Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
27/09/2023
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Shutterstock/Lars Kastilan
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, proslavljaju jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak. Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta. Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gde je praznik obeležen crvenim slovom kao zavetni praznik. Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način peva na pravoslavnim liturgijama. Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim. Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim. “Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju”, odakle ga je na Golgotu, “hodeći bosonog i u bednoj odeći, izneo car Iraklije”, zapisano je u “Ohridskom prologu” vladike Nikolaja Velimirovića. “Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta”, napisao je episkop Nikolaj. Tokom ratova krst se izgubio, a kasnije, kada je ponovo nađen, njegove delove uzimali su spretni vernici u nadi da imaju veliku moć, pošto su napravljeni od svetog drveta. Prema nepotvrđenim podacima, čak su i neki srpski vladari imali delove tog krsta. Strogi post i narodni običaji Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vernici tog dana jedu samo hleb i grožđe. Po narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna. Dok za mnoge druge praznike koji su obeleženi crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, veruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”. Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke. U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu. Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak. Krstovdan se slavi dva puta godišnje Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan. Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja, 18. januara, po predanju, ukrštaju se vetrovi. U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu i, ako se voda smrzne, očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će sledeća godina biti “oskudna i bolešljiva”.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Vrtić Maslačak u Zablaću biće svečano otvoren 1. septembra , najavio je zamenik gradonačelnika Čačka Vladan Milić. U tom objektu će biti smešteno oko 120 mališana sa područja 11 seoskih mesnih zajednica sa… […]
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
Sredstva za osnivanje savetovališta za brak i porodicu obezbedila je Švajcarska preko UNOPS-a u okviru projekta „Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“ . Čačak je jedna od ukupno 15 lokalnih samouprava koji će… […]
Prosvetni radnici Užica obratili su se otvorenim pismom načelniku PU Užice, gradskom većniku za društvene delatnosti, gradskom većniku za socijalna pitanja i načelniku ŠU Užice. Saopštenje prenosimo u celosti: „U novu školsku godinu… […]
Ministarstvo prosvete saopštava da je obezbedilo besplatne udžbenike za 96.165 učenika osnovnih škola u školskoj 2025/26. godini, a za nabavku udžbenika izdvojeno je 985 miliona dinara.Ukupno je obezbeđeno 903.525 udžbenika, saopštava Ministarstvo prosvete.Navodi… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, proslavljaju jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak. Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta. Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gde je praznik obeležen crvenim slovom kao zavetni praznik. Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način peva na pravoslavnim liturgijama. Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim. Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim. “Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju”, odakle ga je na Golgotu, “hodeći bosonog i u bednoj odeći, izneo car Iraklije”, zapisano je u “Ohridskom prologu” vladike Nikolaja Velimirovića. “Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta”, napisao je episkop Nikolaj. Tokom ratova krst se izgubio, a kasnije, kada je ponovo nađen, njegove delove uzimali su spretni vernici u nadi da imaju veliku moć, pošto su napravljeni od svetog drveta. Prema nepotvrđenim podacima, čak su i neki srpski vladari imali delove tog krsta. Strogi post i narodni običaji Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vernici tog dana jedu samo hleb i grožđe. Po narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna. Dok za mnoge druge praznike koji su obeleženi crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, veruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”. Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke. U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu. Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak. Krstovdan se slavi dva puta godišnje Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan. Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja, 18. januara, po predanju, ukrštaju se vetrovi. U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu i, ako se voda smrzne, očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će sledeća godina biti “oskudna i bolešljiva”.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Vrtić Maslačak u Zablaću biće svečano otvoren 1. septembra , najavio je zamenik gradonačelnika Čačka Vladan Milić. U tom objektu će biti smešteno oko 120 mališana sa područja 11 seoskih mesnih zajednica sa… […]
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
Sredstva za osnivanje savetovališta za brak i porodicu obezbedila je Švajcarska preko UNOPS-a u okviru projekta „Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“ . Čačak je jedna od ukupno 15 lokalnih samouprava koji će… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs