Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
02/05/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS/PROF. DR PETAR KOČOVIĆ
Foto: PETAR KOČOVIĆ
Epidemije poštuju matematička pravila te su brojni matematičari i stručnjaci za podatke širom sveta svojim modelima pokazivali prilično tačne projekcije toka i kraja epidemije. Profesor Petar Kočović napravio je model koji nam tumači tok epidemije u Srbiji, pravi poređenja sa drugim zemljama u svetu i predviđa kada bismo mogli da očekujemo potpuno stišavanje zaraze. Epidemija u Srbiji, pod uslovom da trendovi budu kao u prethodnih desetak dana, trebalo bi da se završi oko 26. maja 2020. Očekuje se sve manji broj zaraženih, sa trendom pada oko nule. Na osnovu letimičnog pregleda epidemije SARS, svinjskog gripa i naročito koronavirusa, ovi virusi su se ponašali matematički, po Gausovoj krivoj. Unose se samo podaci za broj zaraženih na dnevnom nivou. Ne postoji matematički model za predviđanje eventualnog novog talasa mnogo unapred, već to liči na prognozu cunamija – prognoze mogu da počnu neposredno pošto događaj počinje da se odvija. Shodno tome, može da se izda upozorenje da postoji mogućnost (nove) epidemije. Gausova raspodela nam omogućava da definišemo devet nivoa koji označavaju određene datume za novo upozorenje (pozitivnije ili negativnije od prethodnog), nešto kao u meteorologiji, kada se definišu meteo-alarmi. Modeliranje epidemije, njenog toka i kraja, kao i mera koje bi trebalo doneti za vreme epidemije je moguć proces. Matematički model bazira na radu čuvenog Nemačkog matematičara i fizičara Johana Karla Fridriha Gausa,najvećeg matematičara od antičkog doba, koji je pojavu raspodele serije događaja primetio i na njoj radio 1794. i 1795. godine. Zbog toga što događaji koji se posmatraju oblikuju zvono ova raspodela se naziva i normalnom raspodelom ili popularno zvonastom krivom. Model je dopunio u današnji oblik francuski matematičar Pjer Simon markus de Laplas, pa se ova raspodela naziva i Gaus-Laplasovom. Gaus je za zasluge za razvoj matematike našao svoje mesto i na aversu novčanice od 10 nemačkih maraka koja je bila u opticaju od 1898. do 2001. godine. Ova metodologija se koristi u mnogim inženjerskim i ekonomskim disciplinama i marketingu. Mi ćemo za potrebe Kovid-19 umesto reči događaj da koristimo pojam epidemiološki dan. Dakle, na početku je na dnevnom nivou zaraza bila jedan ili ni jedan zaraženi. Onda se stvar razbuktala, pa se broj zaraženih povećava. Zatim počinje da se smanjuje. I to smanjenje će biti oko nule, u zavisnosti od par faktora: a) discipline stanovništva da primenjuje mere fizičog rastojanja i b) da se epidemija ne razbukti. Model se bazira na ulaznim podacima koje sa svet daje Svetska zdravstvena organizacija, a za Srbiju lekarski krizni štab. Ovi podaci se kada je Srbija u pitanju poklapaju, ali to nije slučaj za mnoge sajtove u svetu koji se bave istom tematikom. Bez obzira na izvor podataka, oni se mogu uvesti pod Gausov model, ali sama kriva i procena kraja epidmije mogu da se razlikuju. Najčešće su razlike male. Kriva se, inače, računa za svaki dan posebno i sa unošenjem novih podataka nema veze sa pretodnim danima. Gausova kriva kompenzuje manji rast i pad, koga zovemo talas, kao i više talasa. U slučaju da dođe do dramatičnog rasta broja obolelih na dnevnom nivou onda mora da se pređe na višestruki talasasti model, za čime, za sada nema potrebe. Nova epidemija ne može da se predvidi, naročito ako postoji prekid u podacima (recimo tokom leta, pa se nastavi u recimo oktobru). Treba napomenuti da je epidemija koronavirusa i svinjskog gripa bila u korelaciji sa brojem sunčevih pega i sunčanim cilusima. Kada je mali broj sunčanih pega – nema UV-C i IKS zračenja, a ovaj broj tačaka, s obzirom da smo izašli iz dna ciklusa, se povećava iz dana u dan, pa će i epidemija da se smiri.FOTO: PETAR KOČOVIĆ
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
U toku je drugi upisni rok na Agronomskom fakultetu u Čačku. Prijava kandidata traje do 18.septembra tekuće godine. Zainteresovani se mogu odlučiti za studijske programe u oblasti : opšta agronomija, voćarstvo i vinogradarstvo,… […]
Mladi istraživači Srbije raspisuju konkurs za učešće na izložbi „Transparentno: Ne kupuj – stvaraj!” Mladi istraživači Srbije pozivaju sve umetnike koji u svom radu primenjuju principe apciklaže da se prijave na konkurs… […]
Privredna komora Srbije i Blic BIznis razvili su BizChat, prvi poslovni asistent koji bi trebalo da olakša poslovanje I pruži brze I tačne informacije privrednicima. U realnom vremenu, 24 sata u sedmici, omogućava privrednicima… […]
Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak za nominaciju četiri lokaliteta sa drevnim i netaknutim bukovim šumama u Srbiji za upis na UNESCO listu svetske prirodne baštine. Predloženi lokaliteti nalaze se u tri… […]
U Preljini kod Čačka danas je 250 poljoprivrednika potpisalo ugovore za podsticajna sredstva koja su dobili od grada Čačka . Za ovu namenu za ukupno 585 proizvođača , opredeljeno je 145 miliona dinara. … […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Epidemije poštuju matematička pravila te su brojni matematičari i stručnjaci za podatke širom sveta svojim modelima pokazivali prilično tačne projekcije toka i kraja epidemije. Profesor Petar Kočović napravio je model koji nam tumači tok epidemije u Srbiji, pravi poređenja sa drugim zemljama u svetu i predviđa kada bismo mogli da očekujemo potpuno stišavanje zaraze. Epidemija u Srbiji, pod uslovom da trendovi budu kao u prethodnih desetak dana, trebalo bi da se završi oko 26. maja 2020. Očekuje se sve manji broj zaraženih, sa trendom pada oko nule. Na osnovu letimičnog pregleda epidemije SARS, svinjskog gripa i naročito koronavirusa, ovi virusi su se ponašali matematički, po Gausovoj krivoj. Unose se samo podaci za broj zaraženih na dnevnom nivou. Ne postoji matematički model za predviđanje eventualnog novog talasa mnogo unapred, već to liči na prognozu cunamija – prognoze mogu da počnu neposredno pošto događaj počinje da se odvija. Shodno tome, može da se izda upozorenje da postoji mogućnost (nove) epidemije. Gausova raspodela nam omogućava da definišemo devet nivoa koji označavaju određene datume za novo upozorenje (pozitivnije ili negativnije od prethodnog), nešto kao u meteorologiji, kada se definišu meteo-alarmi. Modeliranje epidemije, njenog toka i kraja, kao i mera koje bi trebalo doneti za vreme epidemije je moguć proces. Matematički model bazira na radu čuvenog Nemačkog matematičara i fizičara Johana Karla Fridriha Gausa,najvećeg matematičara od antičkog doba, koji je pojavu raspodele serije događaja primetio i na njoj radio 1794. i 1795. godine. Zbog toga što događaji koji se posmatraju oblikuju zvono ova raspodela se naziva i normalnom raspodelom ili popularno zvonastom krivom. Model je dopunio u današnji oblik francuski matematičar Pjer Simon markus de Laplas, pa se ova raspodela naziva i Gaus-Laplasovom. Gaus je za zasluge za razvoj matematike našao svoje mesto i na aversu novčanice od 10 nemačkih maraka koja je bila u opticaju od 1898. do 2001. godine. Ova metodologija se koristi u mnogim inženjerskim i ekonomskim disciplinama i marketingu. Mi ćemo za potrebe Kovid-19 umesto reči događaj da koristimo pojam epidemiološki dan. Dakle, na početku je na dnevnom nivou zaraza bila jedan ili ni jedan zaraženi. Onda se stvar razbuktala, pa se broj zaraženih povećava. Zatim počinje da se smanjuje. I to smanjenje će biti oko nule, u zavisnosti od par faktora: a) discipline stanovništva da primenjuje mere fizičog rastojanja i b) da se epidemija ne razbukti. Model se bazira na ulaznim podacima koje sa svet daje Svetska zdravstvena organizacija, a za Srbiju lekarski krizni štab. Ovi podaci se kada je Srbija u pitanju poklapaju, ali to nije slučaj za mnoge sajtove u svetu koji se bave istom tematikom. Bez obzira na izvor podataka, oni se mogu uvesti pod Gausov model, ali sama kriva i procena kraja epidmije mogu da se razlikuju. Najčešće su razlike male. Kriva se, inače, računa za svaki dan posebno i sa unošenjem novih podataka nema veze sa pretodnim danima. Gausova kriva kompenzuje manji rast i pad, koga zovemo talas, kao i više talasa. U slučaju da dođe do dramatičnog rasta broja obolelih na dnevnom nivou onda mora da se pređe na višestruki talasasti model, za čime, za sada nema potrebe. Nova epidemija ne može da se predvidi, naročito ako postoji prekid u podacima (recimo tokom leta, pa se nastavi u recimo oktobru). Treba napomenuti da je epidemija koronavirusa i svinjskog gripa bila u korelaciji sa brojem sunčevih pega i sunčanim cilusima. Kada je mali broj sunčanih pega – nema UV-C i IKS zračenja, a ovaj broj tačaka, s obzirom da smo izašli iz dna ciklusa, se povećava iz dana u dan, pa će i epidemija da se smiri.FOTO: PETAR KOČOVIĆ
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
U toku je drugi upisni rok na Agronomskom fakultetu u Čačku. Prijava kandidata traje do 18.septembra tekuće godine. Zainteresovani se mogu odlučiti za studijske programe u oblasti : opšta agronomija, voćarstvo i vinogradarstvo,… […]
Mladi istraživači Srbije raspisuju konkurs za učešće na izložbi „Transparentno: Ne kupuj – stvaraj!” Mladi istraživači Srbije pozivaju sve umetnike koji u svom radu primenjuju principe apciklaže da se prijave na konkurs… […]
Privredna komora Srbije i Blic BIznis razvili su BizChat, prvi poslovni asistent koji bi trebalo da olakša poslovanje I pruži brze I tačne informacije privrednicima. U realnom vremenu, 24 sata u sedmici, omogućava privrednicima… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs