Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
•
SVETI ĐORĐE ZADREMAO, A AŽDAJE DIŽU GLAVE: Novosti u Carigradskoj patrijaršiji, svedoku vekova i potresne sudbine pravoslavnih hrišćana
09/11/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Novosti/Igor Marinković
Foto: Igor Marinković
SVE je kao što biva u hramovima vere. A, ništa nije isto. Carigradska, Vaseljenska patrijaršija, u ovovremenom Istanbulu. Sve je kao u čitavoj duhovnoj vaseljeni, danas. Sve je pusto i prazno. Samo su budni čuvari. Od koga je čuvaju, to oni znaju. – Dolazimo iz Srbije – kažemo na ulazu. Šta nam je i značilo ovo predstavljanje, pitamo se? I, pitamo. Nema odgovora. Ni reči, ni mimike. Poštujemo uputstva: sve što sa sobom nosimo, kontroliše skener. Da li su ove mere predostrožnosti važile i pre? Mi smo prvi put ovde. I prvi put, idući od morske obale satima tragamo za Patrijaršijom, nad patrijaršijama. Ne vidimo joj pravoslavne belege. Samo se džamijski minareti izvijaju u nebesa. Zaklanjaju crkvu nad crkvama nekadašnjeg Istočnog carstva. – To je tu, negde – kaže taksista koji nas je vozao. I, navozao. Jutro je. Nema zvona, ne čuje se pojanje. Samo bruje mujezini, pozivaju na molitvu. I, to je u redu. Ovo je Turska. Nova država koja ljulja Ataturkove temelje sekularnog društva i teži da postane – verska. – Sve je otvoreno, izvolite, ali se zabranjuje upotreba blica – kažu iz obezbeđenja. LAKO se otvaraju dveri Svetog Petra i Pavla. Lako se otvaraju dveri crkve Svetog Đorđa, središta Patrijaršije. Maleni hram. Premalen za patrijaršiju Vaseljene. Građen je, očigledno, da ne budi emocije i ne bode oči. Svetlo je slabo. Gotovo tama. Pobedonosac, Đorđe, sa mačem kojim ubija aždaju, u starom je sjaju. Veličanstven je prikaz ovog sveca među ikonama. Ikonostas, prelepi ikonostas, mogao je i da ne bude zlatom optočen. Svetle likovi, prelivaju se boje, miriše tamjan upijen u zidove hrama. Ko zna šta bi ovi zidovi mogli da ispričaju, osim onog što je istorija već zabeležila… A nigde sveće nema, gde se pali za voljene žive i neprebolele, upokojene. – Ne dolaze ljudi kao pre pandemije – upućuje nas mladić koji se odjednom stvorio, tu, ispred nas. Osećaj da smo sve vreme praćeni, nije nas ni napuštao. VREME unazad… Gotovo sedamnaest vekova živi, strada i obnavlja se Vaseljenska patrijaršija. Spaljivali su je, a ona se iz pepela podizala. Zidali su je i ko zna koliko puta, obnavljali monasi i sveštenici, na temeljima apostola koji su ugradili sebe u ovaj hram Božiji. Vekovi svedoče. Imena svedoče. Prvi carigradski patrijarh bio je Andrej Prvozvani. U katalogu koji prelistavamo su i patrijarsi: Marko, Aleksandar, Petar, Jovan, Ignjatije, Atanasije, Maksim… do poslednjeg aktuelnog patrijarha vaseljenskog Vartolomeja, koji je na tron stupio 1991. godine. A, u vreme Carigrada, Vaseljenska patrijaršija imala je šest stotina episkopa. Iz istorijskih fakata preuzimamo deo najbolnije istorije Patrijaršije… Vaskrs 1821. Na kraju vaskršnje liturgije osmanlijski vojnici upali su u svetinju. Nasilno izvukli patrijarha Georgija. Ubijen je u svečanoj patrijaršijskoj odeždi. Obešen o dveri Svetog Petra i Pavla. I, čitav dan, tako, obešen, visio je po nalogu osmanskih osvajača. Nad grčkim stanovništvom istovremeno je krenuo pogrom. Ko zna koji je ovo, pogrom, po redu. Ali se zna da Grci to ne zaboravljaju. Nije nas poslužio dan. Od ranog jutra lila je kiša i duvao vetar sa Bosfora. Sve je bilo u saglasju sa susretom i pričom o crkvi nad crkvama, naše pravoslavne vere. Sa istim emocijama, u istanbulskom delu Fener rastali smo se sa hodočasnicima iz Kragujevca. CRKVA Svetog Đorđa, centralno mesto u središtu Patrijaršije, građena krajem šesnaestog veka, više puta je paljena i rušena, kako bi se, u Turskoj, zatrli tragovi pravoslavne vere. Pre stradanja imala je velelepnu kupolu. Ali, kupola tokom rekonstrukcije u osamnaestom i devetnaestom veku nije obnavljana, jer osmanlijske vlasti to nisu dozvolile. Naredba se morala poštovati: ni jedan hrišćanski objekat nije smeo da nadvisi džamijske minarete. Tako je saborna crkva u Patrijaršiji ostala sa belezima samo unutar sopstvenih grudi.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Kada uskoro budu ugrađeni i poslednji kilometri cevovoda koji spaja izvorište na„Sušičkim vrelima“ i rezervoar na brdu Karaula na Zlatiboru, otpočeće poslednja faza izgradnje ovog vodosistema odakle će se ubuduće vodom snabdevati Zlatibor,… […]
Savet Međunarodnog festivala prirode i kulturnog nasleđa-ŽESTIVAL, je doneo odluku da se ove godine deseti, jubilarni Žestival održi tokom decembra 2025. godine.Ovakva odluka je posledica uvažavanja predloga proizvođača autentičnih i tradicionalnih proizvoda užičkog… […]
Ilija Rudić iz Borče pobednik je ovogodišnje manifestacije Šumadijska kraljica , takmičenja u proizvodnji rakije, koja je u Gornjoj Trepči održana po 28. put. Za najbolju rakiju od šljive pred stručnom komisijom je … […]
U većini mesta preovlađivaće sunčano vreme. Sa severa Afrike nam stiže sve topliji vazduh. Temperature su znatno iznad proseka za ovo doba godine. Na jugu i jugoistoku zemlje na snazi je crveni meteo-alarm.… […]
Udruženje vlasnika privatnih šuma Bor, Dobrovoljno vatrogasno društvo Požega i Kancelarija za mlade Užice, organizovali su u Velikom park „Igre bez granica. Akcija je održana povodom Međunarodnog dana mladih s ciljem podizanja svesti… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
SVE je kao što biva u hramovima vere. A, ništa nije isto. Carigradska, Vaseljenska patrijaršija, u ovovremenom Istanbulu. Sve je kao u čitavoj duhovnoj vaseljeni, danas. Sve je pusto i prazno. Samo su budni čuvari. Od koga je čuvaju, to oni znaju. – Dolazimo iz Srbije – kažemo na ulazu. Šta nam je i značilo ovo predstavljanje, pitamo se? I, pitamo. Nema odgovora. Ni reči, ni mimike. Poštujemo uputstva: sve što sa sobom nosimo, kontroliše skener. Da li su ove mere predostrožnosti važile i pre? Mi smo prvi put ovde. I prvi put, idući od morske obale satima tragamo za Patrijaršijom, nad patrijaršijama. Ne vidimo joj pravoslavne belege. Samo se džamijski minareti izvijaju u nebesa. Zaklanjaju crkvu nad crkvama nekadašnjeg Istočnog carstva. – To je tu, negde – kaže taksista koji nas je vozao. I, navozao. Jutro je. Nema zvona, ne čuje se pojanje. Samo bruje mujezini, pozivaju na molitvu. I, to je u redu. Ovo je Turska. Nova država koja ljulja Ataturkove temelje sekularnog društva i teži da postane – verska. – Sve je otvoreno, izvolite, ali se zabranjuje upotreba blica – kažu iz obezbeđenja. LAKO se otvaraju dveri Svetog Petra i Pavla. Lako se otvaraju dveri crkve Svetog Đorđa, središta Patrijaršije. Maleni hram. Premalen za patrijaršiju Vaseljene. Građen je, očigledno, da ne budi emocije i ne bode oči. Svetlo je slabo. Gotovo tama. Pobedonosac, Đorđe, sa mačem kojim ubija aždaju, u starom je sjaju. Veličanstven je prikaz ovog sveca među ikonama. Ikonostas, prelepi ikonostas, mogao je i da ne bude zlatom optočen. Svetle likovi, prelivaju se boje, miriše tamjan upijen u zidove hrama. Ko zna šta bi ovi zidovi mogli da ispričaju, osim onog što je istorija već zabeležila… A nigde sveće nema, gde se pali za voljene žive i neprebolele, upokojene. – Ne dolaze ljudi kao pre pandemije – upućuje nas mladić koji se odjednom stvorio, tu, ispred nas. Osećaj da smo sve vreme praćeni, nije nas ni napuštao. VREME unazad… Gotovo sedamnaest vekova živi, strada i obnavlja se Vaseljenska patrijaršija. Spaljivali su je, a ona se iz pepela podizala. Zidali su je i ko zna koliko puta, obnavljali monasi i sveštenici, na temeljima apostola koji su ugradili sebe u ovaj hram Božiji. Vekovi svedoče. Imena svedoče. Prvi carigradski patrijarh bio je Andrej Prvozvani. U katalogu koji prelistavamo su i patrijarsi: Marko, Aleksandar, Petar, Jovan, Ignjatije, Atanasije, Maksim… do poslednjeg aktuelnog patrijarha vaseljenskog Vartolomeja, koji je na tron stupio 1991. godine. A, u vreme Carigrada, Vaseljenska patrijaršija imala je šest stotina episkopa. Iz istorijskih fakata preuzimamo deo najbolnije istorije Patrijaršije… Vaskrs 1821. Na kraju vaskršnje liturgije osmanlijski vojnici upali su u svetinju. Nasilno izvukli patrijarha Georgija. Ubijen je u svečanoj patrijaršijskoj odeždi. Obešen o dveri Svetog Petra i Pavla. I, čitav dan, tako, obešen, visio je po nalogu osmanskih osvajača. Nad grčkim stanovništvom istovremeno je krenuo pogrom. Ko zna koji je ovo, pogrom, po redu. Ali se zna da Grci to ne zaboravljaju. Nije nas poslužio dan. Od ranog jutra lila je kiša i duvao vetar sa Bosfora. Sve je bilo u saglasju sa susretom i pričom o crkvi nad crkvama, naše pravoslavne vere. Sa istim emocijama, u istanbulskom delu Fener rastali smo se sa hodočasnicima iz Kragujevca. CRKVA Svetog Đorđa, centralno mesto u središtu Patrijaršije, građena krajem šesnaestog veka, više puta je paljena i rušena, kako bi se, u Turskoj, zatrli tragovi pravoslavne vere. Pre stradanja imala je velelepnu kupolu. Ali, kupola tokom rekonstrukcije u osamnaestom i devetnaestom veku nije obnavljana, jer osmanlijske vlasti to nisu dozvolile. Naredba se morala poštovati: ni jedan hrišćanski objekat nije smeo da nadvisi džamijske minarete. Tako je saborna crkva u Patrijaršiji ostala sa belezima samo unutar sopstvenih grudi.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Kada uskoro budu ugrađeni i poslednji kilometri cevovoda koji spaja izvorište na„Sušičkim vrelima“ i rezervoar na brdu Karaula na Zlatiboru, otpočeće poslednja faza izgradnje ovog vodosistema odakle će se ubuduće vodom snabdevati Zlatibor,… […]
Savet Međunarodnog festivala prirode i kulturnog nasleđa-ŽESTIVAL, je doneo odluku da se ove godine deseti, jubilarni Žestival održi tokom decembra 2025. godine.Ovakva odluka je posledica uvažavanja predloga proizvođača autentičnih i tradicionalnih proizvoda užičkog… […]
Ilija Rudić iz Borče pobednik je ovogodišnje manifestacije Šumadijska kraljica , takmičenja u proizvodnji rakije, koja je u Gornjoj Trepči održana po 28. put. Za najbolju rakiju od šljive pred stručnom komisijom je … […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs