Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
29/09/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press
Ni u jednom srpskom manastiru nisu se tako oštro prelamale sudbine naroda i ishodile istorijske mene kao u hramu Svetog Hristovog Vaznesenja u Rači. Ovo svetilište je zablistalo u srednjem veku kao zadužbina kralja Dragitina Nemanjića, izraslo u središte pravoslavne duhovnosti i kulture, rasadnik pismenosti, a zatim se – sa izlivom turske osvajačke bujice u srpske zemlje – suočavalo sa dubokim ponorima nesreće i zla. U riznici se čuvaju lični predmeti Hadži Melentija Stefanovića, prvog obnovitelja Rače 1795. godine. Takođe i brojni značajni dokumenti o manastiru još od početka 18. veka: rešenja, odluke, prepiske i fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja (original je u Narodnom muzeju bez 166. lista, za koji se očekuje da stigne iz Rusije), tako da riznica ovog manastira bogate istorije više liči na muzej nego na deo prilično skrajnutog ali veoma uzbudljivog i zanimljivog manastira. Svetinju obnavlja 1795. godine jeromonah Hadži Milentije Stefanović, budući vojvoda Sokolske nahije. Zbog važne uloge koju je manastir imao u Prvom srpskom ustanku Turci ga 1813. godine ponovo pale i pljačkaju. Svoj današnji izgled manastir je dobio između 1829-1830. godine, zahvaljujući pomoći kneza Miloša Obrenovića. Ikonostasnu pregradu oslikao je 1840. godine Dimitrije Bačević, a zidne slike su rad Dimitrija Posnikovića iz 1854. godine. Za razliku od većine manastira, u Rači nisu vršena arheološka istraživanja, kako bi se došlo do materijalnih tragova i dobila sigurnija saznanja o istorijskom kontinuitetu. I dalje ostaju otvorena mnoga pitanja, obavijena velom tajni. Istraživači najčešće koriste podatke iz žive narodne tradicije, zapise i natpise, letopise i pomenike, kratko i nejesno rukopisane od strane monaha u manastirima. U manastirskom kompleksu nalazi se riznica sa iložbenim prostorom otvorenim za posetioce, gde su izloženi vredni eksponati koji svedoče o istoriji ovog manastira i dešavanjima u njemu.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih objava
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog grafičkog bijenala pripao je Kraisak Chirachaisakul umetnici sa Tajlanda.
Organizator manifestacije je Kulturni centar Zlatibor uz podršku Turističke organizacije Zlatibora, a pod pokroviteljstvom Opštine Čajetina.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Ni u jednom srpskom manastiru nisu se tako oštro prelamale sudbine naroda i ishodile istorijske mene kao u hramu Svetog Hristovog Vaznesenja u Rači. Ovo svetilište je zablistalo u srednjem veku kao zadužbina kralja Dragitina Nemanjića, izraslo u središte pravoslavne duhovnosti i kulture, rasadnik pismenosti, a zatim se – sa izlivom turske osvajačke bujice u srpske zemlje – suočavalo sa dubokim ponorima nesreće i zla. U riznici se čuvaju lični predmeti Hadži Melentija Stefanovića, prvog obnovitelja Rače 1795. godine. Takođe i brojni značajni dokumenti o manastiru još od početka 18. veka: rešenja, odluke, prepiske i fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja (original je u Narodnom muzeju bez 166. lista, za koji se očekuje da stigne iz Rusije), tako da riznica ovog manastira bogate istorije više liči na muzej nego na deo prilično skrajnutog ali veoma uzbudljivog i zanimljivog manastira. Svetinju obnavlja 1795. godine jeromonah Hadži Milentije Stefanović, budući vojvoda Sokolske nahije. Zbog važne uloge koju je manastir imao u Prvom srpskom ustanku Turci ga 1813. godine ponovo pale i pljačkaju. Svoj današnji izgled manastir je dobio između 1829-1830. godine, zahvaljujući pomoći kneza Miloša Obrenovića. Ikonostasnu pregradu oslikao je 1840. godine Dimitrije Bačević, a zidne slike su rad Dimitrija Posnikovića iz 1854. godine. Za razliku od većine manastira, u Rači nisu vršena arheološka istraživanja, kako bi se došlo do materijalnih tragova i dobila sigurnija saznanja o istorijskom kontinuitetu. I dalje ostaju otvorena mnoga pitanja, obavijena velom tajni. Istraživači najčešće koriste podatke iz žive narodne tradicije, zapise i natpise, letopise i pomenike, kratko i nejesno rukopisane od strane monaha u manastirima. U manastirskom kompleksu nalazi se riznica sa iložbenim prostorom otvorenim za posetioce, gde su izloženi vredni eksponati koji svedoče o istoriji ovog manastira i dešavanjima u njemu.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične objave
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs