Sagradili atletsku stazu na tvrđavi, pa traže stav Uneska
Sagradili atletsku stazu na tvrđavi, pa traže stav Uneska
08/08/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Wallpaper,TV Smederevo
Na Smederevskoj tvrđavi, stavljenoj pre 10 godina na preliminarnu listu za upis na Listu svetske baštine Uneska, završena je gradnja atletske staze. Stručnjaci ističu da takvom objektu nije mesto unutar tvrđave, a da bi komisija Uneska trebalo do kraja godine da na licu mesta proceni da li će sve to uticati na dalju proceduru zaštite nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Predstavnici grada Smedereva i Atletskog saveza Srbije potpisali su pre tri godine ugovor o gradnji atletske staze unutar Smederevske tvrđave.
Radovi su započeti prošle godine, odvijali su se u više faza, a završeni su prošle nedelje, potvrđeno je portalu Nova.rs u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Smederevu. Međutim, stručnjaci smatraju da takav objekat, koji neki nazivaju atletskom stazom, a neki stadionom, ne bi smeo da bude unutar tvrđave iz 15. veka.
– Ona svojim gabaritima odudara od prostora i plana namene kojim je predviđeno korišćenje prostora i objekta Smederevske tvrđave – naglašava Jasmina Popović, pomoćnica direktora Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo.
Ona objašnjava da je za Smederevsku tvrđavu, kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja, nadležan Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i da ne može unapred da proceni da li će atletska staza uticati na dalju proceduru prijema tvrđave na Listu svetske baštine Uneska ili neće.
– Znamo da komisija Uneska treba do kraja godine da dođe i obiđe tvrđavu. Nakon njihove procene znaćemo da li je taj objekat (atletska staza, prim. aut) adekvatan ili će morati da bude uklonjena sa prostora tvrđave ili će se nešto dogoditi u vezi sa listom na kojoj se tvrđava trenutno nalazi – rekla je Jasmina Popović.
Izgradnja atletske staze unutar Smederevske tvrđave je za Adama Crnobrnju, predsednika Srpskog arheološkog društva i savetnika u Narodnom muzeju u Beogradu, “najbolji primer ignorisanja postojanja arheoloških nalaza od strane institucija zaštite kulturnog nasleđa”.
Crnobrnja ističe da je unutrašnjost Smederevske tvrđave arheološki “istražena u zanemarljivom procentu, iako značajni nalazi srednjovekovne arhitekture u samom Velikom gradu ukazuju na to da će se tek obimnim sistematskim arheološkim istraživanjima polako otkrivati urbana struktura srednjovekovnog grada unutar zidina”.
Utoliko mu je teže da poveruje, kaže, da je dozvoljena izgradnja atletske staze unutar tvrđave i da je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture prilikom izrade tehničkih uslova o merama zaštite “konsultovao samo arhitektu”.
– U Smederevskoj tvrđavi nalazila se improvizovana ovalna staza za rekreativno trčanje, ali izgradnja atletske staze, sa svim tehničkim zahtevima (nivelacija, drenažni kanali i drugo) neminovno podrazumevaju nemale zemljane radove – ističe Crnobrnja.
On se pre tri godine u ime Srpskog arheološkog društva obratio Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, tražeći na uvid tehničke uslove o merama zaštite izrađene za potrebe radova na atletskoj stazi.
– Uvidom u uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite, koje je izradio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture još 2011. godine, kao i u priloženu tehničku dokumentaciju, mogli smo da konstatujemo sledeće: Obrađivač je predvideo samo arheološki nadzor izvođenja zemljanih radova, naglašavajući da neće biti vršen iskop na dubini većoj od 50 centimetara. Uvidom u tehničku dokumentaciju, koju je priložio Atletski savez Srbije, može se konstatovati da će iskop na više mesta biti dublji od 50 centimetra – konstatovao je tada Crnobrnja.
