Najnovije vesti:
[bsa_pro_ad_space id=3][/bsa_pro_ad_space]

•

Kako da Srbija spreči gašenje malih gazdinstava i ne ponovi grešku Hrvatske

Kako da Srbija spreči gašenje malih gazdinstava i ne ponovi grešku Hrvatske

17/09/2021

Autor: 

Info Press

Izvor: RTS

Foto: Agroklub.rs

Put ka unapređenju poljoprivrede sredstvima iz pretpristupnih fondova Evropske unije zahteva dobro osmišljene projekte i način na koji će se u tržišnu utakmicu ući sa specijalizovanim proizvodima i to, pre svega, onim koji će biti konkurentni. Prednost Hrvatske koja vrlo lako može da bude i karta na koju treba da igra Srbija, jesu certifikovana i organska proizvodnja.

Preteran a jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst, doveli su u Hrvatskoj do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Zato su proizvođači morali da traže nove puteve ka uspehu.

Željko Mihalić iz Gorskog Kotara je svoju organsku proizvodnju goveđeg mesa proširio i uspešno zatvara projekte sredstvima iz fondova.

“Puno robe dolazi danas od članica EU i cene su nerealno niske i mi smo na početku videli da nemamo nikakve šanse u tom ratu. Naša ciljna grupa su bili malo bolje stojeći ljudi”, kaže Željko.

Tedi Kijavaloni je ušao u organsku proizvodnju maslinovog ulja. Danas ima više od devet hiljada stabala i sarađuje sa oko 30 poljoprivrednika u Vodnjanu i okolini. Proizvod izvozi u 23 zemlje.

“Ako želite kupiti uljaru, ona košta barem tri puta više zato što postoje fondovi. Znači vi bez fondova EU ne možete funkcionisati. Ako mislite ući u tu priču sa našim balkanskim mentalitetom, nećete moći, znači nema muljanja”, ističe Tedi Kijavaloni.

Bez sredstava iz fondova, hrvatska gazdinstva ne mogu da funkcionišu kao poljoprivredno društvo unutar Evropske unije. Godišnje, više od 750 miliona evra Hrvatska izdvaja za poljoprivredu.

Primer dobre prakse je Italija, koja je udruživanjem, specijalizacijom proizvodnje i brendiranjem ostvarila veliki uspeh, kao i Austrija, koja je svaki četvrti hektar preorijentisala na organsku proizvodnju.

“Moramo se specifikovati za visokokvalitetne proizvode i za specifične sektore kojih u Evropi nema. I nekoliko visokodohodovnih, odnosno nadgradnje, ekoloških, čak biodinamičke proizvodnje”, ukazuje Mladen Jakopović, predsednik Hrvatske privredne komore.

Certifikovana i organska proizvodnja najveća je prednost, mada u Hrvatskoj priznaju da su zakasnili za opstanak tradicionalne proizvodnje kako se ne bi ugasila mala gazdinstva.

“Ne smete dozvoliti to što se sada događa u Hrvatskoj, da nemamo dovoljno silosa, da nam pšenica izlazi iz zemlje, a opet kupujemo hleb. To treba raditi sada iz pretpristupnih fondova da imate dovoljno skladišnih kapaciteta da napravite dovoljno preradbenih kapaciteta”, dodaje Jakopović.

Certifikovana i organska proizvodnja, potpomognute strukturnim fondovima u poljoprivredi Evropske unije, mogu da budu adut Srbije u obezbeđivanju sigurnih prihoda, održive privrede i konkurentne proizvodnje. 

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Kako da Srbija spreči gašenje malih gazdinstava i ne ponovi grešku Hrvatske". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
[bsa_pro_ad_space id=1][/bsa_pro_ad_space]

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

Dragan Subotić odlukom Nadzornog odbora ponovo izabran za generalnog direktora VBS

Izvršni odbor Valjaonice bakra Sevojno i u novom mandatu nastavlja da radi u istom sastavu. Nadzorni odbor Valjaonice bakra Sevojno a.d. na sednici održanoj 5. oktobra 2026. godine usvojio je Polugodišnji izveštaj o… […]

Expo 2027 i PKS potpisali ugovor o učešću: Ekspo 2027 otvara vrata sveta srpskoj privredi

Direktor kompanije „EXPO 2027″ d.o.o. Beograd Danilo Jerinić i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež potpisali su danas Ugovor o učešću PKS na izložbi Ekspo 2027 Beograd, čime je pokrenuta i poslovna platforma… […]

Nove investicije za Čačak: „Unipromet” otvara stotine radnih mesta i jača budžet grada

Ministarka privrede u Vlade Republike Srbije, Adriana Mesarović, boravila je u zvaničnoj poseti Čačku, gde je obišla proizvodne pogone kompanije „Unipromet” — jednog od ključnih nosilaca privredne aktivnosti u ovom kraju, koji trenutno… […]

Posle 65 godina stiže temeljna obnova hidroelektrane „Bistrica“

Izgrađena u vreme kada su se megalitski energetski projekti tek rađali na ovim prostorima, hidroelektrana „Bistrica“ na reci Lim već više od šest decenija tiho i postojano proizvodi kilovate. Međutim, nakon punih 65… […]

Zlatna rezerva EPS-a: Kako je revitalizovana RHE „Bajina Bašta“

Dugogodišnji rad srpskog energetskog „dragulja“ krunisan je uspešnim završetkom kapitalnog projekta vrednog 35 miliona evra. Jedina reverzibilna hidroelektrana u zemlji, RHE „Bajina Bašta“, nakon temeljne obnove ponovo je na mreži sa oba agregata… […]

Kliknite ovde za sve vesti iz privrede
VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2026 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Kako da Srbija spreči gašenje malih gazdinstava i ne ponovi grešku Hrvatske

17/09/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Agroklub.rs

Put ka unapređenju poljoprivrede sredstvima iz pretpristupnih fondova Evropske unije zahteva dobro osmišljene projekte i način na koji će se u tržišnu utakmicu ući sa specijalizovanim proizvodima i to, pre svega, onim koji će biti konkurentni. Prednost Hrvatske koja vrlo lako može da bude i karta na koju treba da igra Srbija, jesu certifikovana i organska proizvodnja.

Preteran a jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst, doveli su u Hrvatskoj do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Zato su proizvođači morali da traže nove puteve ka uspehu.

Željko Mihalić iz Gorskog Kotara je svoju organsku proizvodnju goveđeg mesa proširio i uspešno zatvara projekte sredstvima iz fondova.

“Puno robe dolazi danas od članica EU i cene su nerealno niske i mi smo na početku videli da nemamo nikakve šanse u tom ratu. Naša ciljna grupa su bili malo bolje stojeći ljudi”, kaže Željko.

Tedi Kijavaloni je ušao u organsku proizvodnju maslinovog ulja. Danas ima više od devet hiljada stabala i sarađuje sa oko 30 poljoprivrednika u Vodnjanu i okolini. Proizvod izvozi u 23 zemlje.

“Ako želite kupiti uljaru, ona košta barem tri puta više zato što postoje fondovi. Znači vi bez fondova EU ne možete funkcionisati. Ako mislite ući u tu priču sa našim balkanskim mentalitetom, nećete moći, znači nema muljanja”, ističe Tedi Kijavaloni.

Bez sredstava iz fondova, hrvatska gazdinstva ne mogu da funkcionišu kao poljoprivredno društvo unutar Evropske unije. Godišnje, više od 750 miliona evra Hrvatska izdvaja za poljoprivredu.

Primer dobre prakse je Italija, koja je udruživanjem, specijalizacijom proizvodnje i brendiranjem ostvarila veliki uspeh, kao i Austrija, koja je svaki četvrti hektar preorijentisala na organsku proizvodnju.

“Moramo se specifikovati za visokokvalitetne proizvode i za specifične sektore kojih u Evropi nema. I nekoliko visokodohodovnih, odnosno nadgradnje, ekoloških, čak biodinamičke proizvodnje”, ukazuje Mladen Jakopović, predsednik Hrvatske privredne komore.

Certifikovana i organska proizvodnja najveća je prednost, mada u Hrvatskoj priznaju da su zakasnili za opstanak tradicionalne proizvodnje kako se ne bi ugasila mala gazdinstva.

“Ne smete dozvoliti to što se sada događa u Hrvatskoj, da nemamo dovoljno silosa, da nam pšenica izlazi iz zemlje, a opet kupujemo hleb. To treba raditi sada iz pretpristupnih fondova da imate dovoljno skladišnih kapaciteta da napravite dovoljno preradbenih kapaciteta”, dodaje Jakopović.

Certifikovana i organska proizvodnja, potpomognute strukturnim fondovima u poljoprivredi Evropske unije, mogu da budu adut Srbije u obezbeđivanju sigurnih prihoda, održive privrede i konkurentne proizvodnje. 

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Kako da Srbija spreči gašenje malih gazdinstava i ne ponovi grešku Hrvatske". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
[bsa_pro_ad_space id=9][/bsa_pro_ad_space]

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

Dragan Subotić odlukom Nadzornog odbora ponovo izabran za generalnog direktora VBS

Izvršni odbor Valjaonice bakra Sevojno i u novom mandatu nastavlja da radi u istom sastavu. Nadzorni odbor Valjaonice bakra Sevojno a.d. na sednici održanoj 5. oktobra 2026. godine usvojio je Polugodišnji izveštaj o… […]

Expo 2027 i PKS potpisali ugovor o učešću: Ekspo 2027 otvara vrata sveta srpskoj privredi

Direktor kompanije „EXPO 2027″ d.o.o. Beograd Danilo Jerinić i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež potpisali su danas Ugovor o učešću PKS na izložbi Ekspo 2027 Beograd, čime je pokrenuta i poslovna platforma… […]

Nove investicije za Čačak: „Unipromet” otvara stotine radnih mesta i jača budžet grada

Ministarka privrede u Vlade Republike Srbije, Adriana Mesarović, boravila je u zvaničnoj poseti Čačku, gde je obišla proizvodne pogone kompanije „Unipromet” — jednog od ključnih nosilaca privredne aktivnosti u ovom kraju, koji trenutno… […]

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

[bsa_pro_ad_space id=9][/bsa_pro_ad_space]

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.