Danas se navršava 23. godišnjica agresije NATO na Srbiju, odnosno tada Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999. godine i trajala je 78 dana.
Formalno, naredbu je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, što je bio presedan, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana.
Klark je kasnije u knjizi “Moderno ratovanje” napisao da je planiranje vazdušne operacije NATO protiv SRJ “sredinom juna 1998. godine uveliko bilo u toku”, te da je završeno krajem avgusta te godine.
Povodom 23. godišnjice od početka NATO agresije na SR Jugoslaviju, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić izjavio je da ne možemo i ne smemo da zaboravimo tih 78 dana 1999. godine.
“Svake godine se na današnji dan, 24. marta, setimo života koji su se tog proleća ugasili, razaranja naše prelepe zemlje, ali isto tako i sloge i jedinstva koje je naš narod pokazao u tim trenucima”, naveo je Radojičić, a saopštila Gradska uprava.
“NATO je tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine napadao hemijska postrojenja i razne opasne industrije, napravio ekološku katastrofu u zemlji i zatrovao Evropu“, izjavila je za rusku novinsku agenciju RIA Novosti direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije Danica Grujičić.
Prema rečima Grujičić, upotreba NATO bombi sa osiromašenim uranijumom i uništavanje objekata opasnih po životnu sredinu tokom vazdušnih udara doveli su do toga da je Srbija sada lider po broju umrlih od raka u Evropi, sa skoro 60.000 novoobolelih od raka godišnje.