On se pita kako je moguće da za spomenik kulture od izuzetnog značaja, koji očigledno sadrži i znatne arheološke ostatke, centralna institucija zaštite nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije angažuje samo arhitektu konzervatora, a ne i arheologa.
O neophodnosti arheoloških istraživanja može se pročitati i na sajtu Uneska uz podatke o Smederevskoj tvrđavi: “Područje gradskog naselja nije arheološki istraženo, pa je malo podataka dostupno o njegovoj urbanoj strukturi. Arheološka istraživanja lokaliteta treba da se sprovedu nakon završetka geomagnetnog snimanja. Dobro očuvani i autentični delovi utvrđenja pružaju mogućnost da se vide njihovi originalni oblici, elementi odbrane i njihova ukupna vrednost”.
– Angažovanje samo arhitekte za posledicu je imalo davanje, po arheološko nasleđe, katastrofalnih uslova mera tehničke zaštite. Prvo i osnovno pitanje jeste kako država Srbija može da dozvoli da se unutar spomenika kulture od izuzetnog značaja uopšte podiže atletska staza, koju će kasnije neminovno pratiti i prateći objekti. Drugo je pitanje kako centralna institucija zaštite može da napravi propust i ne angažuje adekvatne stručnjake na izradi uslova. Čak i da se po svaku cenu mora izgraditi ta atletska staza, mada je opravdanje tako nečega teško zamisliti, najpre bi se morala predvideti obaveza obavljanja prethodnih zaštitnih arheoloških istraživanja. Tek nakon njihovog okončanja i sticanja uvida u to šta se od arheoloških struktura nalazi na mestu predviđenom za gradnju, bilo bi moguće pristupiti odlučivanjuda li se na tom mestu zaista može praviti atletska staza. Ukoliko se u tom delu tvrđave nalaze ostaci srednjovekovnih objekata, moralo bi se pristupiti planiranju njihove konzervacije i prezentacije u okviru već utvrđenog spomenika kulture od izuzetnog značaja, a nikako izgradnji savremenog rekreativnog poligona. Naravno, pitanje koje se nameće jeste kako neko iz službe zaštite uopšte može da pomisli da dozvoli i samu najavu devastacije dela spomeničke celine – kaže Crnobrnja.
U Smedereveskoj tvrđavi u toku je druga faza arheoloških istraživanja u okviru sektora Varoške kapije.
– Prva faza arheološkog istraživanja sektora Varoške kapije, započeta prošle godine, obuhvatila je otprilike jednu trećinu površine predviđene za arheološko istraživanje. Radovi u okviru druge faze trebalo bi da traju 60 dana. Nadamo se da će se istraživanja nastaviti i tokom sledeće godine i u okviru te tri godine trebalo bi da bude kompletno istražen sektor Varoške kapije. Unutrašnji deo Smederevske tvrđave je parcijalno istraživan, ali veliki prostor nikada nije istražen – rekla je Jasmina Popović.
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Sagradili atletsku stazu na tvrđavi, pa traže stav Uneska". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje raspisao je oglas za upućivanje penzionera na rehabilitaciju za 2024. godinu, a pravo da konkurišu za desetodnevni besplatni boravak u banjama i lečilištima u Srbiji imaju korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara i imaju prebivalište u Srbiji.
Autokaravan “Pamtim I poštujem“ održava se u Srbiji već pet godina, kreće se putevima naših slavnih predaka I polazi svake godine 9. maja iz Beograda šetnjom „Besmtnog puka“.
Povodom 14 godina rada užičkog Dnevnog boravka za decu i mlade sa smetnjama u razvoju, organizovane su danas “Igre bez granica“ za korisnike samog boravka i korisnike ovakvih i sličnih usluga u široj društvenoj zajednici.
Na Zlatiboru je otvoren Centar za mlade opštine Čajetina.Ovaj centar otvara nove horizonte, inspiriše kreativnost i osnažuje mlade da budu aktivni učesnici u oblikovanju svoje budućnosti i zajednice u kojoj žive.U saradnji sa… […]
Požar je do sada, velikom naporom mehanizacije I ljudstva, ugašen na polovini deponije koja je zahvaćena požarom Termalnim dronovima je snimljen kompletan teren na deponiji I na taj način će se locirati mesto na kojem je izbio požar, kako se pretpostvlja na dubini od oko 15 metara.
Sagradili atletsku stazu na tvrđavi, pa traže stav Uneska
08/08/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Wallpaper,TV Smederevo
Na Smederevskoj tvrđavi, stavljenoj pre 10 godina na preliminarnu listu za upis na Listu svetske baštine Uneska, završena je gradnja atletske staze. Stručnjaci ističu da takvom objektu nije mesto unutar tvrđave, a da bi komisija Uneska trebalo do kraja godine da na licu mesta proceni da li će sve to uticati na dalju proceduru zaštite nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Predstavnici grada Smedereva i Atletskog saveza Srbije potpisali su pre tri godine ugovor o gradnji atletske staze unutar Smederevske tvrđave.
Radovi su započeti prošle godine, odvijali su se u više faza, a završeni su prošle nedelje, potvrđeno je portalu Nova.rs u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Smederevu. Međutim, stručnjaci smatraju da takav objekat, koji neki nazivaju atletskom stazom, a neki stadionom, ne bi smeo da bude unutar tvrđave iz 15. veka.
– Ona svojim gabaritima odudara od prostora i plana namene kojim je predviđeno korišćenje prostora i objekta Smederevske tvrđave – naglašava Jasmina Popović, pomoćnica direktora Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo.
Ona objašnjava da je za Smederevsku tvrđavu, kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja, nadležan Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i da ne može unapred da proceni da li će atletska staza uticati na dalju proceduru prijema tvrđave na Listu svetske baštine Uneska ili neće.
– Znamo da komisija Uneska treba do kraja godine da dođe i obiđe tvrđavu. Nakon njihove procene znaćemo da li je taj objekat (atletska staza, prim. aut) adekvatan ili će morati da bude uklonjena sa prostora tvrđave ili će se nešto dogoditi u vezi sa listom na kojoj se tvrđava trenutno nalazi – rekla je Jasmina Popović.
Izgradnja atletske staze unutar Smederevske tvrđave je za Adama Crnobrnju, predsednika Srpskog arheološkog društva i savetnika u Narodnom muzeju u Beogradu, “najbolji primer ignorisanja postojanja arheoloških nalaza od strane institucija zaštite kulturnog nasleđa”.
Crnobrnja ističe da je unutrašnjost Smederevske tvrđave arheološki “istražena u zanemarljivom procentu, iako značajni nalazi srednjovekovne arhitekture u samom Velikom gradu ukazuju na to da će se tek obimnim sistematskim arheološkim istraživanjima polako otkrivati urbana struktura srednjovekovnog grada unutar zidina”.
Utoliko mu je teže da poveruje, kaže, da je dozvoljena izgradnja atletske staze unutar tvrđave i da je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture prilikom izrade tehničkih uslova o merama zaštite “konsultovao samo arhitektu”.
– U Smederevskoj tvrđavi nalazila se improvizovana ovalna staza za rekreativno trčanje, ali izgradnja atletske staze, sa svim tehničkim zahtevima (nivelacija, drenažni kanali i drugo) neminovno podrazumevaju nemale zemljane radove – ističe Crnobrnja.
On se pre tri godine u ime Srpskog arheološkog društva obratio Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, tražeći na uvid tehničke uslove o merama zaštite izrađene za potrebe radova na atletskoj stazi.
– Uvidom u uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite, koje je izradio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture još 2011. godine, kao i u priloženu tehničku dokumentaciju, mogli smo da konstatujemo sledeće: Obrađivač je predvideo samo arheološki nadzor izvođenja zemljanih radova, naglašavajući da neće biti vršen iskop na dubini većoj od 50 centimetara. Uvidom u tehničku dokumentaciju, koju je priložio Atletski savez Srbije, može se konstatovati da će iskop na više mesta biti dublji od 50 centimetra – konstatovao je tada Crnobrnja.
On se pita kako je moguće da za spomenik kulture od izuzetnog značaja, koji očigledno sadrži i znatne arheološke ostatke, centralna institucija zaštite nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije angažuje samo arhitektu konzervatora, a ne i arheologa.
O neophodnosti arheoloških istraživanja može se pročitati i na sajtu Uneska uz podatke o Smederevskoj tvrđavi: “Područje gradskog naselja nije arheološki istraženo, pa je malo podataka dostupno o njegovoj urbanoj strukturi. Arheološka istraživanja lokaliteta treba da se sprovedu nakon završetka geomagnetnog snimanja. Dobro očuvani i autentični delovi utvrđenja pružaju mogućnost da se vide njihovi originalni oblici, elementi odbrane i njihova ukupna vrednost”.
– Angažovanje samo arhitekte za posledicu je imalo davanje, po arheološko nasleđe, katastrofalnih uslova mera tehničke zaštite. Prvo i osnovno pitanje jeste kako država Srbija može da dozvoli da se unutar spomenika kulture od izuzetnog značaja uopšte podiže atletska staza, koju će kasnije neminovno pratiti i prateći objekti. Drugo je pitanje kako centralna institucija zaštite može da napravi propust i ne angažuje adekvatne stručnjake na izradi uslova. Čak i da se po svaku cenu mora izgraditi ta atletska staza, mada je opravdanje tako nečega teško zamisliti, najpre bi se morala predvideti obaveza obavljanja prethodnih zaštitnih arheoloških istraživanja. Tek nakon njihovog okončanja i sticanja uvida u to šta se od arheoloških struktura nalazi na mestu predviđenom za gradnju, bilo bi moguće pristupiti odlučivanjuda li se na tom mestu zaista može praviti atletska staza. Ukoliko se u tom delu tvrđave nalaze ostaci srednjovekovnih objekata, moralo bi se pristupiti planiranju njihove konzervacije i prezentacije u okviru već utvrđenog spomenika kulture od izuzetnog značaja, a nikako izgradnji savremenog rekreativnog poligona. Naravno, pitanje koje se nameće jeste kako neko iz službe zaštite uopšte može da pomisli da dozvoli i samu najavu devastacije dela spomeničke celine – kaže Crnobrnja.
U Smedereveskoj tvrđavi u toku je druga faza arheoloških istraživanja u okviru sektora Varoške kapije.
– Prva faza arheološkog istraživanja sektora Varoške kapije, započeta prošle godine, obuhvatila je otprilike jednu trećinu površine predviđene za arheološko istraživanje. Radovi u okviru druge faze trebalo bi da traju 60 dana. Nadamo se da će se istraživanja nastaviti i tokom sledeće godine i u okviru te tri godine trebalo bi da bude kompletno istražen sektor Varoške kapije. Unutrašnji deo Smederevske tvrđave je parcijalno istraživan, ali veliki prostor nikada nije istražen – rekla je Jasmina Popović.
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Sagradili atletsku stazu na tvrđavi, pa traže stav Uneska". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Autokaravan “Pamtim I poštujem“ održava se u Srbiji već pet godina, kreće se putevima naših slavnih predaka I polazi svake godine 9. maja iz Beograda šetnjom „Besmtnog puka“.
Povodom 14 godina rada užičkog Dnevnog boravka za decu i mlade sa smetnjama u razvoju, organizovane su danas “Igre bez granica“ za korisnike samog boravka i korisnike ovakvih i sličnih usluga u široj društvenoj zajednici.
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.