Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
17/07/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press
Čačanska Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg jedna je od najstarijih u Srbiji, sa istorijom dugom 800 godina. Kroz burnu istoriju bila je i manastir, potom džamija. Kao manastir, zadužbina župana Stracimira, brata Stefana Nemanje, bila je četvrta u rangu srpskih bogomolja srednjovekovne Srbije uz Hilandar, Studenicu i Đurđeve stupove. Bogorodica Gradačka: Manastirsku crkvu posvećenu Bogorodici u Moravskom gradcu sagradio je krajem XII veka knez Stefan Stracimir, brat Stefana Nemanje. Pisani izvori prvi put je pominju 1207-1215. godine. Srodstvo ktitora sa rodonačelnikom srpskog vladarskog doma obezbedilo joj je status kraljevskog manastira. Prilikom reorganizacije srpske crkve između 1319. i 1321. godine postala je sedište Gradačke episkopije. Bogorodičina crkva doživela je u drugoj polovini XIV veka temeljnu obnovu. Pored nje se razvilo gradsko naselje, koje se prvi put pominje 1408. pod imenom Čačak. Sedište mitropolita postala je sredinom XV veka. Mitropolit Nikifor darovao joj je 1454. godine zvona sa natpisom. Postoji predanje da je u srednjem veku u manastiru postojala čudotvorna ikona Bogorodica Gradačka koja je bila stecište velikog broja hodočasnika. Nikakvi pouzdaniji podaci o toj svetinji ne postoje i danas joj nema traga. Na jednom od zvona iskopanih 1875. stoji zapis: „Ovo zvono priloži preosvećeni mitropolit gradački Nikifor presvetoj čudotvorci gradačkoj u dane blagovernog gospodina despota Đurđa.“ Jedina sačuvana dragocenost iz srednjeg veka su svakako dva zvona iz 1454. godine otkrivena u tzv. jami-skrivnici 1875. godine, prilikom kopanja temelja za zgradu načelstva. Sa natpisa na zvonima zaključeno je da su dar gradačkog mitropolita Nikifora. Zvona su pronađena na oko 40 metara od današnje crkve. Kako je zapisao M. Valtrović (M. Valtrović, „Stara srpska zvona,“ Srpske ilustrovane novine, br. 3, Novi Sad, 18. Avgust 1881, 37.), veće od dva zvona je dimenzija 0.49 m, a manje 0,27 m. Livena su od lepe sitnozrnaste bronze, a sa natpisa zaključujemo da ih je radio neimar Radoje. Kopije tih zvona čuvaju se u Narodnom muzeju Čačka i stalnoj zbirci, dok su originali u Narodnom muzeju u Beogradu. Ilija Krivačić, očevidac iskopavanja, zapisao je: „Prilikom kopanja temelja za zdanje našlo se tri komada zvona, dva su zvona manja predata Muzeju državnom u Beogradu a najveće zvono dignuto je u kube čačanske crkve koje i danas zvoni.“ Rozeta sa srednjovekovne crkve u Čačku: Srednjovekovna crkva teško je stradala za vreme turskog osvajanja Srbije. U prvom turskom popisu Čačka 1476. godine pominje se samo imanje manastira. Ostatke crkve iskoristio je Hajrudin-Emin da na njima podigne “časnu džamiju” pre 1560. godine. U sledećoj deceniji smederevski sandžak beg Turali-beg završio je građevinske radove, sagradio minare i podigao mekteb u njegovoj blizini. Posle Požarevačkog mira i pada severne Srbije u austrijske ruke 1718. Turali-begova džamija u šancu u Čačku bila je vraćena u crkvu. Valjevski episkop Dositej Nikolić osvetio je obnovljeni hram Uspenja Bogorodice 1723. godine. Nakon Austro-turskog rata 1736-1739. Čačak je vraćen pod tursku vlast, šanac razrušen, a crkva ponovo pretvorena u džamiju. Za vreme borbi za oslobođenje Čačka u Prvom srpskom ustanku šanac je tučen topovima, pa je džamija stradala. Pretvorena je u crkvu, ali je u njoj do 1813. održano samo nekoliko bogosluženja. Posle propasti ustanka džamija je obnovljena bez minareta. U srpskom delu varoši knez Jovan Obrenović sagradio je 1820. godine Crkvu Svetog Đorđa. Potreba za reperezentativnijom katedralnom crkvom posle izbora Čačka za sedište Užičke eparhije u oktobru 1831. godine ubrzala je donošenje odluke o uklanjanju islamskih obeležja sa kamene džamije. Obnova je završena krajem leta. Osvećenje je izvršio vladika Nikifor Maksimović sa šest sveštenika 6. septembra 1834. godine i hram posvetio Vaznesenju Hristovom. Poslovi na izradi ikonostasa, započeti 1841, uspešno su okončani četiri godine kasnije. Veliki ikonostas čačanske crkve naslikao je Živko Pavlović, moler požarevački. Čačanska crkva je za vreme obnove 1856-1858. godine dobila barokne zvonike. Do kraja XIX veka na njoj su još u dva navrata izvođeni veliki radovi: 1882. prepokrivena je bakrom, a 1895/96. renovirana. Današnji izgled potiče iz vremena obnove izvedene 1926-1929. godine po projektu arhitekte Petra Popovića. Pored veoma vrednog ikonostasa, u čačanskoj crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg čuvaju se i vredne rukopisne knjige. To su Čačansko četvorojevanđelje, koje je nastalo sredinom 16. veka, te Trojičko četvorojevanđelje, napisano krajem 16. veka.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih objava
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog grafičkog bijenala pripao je Kraisak Chirachaisakul umetnici sa Tajlanda.
