oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
24/04/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Pixabay
Povodom nedavnog poziva kopredsednika Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, ministra Milana Krkobabića i akademika Dragana Škorića povratnicima iz inostranstva da ulažu u svoju otadžbinu, stigla su mnoga pitanja iz zemlje i inostranstva sa širokim tematskim interesovanjem. Najčešća su ona – u koju proizvodnju se isplati ulagati i u koje krajeve Srbije valja investirati. Nacionalni tim za preporod sela Srbije u serijalu koji je počeo danas, odgovoraće narednih dana na pitanja naših sunarodnika prema tematskim oblastima. Prva je voćarstvo. Posle konsultacija sa stručnjacima Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, ministar Krkobabić i akademik Škorić ističu da se voćarstvo pokazalo kao odličan model u razvoju nerazvijenih područja Srbije i u rešavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema. U toj oblasti još nismo iskoristili agroekološke uslove koje imamo i u voćarstvo vredi investirati. “Prvi izvozni posao Srbije u Ameriku je bio izvoz suvih šljiva 1893. godine, kada je izvezeno 30.000 tona šljiva, inkasirano 37 miliona dolara i – Srbija je izbegla finansijsku krizu. Voleo bih da i danas izvoz voća i voćnih prerađevina bude zlatni posao Srbije,” ističe ministar Krkobabić!” Porodica u Srbiji može pristojno da živi od voćarstva Kopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije ističu da, prema međunarodno priznatom iskustvu profesora Zorana Keserovića, jedna porodica u Srbiji može pristojno da živi od: 2 hektara borovnice, 3,5 do 4 hektara malina, od 2,5 do 3 hektara jagoda i trešanja, ako zasadi kupine, jabuke i kruške na 5 hektara, ili orah, lesku, višnju, šljivu ili breskvu na površini od 10 hektara. Velike šanse za finansijski uspeh postoje i u gajenju jagodastih voćnih vrsta u plastenicima. Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučuje sledeće sorte voća. Šljive: čačansku lepoticu, čačansku rodnu, stenlej i svakako požegaču kao najbolju sortu za preradu, a crvenu ranku kao veoma pogodnu za proizvodnju rakija. Od novih sorti odlične su toptejst i prezenta. Od jabuka predlažemo sorte: zlatni delišes i gala sa svojim klonovima, greni smit, fudži. Među višnjama prepoznatljiva u Evropi kao najbolja za preradu je oblačinska, ali treba saditi i krupnoplodne sorte kao što je šumadinka stvorena u “Institutu za voćarstvo” u Čačku, kao i mađarske sorte erdi botermo, erdi jubileum i ujfertoška grozdasta. Dunja je veoma perspektivna, a trebalo bi saditi leskovačku i vranjsku ali i bugarske sorte asenica, hemis i trijumf. Više prostora trebalo bi posvetiti čuvenoj autohtonoj sorti – kruški karamanki, ali bi svakako trebalo saditi viljamovku, australijsku sortu pakams trijumf i italijanske turandot i karmen. Među jagodama, sorta kleri je vodeća, dok su za plasteničku proizvodnju odlične alba i džoli. Šansa da povratnici iz inostranstva investiraju u voćarstvo i zarade za pristojan život svoje porodice postoji u svim krajevima Srbije. U subotičko-horgoškom regionu najbolje uspevaju jabuka i višnja. Fruškogorski je pogodan za sve voćne vrste ali najbolje rezultate daju jabuka, breskva, trešnja i višnja. Podunavski region je pogodan za većinu voćnih vrsta, ali se najviše gaje: jabuka, breskva, kruška, trešnja i kajsija. Timočki region je veoma dobar za proizvodnju oraha, leske i višnje, a Šumadijski rejon za proizvodnju jabuke, šljive, maline, kupine, jagode, borovnice, breskve i kruške. Zapadnomoravski rejon – Kraljevo, Čačak i Užice – pogodan je za šljivu, malinu i borovnicu. U Južnomoravskom regionu – u Leskovcu, Nišu i Prokuplju najbolje rezultate daju: višnja, jagoda kruška i borovnica. U strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda Srbije tri voćne vrste: malina, jabuka i višnja se nalaze među prvih deset izvoznih proizvoda. U poslednje 3-4 godine u strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda, voće i prerađevine od voća, nalaze se na prvom mestu sa više od 600 miliona dolara. I aktuelni projekat obnove zadrugarstva “500 zadruga u 500” sela je pokazao da su voćari dobro organizovani. Povratnicima iz inostranstva preporučuje se da kontaktiraju zadružne saveze Srbije i Vojvodine, i Nacionalni tim za preporod sela Srbije gde će dobiti neophodne informacije.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
pročitaj još sličnih vesti
Za Srbiju će od 1. avgusta važiti carina u visini od 35 odsto za izvoz robe u SAD I smanjena je za dva odsto u odosu na provibitnu najavu u aprilu ove godine.… […]
I na ovoj smotri ocenjuju se klasični parametri: boja, bistrina, tipičnost, miris i ukus. Nagrade su uručene na Institutu za voćarstvo u Čačku.
Ugledni poljoprivrednik Goran Stranjančević iz Kukića posejao je kukuruz na površini od oko pet hektara.
U periodu od januara do maja 2025. privreda Moravilkog okruga beleži rast spoljnotrgovinske razmene u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Regionalne privredne komore Moravičkog i Raškog okruga. Jedino je opština… […]
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas svečanom otvaranju fabrike nemačke PWO grupe u Čačku. Reč je o jednoj od najmodernijih tehnoloških fabrika koja donosi u Srbiju najsavremenije proizvodne procese I tehnologije u… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Povodom nedavnog poziva kopredsednika Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, ministra Milana Krkobabića i akademika Dragana Škorića povratnicima iz inostranstva da ulažu u svoju otadžbinu, stigla su mnoga pitanja iz zemlje i inostranstva sa širokim tematskim interesovanjem. Najčešća su ona – u koju proizvodnju se isplati ulagati i u koje krajeve Srbije valja investirati. Nacionalni tim za preporod sela Srbije u serijalu koji je počeo danas, odgovoraće narednih dana na pitanja naših sunarodnika prema tematskim oblastima. Prva je voćarstvo. Posle konsultacija sa stručnjacima Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, ministar Krkobabić i akademik Škorić ističu da se voćarstvo pokazalo kao odličan model u razvoju nerazvijenih područja Srbije i u rešavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema. U toj oblasti još nismo iskoristili agroekološke uslove koje imamo i u voćarstvo vredi investirati. “Prvi izvozni posao Srbije u Ameriku je bio izvoz suvih šljiva 1893. godine, kada je izvezeno 30.000 tona šljiva, inkasirano 37 miliona dolara i – Srbija je izbegla finansijsku krizu. Voleo bih da i danas izvoz voća i voćnih prerađevina bude zlatni posao Srbije,” ističe ministar Krkobabić!” Porodica u Srbiji može pristojno da živi od voćarstva Kopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije ističu da, prema međunarodno priznatom iskustvu profesora Zorana Keserovića, jedna porodica u Srbiji može pristojno da živi od: 2 hektara borovnice, 3,5 do 4 hektara malina, od 2,5 do 3 hektara jagoda i trešanja, ako zasadi kupine, jabuke i kruške na 5 hektara, ili orah, lesku, višnju, šljivu ili breskvu na površini od 10 hektara. Velike šanse za finansijski uspeh postoje i u gajenju jagodastih voćnih vrsta u plastenicima. Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučuje sledeće sorte voća. Šljive: čačansku lepoticu, čačansku rodnu, stenlej i svakako požegaču kao najbolju sortu za preradu, a crvenu ranku kao veoma pogodnu za proizvodnju rakija. Od novih sorti odlične su toptejst i prezenta. Od jabuka predlažemo sorte: zlatni delišes i gala sa svojim klonovima, greni smit, fudži. Među višnjama prepoznatljiva u Evropi kao najbolja za preradu je oblačinska, ali treba saditi i krupnoplodne sorte kao što je šumadinka stvorena u “Institutu za voćarstvo” u Čačku, kao i mađarske sorte erdi botermo, erdi jubileum i ujfertoška grozdasta. Dunja je veoma perspektivna, a trebalo bi saditi leskovačku i vranjsku ali i bugarske sorte asenica, hemis i trijumf. Više prostora trebalo bi posvetiti čuvenoj autohtonoj sorti – kruški karamanki, ali bi svakako trebalo saditi viljamovku, australijsku sortu pakams trijumf i italijanske turandot i karmen. Među jagodama, sorta kleri je vodeća, dok su za plasteničku proizvodnju odlične alba i džoli. Šansa da povratnici iz inostranstva investiraju u voćarstvo i zarade za pristojan život svoje porodice postoji u svim krajevima Srbije. U subotičko-horgoškom regionu najbolje uspevaju jabuka i višnja. Fruškogorski je pogodan za sve voćne vrste ali najbolje rezultate daju jabuka, breskva, trešnja i višnja. Podunavski region je pogodan za većinu voćnih vrsta, ali se najviše gaje: jabuka, breskva, kruška, trešnja i kajsija. Timočki region je veoma dobar za proizvodnju oraha, leske i višnje, a Šumadijski rejon za proizvodnju jabuke, šljive, maline, kupine, jagode, borovnice, breskve i kruške. Zapadnomoravski rejon – Kraljevo, Čačak i Užice – pogodan je za šljivu, malinu i borovnicu. U Južnomoravskom regionu – u Leskovcu, Nišu i Prokuplju najbolje rezultate daju: višnja, jagoda kruška i borovnica. U strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda Srbije tri voćne vrste: malina, jabuka i višnja se nalaze među prvih deset izvoznih proizvoda. U poslednje 3-4 godine u strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda, voće i prerađevine od voća, nalaze se na prvom mestu sa više od 600 miliona dolara. I aktuelni projekat obnove zadrugarstva “500 zadruga u 500” sela je pokazao da su voćari dobro organizovani. Povratnicima iz inostranstva preporučuje se da kontaktiraju zadružne saveze Srbije i Vojvodine, i Nacionalni tim za preporod sela Srbije gde će dobiti neophodne informacije.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Pročitaj slične vesti
Za Srbiju će od 1. avgusta važiti carina u visini od 35 odsto za izvoz robe u SAD I smanjena je za dva odsto u odosu na provibitnu najavu u aprilu ove godine.… […]
I na ovoj smotri ocenjuju se klasični parametri: boja, bistrina, tipičnost, miris i ukus. Nagrade su uručene na Institutu za voćarstvo u Čačku.
Ugledni poljoprivrednik Goran Stranjančević iz Kukića posejao je kukuruz na površini od oko pet hektara.
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs