Usled radova na jednim, dolazi do oštećenja na lokalnim saobraćajnicama, pa meštani tu imaju bojazan da se oštećenja neće sanirati. Sa druge strane pred resornim ministarstvom nalazi se još jedna tema – rešenje problema legalizacije objekata. O ovome TV Prva razgovara sa ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavom Momirovićem.
“Mi trenutno u Srbiji imamo više od 80.000 gradilišta. Gradimo i projektujemo infrastrukturne projekte u vrednosti od 23 milijarde evra. Sve što nije rađeno decenijama, mi sada radimo. Prosto je neverovatno koliko smo podigli našu ekonomiju. Zamislite samo, na primer, šta će značiti Moravski koridor o kome niko nije mogao da sanja. Infrastruktura je preduslov za rast i razvoj zemlje”, rekao je Momirović.
Kako je istakao, vrlo brzo kreće da se radi još projekata.
“Mi gradimo više auto-puteva nego sve zemlje u okruženju zajedno. Sada eksproprišemo desetine hiljada katastarskih parcela, hiljade ljudi iseljavamo”, dodao je ministar istakavši da su ljudi svesni da se sve to radi zbog građana i razvoja zemlje.
Što se oštećenja lokalnih puteva, kaže da se prilikom radova ti lokalni putevi “razvale” jer dnevno prolazi mnogo kamiona.
“Jednostavno, auto-put ne možete samo da donesete helikopterom i spustite ga”, ističe Momirović i naglašava da nijedan deo lokalnih puteva neće ostati nesaniran.
Što se tiče deonice od Preljine do Pakovraće, svakoga dana tu se nalazi 500 radnika.
“Neverovatni su uslovi rada, pre neki dan je pisalo da je 49 stepeni napolju. Ja se tim ljudima zaista divim. Uskoro krećemo test asfalt, a do kraja godine očekujemo da pustimo obilaznicu oko Čačka”, rekao je Momirović dodavši da će od sledeće godine “Čačak prodisati”.
Deonica od Preljine do Požege je, kaže, najzahtevnija, jer su 40 odsto deonice tuneli i mostovi. Momirović je zatim govorio o Moravskom koridoru.
“Na izgradnji Moravskog koridora angažovano je svaki dan oko 2.000 ljudi. To će biti najmoderniji i najbolji auto-put u Srbiji kada ga završimo, što je prema ugovoru i dinamici 2023. godine”, istakao je Momirović.
Kako kaže, za nekoliko godina će u Srbiji biti potpuno drugačija ekonomska perspektiva, stvoriće se uslovi da prosečne plate budu 1.000 evra, a penzije oko 400 evra.
“Dugujemo to našim građanima”, dodao je.
Što se tiče izgradnje komunalne infrastrukture, ministar je rekao da Srbija, pored kineskih, radi i sa evropskim i drugim partnerima.
“Naravno, radimo i sa domaćim kompanijama. Mi više decenija imamo jedan ozbiljan problem. Sve otpadne vode izlivamo direktno u prirodu, onda iz te prirode uzimamo vodu za piće i ako se time ne pozabavimo, mi ćemo trajno uništiti našu državu. Kada smo to otvorili kao problem, videli smo da je to skupo, ali i neophodno. Predsednik je prelomio da uđemo u tu priču, to su ekološki projekti prvog reda”, istakao je Momirović rekavši da je cilj da se naše reke očiste od svih otpadnih voda koje se izlivaju u njih.
“Mi ćemo u to u narednih pet godina uložiti četiri milijarde evra. Na 80 odsto teritorije ćemo dovesti naše reke ne bukvalno do nivoa da može da se pije voda iz njih, ali da budu čiste, da priroda bude čista. To je suština i ka tome idemo.”
Kada je reč o legalizaciji, ministar ističe da 90 odsto ljudi koji imaju nelegalne objekte su pošteni i časni i koji su tome pribegli da bi rešili svoje stambeno i socijalno pitanje.
“Mi tim ljudima moramo da pomognemo i da ih podržimo. To su naši sugrađani. Ljudima koji su na taj način obezbedili krov nad glavom nećemo rušiti. Onim ljudima koji su u ovom kriminalnom ponašanju videli priliku za zaradu, njih nećemo abolirati”, istakao je.
Dodao je da se do sada ozakonjeno 20 odsto objekata, a da je zakonski plan da se završi legalizacija do 2023. godine. “Ovim tempom mi to nećemo ispuniti, a da pomeramo rokove, na to takođe ne pristajemo”, rekao je Momirović.
Kada je reč o pruzi Beograd-Novi Sad, Momirović kaže da je to ne samo najskuplji, već i tehnološki najizazovniji projekat.
“Najbolja železnica u Evropi je švajcarska. Mi kupujemo te vozove, gradimo prugu po tim standardima. Znači, dva najveća grada u Srbiji će biti povezana brzom prugom po najvišim evropskim standardima. Do kraja godine je završavamo, a u komercijalnu upotrebu je puštamo u februaru naredne godine”, rekao je Momirović.