Organizator manifestacije je Kulturni centar Zlatibor uz podršku Turističke organizacije Zlatibora, a pod pokroviteljstvom Opštine Čajetina.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Čačanska Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg jedna je od najstarijih u Srbiji, sa istorijom dugom 800 godina. Kroz burnu istoriju bila je i manastir, potom džamija. Kao manastir, zadužbina župana Stracimira, brata Stefana Nemanje, bila je četvrta u rangu srpskih bogomolja srednjovekovne Srbije uz Hilandar, Studenicu i Đurđeve stupove. Bogorodica Gradačka: Manastirsku crkvu posvećenu Bogorodici u Moravskom gradcu sagradio je krajem XII veka knez Stefan Stracimir, brat Stefana Nemanje. Pisani izvori prvi put je pominju 1207-1215. godine. Srodstvo ktitora sa rodonačelnikom srpskog vladarskog doma obezbedilo joj je status kraljevskog manastira. Prilikom reorganizacije srpske crkve između 1319. i 1321. godine postala je sedište Gradačke episkopije. Bogorodičina crkva doživela je u drugoj polovini XIV veka temeljnu obnovu. Pored nje se razvilo gradsko naselje, koje se prvi put pominje 1408. pod imenom Čačak. Sedište mitropolita postala je sredinom XV veka. Mitropolit Nikifor darovao joj je 1454. godine zvona sa natpisom. Postoji predanje da je u srednjem veku u manastiru postojala čudotvorna ikona Bogorodica Gradačka koja je bila stecište velikog broja hodočasnika. Nikakvi pouzdaniji podaci o toj svetinji ne postoje i danas joj nema traga. Na jednom od zvona iskopanih 1875. stoji zapis: „Ovo zvono priloži preosvećeni mitropolit gradački Nikifor presvetoj čudotvorci gradačkoj u dane blagovernog gospodina despota Đurđa.“ Jedina sačuvana dragocenost iz srednjeg veka su svakako dva zvona iz 1454. godine otkrivena u tzv. jami-skrivnici 1875. godine, prilikom kopanja temelja za zgradu načelstva. Sa natpisa na zvonima zaključeno je da su dar gradačkog mitropolita Nikifora. Zvona su pronađena na oko 40 metara od današnje crkve. Kako je zapisao M. Valtrović (M. Valtrović, „Stara srpska zvona,“ Srpske ilustrovane novine, br. 3, Novi Sad, 18. Avgust 1881, 37.), veće od dva zvona je dimenzija 0.49 m, a manje 0,27 m. Livena su od lepe sitnozrnaste bronze, a sa natpisa zaključujemo da ih je radio neimar Radoje. Kopije tih zvona čuvaju se u Narodnom muzeju Čačka i stalnoj zbirci, dok su originali u Narodnom muzeju u Beogradu. Ilija Krivačić, očevidac iskopavanja, zapisao je: „Prilikom kopanja temelja za zdanje našlo se tri komada zvona, dva su zvona manja predata Muzeju državnom u Beogradu a najveće zvono dignuto je u kube čačanske crkve koje i danas zvoni.“ Rozeta sa srednjovekovne crkve u Čačku: Srednjovekovna crkva teško je stradala za vreme turskog osvajanja Srbije. U prvom turskom popisu Čačka 1476. godine pominje se samo imanje manastira. Ostatke crkve iskoristio je Hajrudin-Emin da na njima podigne “časnu džamiju” pre 1560. godine. U sledećoj deceniji smederevski sandžak beg Turali-beg završio je građevinske radove, sagradio minare i podigao mekteb u njegovoj blizini. Posle Požarevačkog mira i pada severne Srbije u austrijske ruke 1718. Turali-begova džamija u šancu u Čačku bila je vraćena u crkvu. Valjevski episkop Dositej Nikolić osvetio je obnovljeni hram Uspenja Bogorodice 1723. godine. Nakon Austro-turskog rata 1736-1739. Čačak je vraćen pod tursku vlast, šanac razrušen, a crkva ponovo pretvorena u džamiju. Za vreme borbi za oslobođenje Čačka u Prvom srpskom ustanku šanac je tučen topovima, pa je džamija stradala. Pretvorena je u crkvu, ali je u njoj do 1813. održano samo nekoliko bogosluženja. Posle propasti ustanka džamija je obnovljena bez minareta. U srpskom delu varoši knez Jovan Obrenović sagradio je 1820. godine Crkvu Svetog Đorđa. Potreba za reperezentativnijom katedralnom crkvom posle izbora Čačka za sedište Užičke eparhije u oktobru 1831. godine ubrzala je donošenje odluke o uklanjanju islamskih obeležja sa kamene džamije. Obnova je završena krajem leta. Osvećenje je izvršio vladika Nikifor Maksimović sa šest sveštenika 6. septembra 1834. godine i hram posvetio Vaznesenju Hristovom. Poslovi na izradi ikonostasa, započeti 1841, uspešno su okončani četiri godine kasnije. Veliki ikonostas čačanske crkve naslikao je Živko Pavlović, moler požarevački. Čačanska crkva je za vreme obnove 1856-1858. godine dobila barokne zvonike. Do kraja XIX veka na njoj su još u dva navrata izvođeni veliki radovi: 1882. prepokrivena je bakrom, a 1895/96. renovirana. Današnji izgled potiče iz vremena obnove izvedene 1926-1929. godine po projektu arhitekte Petra Popovića. Pored veoma vrednog ikonostasa, u čačanskoj crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg čuvaju se i vredne rukopisne knjige. To su Čačansko četvorojevanđelje, koje je nastalo sredinom 16. veka, te Trojičko četvorojevanđelje, napisano krajem 16. veka.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične objave
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs