Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
10/04/2021
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Pixabay
Jestivo ulje u prodavnicama skuplje je nego pre godinu dana, a cena je u proseku skočila za oko 30 dinara, kod nekih i više. Prošle godine je otkupna cena suncokreta bila 38 dinara, što uz proizvodnju ulja, PDV i marže, obezbeđuje cenu ispod 130 dinara. To govori da je nepravedno došlo do povećanja cene ulja, kaže za RTS Vojislav Stanković, agroekonomski analitičar. Poručuje da u narednom periodu uljari kalkulišu otkupnu cenu suncokreta na 49 dinara što uz ostale koeficijente omogućava maloprodajnu cenu ispod 150 dinara. Vojislav Stanković ističe da Srbija, uz Francusku, ima fantastične uslove za proizvodnju uljarica i soje. Poslednje tri godine proizvodnja je dostigla 700.000 tona na 226.000 hektara i prinosom od 3,1 tone. Prošle godine je, zbog klimatskih uslov, proizvedeno 637.000 tona. Prema Stankovićevim rečima, kada se tu doda koeficijent ulja u suncokretu 44 posto potencijali za proizvodnju sirovog ulja od suncokreta su trista do trista pedeset hiljada tona. “Međutim, mi godišnje proizvedemo 180.000 tona jestivog ulja od suncokreta. Treba reći da je kvalitet jestivog ulja odličan, standardi visoki i da su znatno viši od EU. U EU proizvodnja jestivog ulja ukoliko sadrži 51 odsto suncokreta, uljane repice i soje deklariše se kao suncokretovo ulje. Kod nas je 90 procenata ulja spravljeno od suncokreta”, objašnjava Stanković. Dodaje da se u Srbiji godišnje troši 12 litara po stanovniku, odnosno 82.000 tona, što zadovoljava domaće potrebe i ostaje oko 100 tona za izvoz. “Prošle godine je otkupna cena bila suncokreta 38 dinara što, uz proizvodnju sirovog u rafinisano ulje, gde je koeficijent sedam do devet procenata, PDV-a i marže koje iznose tri do sedam posto obezbeđuje cenu ispod 130 dinara, što govori da je nepravedno došlo do povećanja cene ulja”, smatra Stanković. Ističe da cena ulja raste zato što je sada faza setve. To je tradicionalno u ovoj fazi radi stimulisanja većih setvenih površina i uljari namerno izazivaju rast cena da bi podstakli veću proizvodnju po hektaru. Naglašava da je setva preknuta, jer klimatski uslovi nisu zadovoljavali. Potrebna je minimalna temperatura u oranicama 10 stepeni i sada će se setva nastaviti na 220.000 hektara. U narednom periodu uljari kalkulišu otkupnu cenu suncokreta na 49 dinara što uz ostale koeficijente omogućava maloprodajnu cenu ispod 150 dinara. “Preko 150 dinara za litar ulja nije ekonomska računica, to su velike zarade. Ne treba praviti psihozu nestašica, tržište je dobro snabdeveno i naša proizvodnja sunckreta može da servisira domaću tražnju i svakako značajne količine za izvoz. Izvoz sirovog i rafiniranog ulja i suncokreta u semenu je prošle godine nadmašio 150 miliona dolara i bio je među 45 artikala koji su sadržani u izvozu ukupne robne privrede”, ističe Stanković. Smatra da hladniji april ove godine neće biti problem za sledeći rod suncokreta. Prema rečima agroekonomskog analitičara, država ne treba da interveniše. Ima dve mogućnosti. Jedna je preko robnih rezervi i to su ograničene mogućnosti 8-12 hiljada tona i eventualno iz uvoza. “Međutim, u regionu je proizvodnja ulja podbacila, posebno u Rumuniji i Bugarskoj, a nešto je manja prozvodnja u Rusiji i Ukrajini. Rumunija i Bugarska pokušavaju da sa daljih destinacija, konkretno iz Brazila nabave suncokret. Pandemija i problemi u transportu ograničavaju mogućnost dopreme”, poručuje Stanković. Smatra da fiksiranje cena nije dobro rešenje, jer ne treba rušiti tržišne uslove, zakon ponude i tražnje, jer će to samo izazvati kontraefekte. “Srbija ima ogromne potencijale u poljoprivredi, obradivog zemljišta po glavi stanovnika imamo najviše u Evropi, agrotehnika nije u punoj meri primenjena. Sa subvencijama koje su među najnižim u Evropi i država bi morala više da stimuliše ili oslobađanjem PDV-a kod nekih inputa ili skidanjem carina kod uvoza pojedinih inputa. Najveći problem u ratarskoj proizvodnji je obezbediti kvalitetno sortno i hibridno seme”, poručuje Stanković.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Privredna komora Srbije nagrađuje tradicionalnim godišnjim priznanjima najuspešnija privredna društva i pojedince koji su se u 2025. godini istakli rezultatima, radom i angažovanjem. Među dobitnicima iz Zlatiborskog upravnog okruga su : Elektrotermija doo… […]
U fabričkom krugu Valjonice bakra Sevojno održana je pokazna vatrogasna vežba u kojoj su učestovale vatrogasne jedinice Impol Sevala, MUP-a Užice, kao i zaposleni Valjaonice bakra Sevojno. Iako predstavlja zakonsku obavezu, vežba je… […]
Na sednici Parlamenta privrednika Moravičkog i Raškog okruga sumirani su rezultati rada u 2025. i analiziran privredni razvoj. Na sednici su dodeljene godišnje nagrade pojedincima i kolektivima za doprinos razvoju privrede. Nagrada PK… […]
Nosilac programa za voćarstvo je čačanski Institut za voćarstvo zahvaljujući dugopgodišnjem realnom sagledavanju situacije u ovoj oblasti .
Nakon izvršene sadnje obavezna je zaštita od štetnog dejstva glodara.

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Jestivo ulje u prodavnicama skuplje je nego pre godinu dana, a cena je u proseku skočila za oko 30 dinara, kod nekih i više. Prošle godine je otkupna cena suncokreta bila 38 dinara, što uz proizvodnju ulja, PDV i marže, obezbeđuje cenu ispod 130 dinara. To govori da je nepravedno došlo do povećanja cene ulja, kaže za RTS Vojislav Stanković, agroekonomski analitičar. Poručuje da u narednom periodu uljari kalkulišu otkupnu cenu suncokreta na 49 dinara što uz ostale koeficijente omogućava maloprodajnu cenu ispod 150 dinara. Vojislav Stanković ističe da Srbija, uz Francusku, ima fantastične uslove za proizvodnju uljarica i soje. Poslednje tri godine proizvodnja je dostigla 700.000 tona na 226.000 hektara i prinosom od 3,1 tone. Prošle godine je, zbog klimatskih uslov, proizvedeno 637.000 tona. Prema Stankovićevim rečima, kada se tu doda koeficijent ulja u suncokretu 44 posto potencijali za proizvodnju sirovog ulja od suncokreta su trista do trista pedeset hiljada tona. “Međutim, mi godišnje proizvedemo 180.000 tona jestivog ulja od suncokreta. Treba reći da je kvalitet jestivog ulja odličan, standardi visoki i da su znatno viši od EU. U EU proizvodnja jestivog ulja ukoliko sadrži 51 odsto suncokreta, uljane repice i soje deklariše se kao suncokretovo ulje. Kod nas je 90 procenata ulja spravljeno od suncokreta”, objašnjava Stanković. Dodaje da se u Srbiji godišnje troši 12 litara po stanovniku, odnosno 82.000 tona, što zadovoljava domaće potrebe i ostaje oko 100 tona za izvoz. “Prošle godine je otkupna cena bila suncokreta 38 dinara što, uz proizvodnju sirovog u rafinisano ulje, gde je koeficijent sedam do devet procenata, PDV-a i marže koje iznose tri do sedam posto obezbeđuje cenu ispod 130 dinara, što govori da je nepravedno došlo do povećanja cene ulja”, smatra Stanković. Ističe da cena ulja raste zato što je sada faza setve. To je tradicionalno u ovoj fazi radi stimulisanja većih setvenih površina i uljari namerno izazivaju rast cena da bi podstakli veću proizvodnju po hektaru. Naglašava da je setva preknuta, jer klimatski uslovi nisu zadovoljavali. Potrebna je minimalna temperatura u oranicama 10 stepeni i sada će se setva nastaviti na 220.000 hektara. U narednom periodu uljari kalkulišu otkupnu cenu suncokreta na 49 dinara što uz ostale koeficijente omogućava maloprodajnu cenu ispod 150 dinara. “Preko 150 dinara za litar ulja nije ekonomska računica, to su velike zarade. Ne treba praviti psihozu nestašica, tržište je dobro snabdeveno i naša proizvodnja sunckreta može da servisira domaću tražnju i svakako značajne količine za izvoz. Izvoz sirovog i rafiniranog ulja i suncokreta u semenu je prošle godine nadmašio 150 miliona dolara i bio je među 45 artikala koji su sadržani u izvozu ukupne robne privrede”, ističe Stanković. Smatra da hladniji april ove godine neće biti problem za sledeći rod suncokreta. Prema rečima agroekonomskog analitičara, država ne treba da interveniše. Ima dve mogućnosti. Jedna je preko robnih rezervi i to su ograničene mogućnosti 8-12 hiljada tona i eventualno iz uvoza. “Međutim, u regionu je proizvodnja ulja podbacila, posebno u Rumuniji i Bugarskoj, a nešto je manja prozvodnja u Rusiji i Ukrajini. Rumunija i Bugarska pokušavaju da sa daljih destinacija, konkretno iz Brazila nabave suncokret. Pandemija i problemi u transportu ograničavaju mogućnost dopreme”, poručuje Stanković. Smatra da fiksiranje cena nije dobro rešenje, jer ne treba rušiti tržišne uslove, zakon ponude i tražnje, jer će to samo izazvati kontraefekte. “Srbija ima ogromne potencijale u poljoprivredi, obradivog zemljišta po glavi stanovnika imamo najviše u Evropi, agrotehnika nije u punoj meri primenjena. Sa subvencijama koje su među najnižim u Evropi i država bi morala više da stimuliše ili oslobađanjem PDV-a kod nekih inputa ili skidanjem carina kod uvoza pojedinih inputa. Najveći problem u ratarskoj proizvodnji je obezbediti kvalitetno sortno i hibridno seme”, poručuje Stanković.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Privredna komora Užice dodelila nagrade najboljim privrednicima i privrednim društvima
Privredna komora Srbije nagrađuje tradicionalnim godišnjim priznanjima najuspešnija privredna društva i pojedince koji su se u 2025. godini istakli rezultatima, radom i angažovanjem. Među dobitnicima iz Zlatiborskog upravnog okruga su : Elektrotermija doo… […]
Pokazna vatrogasna vežba u fabričkom krugu Valjaonice bakra Sevojno
U fabričkom krugu Valjonice bakra Sevojno održana je pokazna vatrogasna vežba u kojoj su učestovale vatrogasne jedinice Impol Sevala, MUP-a Užice, kao i zaposleni Valjaonice bakra Sevojno. Iako predstavlja zakonsku obavezu, vežba je… […]
Na sednici RPK MO i RO dodeljene godišnje nagrade pojedincima i kolektivima
Na sednici Parlamenta privrednika Moravičkog i Raškog okruga sumirani su rezultati rada u 2025. i analiziran privredni razvoj. Na sednici su dodeljene godišnje nagrade pojedincima i kolektivima za doprinos razvoju privrede. Nagrada PK… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs