da im zbog korišćenja fosilnih goriva proizvodnja nije ni održiva, ni konkurentna.

Dimitrije Knjeginjić, direktor Kompanije “Lafarž Srbija”, kaže da nema drastičnog smanjenja ugljen-dioksida bez kvalitetnog alternativnog goriva.

“Kad pričamo o održivosti, mi se danas nalazimo na tom nivou da je uvoz cementa u Srbiju na nivou proizvodnje Cementare ‘Kosjerić’, da su naši troškovi za 30 evra po toni veći nego konkurentske kompanije iz okruženja. Osnovni razlog za to je nemogućnost uvoza i iskorišćenja alternativnih goriva u energetske svrhe u Srbiji”, istakao je Knjeginjić.

U Vladi ne spore da u upravljanju otpadom ima problema. Na otklanjanju zakonskih blokada i stvaranju uslova za organizovano zbrinjavanje otpada njegovom pretvaranju u energiju, kažu, već rade jer je to za zemlju prioritetan posao.

“Paralelno s tim i kapaciteti na deponijama, gradskim i nesanitarnim deponijama, kojih ima 3.500, značajno će se dovesti pod kontrolu”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, kaže da se otpad koristi za proizvodnju toplotne i električne energije – da imamo kogeneracije.

“Jer ta kogeneracija dovodi do višeg stepena iskorišćenja, znači procent iskorišćenja u kogenerativnim postrojenjima je preko 90 procenta. Druga važna stvar koja menja sve u našoj zemlji, u ovoj i godinama ispred nas, jeste što energetika i zaštita životne sredine više ne mogu jedna bez druge, to mora da bude zajedno”, istakla je Mihajlovićeva.

Analize pokazuju da se u našoj zemlji godišnje proizvede 12 miliona tona raznog otpada. Čak 10 miliona se ne tretira, odnosno ostaje i zagađuje životnu sredinu, mada bi “cirkularna ekonomija” mogla da otvori više od 30.000 radnih mesta.

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, kako ga vratiti u proizvodnju". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

HEKLANJE JE OPET HIT 

Vredne žene iz Užica I okoline, oživljavaju ovu gotovo zaboravljenu veštinu, spajajući kreativnost, umeće I kultuno nasleđe

USKORO I DO BOLOVANJA ELEKTRONSKIM PUTEM

U okviru pilot-projekta e-bolovanja, koji se sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu, do sada je elektronskim putem otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja

SMENA OBLAKA I SUNCA, TEMPERATURA DO 28 STEPENI

Najniža temperatura biće od 11 do 18 stepeni, a najviša od 24 do 28 stepeni.

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.