Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
08/12/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Info Press
Foto: Info Press
Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin. Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski. Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato. Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje. O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča. Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava. On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno. Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način. Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda. “Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo” Vasko Popa
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih objava
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog grafičkog bijenala pripao je Kraisak Chirachaisakul umetnici sa Tajlanda.
Organizator manifestacije je Kulturni centar Zlatibor uz podršku Turističke organizacije Zlatibora, a pod pokroviteljstvom Opštine Čajetina.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin. Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski. Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato. Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje. O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča. Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava. On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno. Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način. Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda. “Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo” Vasko Popa
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične objave
Na vašaru u Sirogojunu okupili su se majstori raznih profila- od kovača, peltilja i vezilja, do proizvođača rakije, meda, biljnih čajeva i ručnih radova.
Bazum džez festival se u Užicu oragnizuje od 2022 godine, kao jedan od ukupno 16 džez festvala u Srbiji.
Posebnu pažnju Užičana na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru privući će projekcija dokumentarca “Amazonke sa Đetinje”, autora Dragana Pejića
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs