Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
21/09/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Info Press
Porastom potrošnje povećava se i količina otpada koji ostavljamo za sobom. Prošle godine u Srbiji je stvoreno 12 miliona tona otpada – 50 odsto više nego pre deset godina. I dalje se preradi zanemarljiva količina otpada, tek oko deset odsto. Više od polovine ukupnog otpada, sedam miliona tona, nastaje sagorevanjem fosilnih goriva za proizvodnju struje. Sve više je i komunalnog otpada, prošle godine u naseljima je nastalo 200.000 tona. Najveći deo otpada, odlazi na neuređene deponije. Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kaže da je misija da se u narednom periodu redefiniše postojeći mehanizam kako bi se kompanijama lakše omogućili resursi i to je ono što se naziva zelenom digitalizacijom. Prema njegovim rečima, potrebno je da se sredstva koja se stvore od naplate ekoloških taksi upotrebe u onom pravcu kojem bi se zadovoljili kapaciteti reciklažne industrije Srbije. “Srbija danas nedovoljno ulaže u reciklažu automobila i to je nešto na čemu ćemo raditi”, poručuje Radović. Od 13 milijardi dinara koliko je prošle godine naplaćeno od ekološke takse, svega tri milijarde potrošeno je namenski za pomoć reciklažnoj industriji. Siniša Mitrović, rukovodilac Centra PKS za cirkularnu ekonomiju ističe da ne mogu da se dovode investitori iz celog sveta u proizvodnju guma, automobilsku industriju, elektroindustriju, a da ne zna šta ćete s tim otpadom. “U ovom trenutku postoje kompanije koje ne mogu da rešavaju pitanje svog otpada. Država mora da odvoji deo svojih fondova podsticaja za nove investicije u tretman otpada u Republici Srbiji”, poručuje Mitrović. U Srbiji se oko hiljadu kompanija bavi preradom otpada. Aleksandar Milović iz Eko unije iz Stare Pazove razvoj firme vidi kroz ulaganje u reciklažu. “Jedna od investicija jeste i javno privatno partnerstvo sa lokalnim samoupravama po pitanju sklanjanja brda deponija, je postrojenje koje bi od niskokvalitetnog materijala to jest otpada, prerađivanjem proizvodilo sintetičkih gas. Taj gas bi se koristio kako za energiju tako i za vodonik i i za toplotu”, objašnjava Milović. Dodaje da je drugi projekat je livnica u Staroj Pazovi, ali su im zbiljne kočnice komercijalne banke koje ne prepoznaju sektor reciklaže po pitanju investiranja. Firme koje se bave reciklažom, zbog nedostatka sistema sakupljanja, često uvoze otpadni metal, drvo, papir, a neke sekundarne sirovine koje bi mogle da se prerade, izvoze se.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine.
Ječmenić se pčelarstvom bavi od 1995. godine. U pčelinjacima u Dragačevu ima oko 300 košnica.
Jedan od najpoznatijih čačanskih proizvođača rakije Stanimir poznatiji kao Cane Minić odavno je prestao da broji vredne nagrade, prizanja
Broj klijenata kontinuirano raste, a kvalitet proizvoda se ne menja.
Umesto 20. oktobra kako su stručnjaci očekivali i ove godine , a što je inače optimalan period , setva pšenice malo će biti prolongirana

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Porastom potrošnje povećava se i količina otpada koji ostavljamo za sobom. Prošle godine u Srbiji je stvoreno 12 miliona tona otpada – 50 odsto više nego pre deset godina. I dalje se preradi zanemarljiva količina otpada, tek oko deset odsto. Više od polovine ukupnog otpada, sedam miliona tona, nastaje sagorevanjem fosilnih goriva za proizvodnju struje. Sve više je i komunalnog otpada, prošle godine u naseljima je nastalo 200.000 tona. Najveći deo otpada, odlazi na neuređene deponije. Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kaže da je misija da se u narednom periodu redefiniše postojeći mehanizam kako bi se kompanijama lakše omogućili resursi i to je ono što se naziva zelenom digitalizacijom. Prema njegovim rečima, potrebno je da se sredstva koja se stvore od naplate ekoloških taksi upotrebe u onom pravcu kojem bi se zadovoljili kapaciteti reciklažne industrije Srbije. “Srbija danas nedovoljno ulaže u reciklažu automobila i to je nešto na čemu ćemo raditi”, poručuje Radović. Od 13 milijardi dinara koliko je prošle godine naplaćeno od ekološke takse, svega tri milijarde potrošeno je namenski za pomoć reciklažnoj industriji. Siniša Mitrović, rukovodilac Centra PKS za cirkularnu ekonomiju ističe da ne mogu da se dovode investitori iz celog sveta u proizvodnju guma, automobilsku industriju, elektroindustriju, a da ne zna šta ćete s tim otpadom. “U ovom trenutku postoje kompanije koje ne mogu da rešavaju pitanje svog otpada. Država mora da odvoji deo svojih fondova podsticaja za nove investicije u tretman otpada u Republici Srbiji”, poručuje Mitrović. U Srbiji se oko hiljadu kompanija bavi preradom otpada. Aleksandar Milović iz Eko unije iz Stare Pazove razvoj firme vidi kroz ulaganje u reciklažu. “Jedna od investicija jeste i javno privatno partnerstvo sa lokalnim samoupravama po pitanju sklanjanja brda deponija, je postrojenje koje bi od niskokvalitetnog materijala to jest otpada, prerađivanjem proizvodilo sintetičkih gas. Taj gas bi se koristio kako za energiju tako i za vodonik i i za toplotu”, objašnjava Milović. Dodaje da je drugi projekat je livnica u Staroj Pazovi, ali su im zbiljne kočnice komercijalne banke koje ne prepoznaju sektor reciklaže po pitanju investiranja. Firme koje se bave reciklažom, zbog nedostatka sistema sakupljanja, često uvoze otpadni metal, drvo, papir, a neke sekundarne sirovine koje bi mogle da se prerade, izvoze se.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
OD SLEDEĆE GODINE VELIKI ZAGADJIVAČI ĆE PLAĆAI POREZ ZA ZAGADJIVANJE
Naplata ovog poreza odnosiće se i na kompanije koje uvoze prljave sirovine.
PRINOS MEDA U VEĆINI MESTA U 2025.GODINI ISPOD PROSEKA
Ječmenić se pčelarstvom bavi od 1995. godine. U pčelinjacima u Dragačevu ima oko 300 košnica.
MINIĆEVA KUĆA RAKIJE – KUĆA DOBRE RAKIJE
Jedan od najpoznatijih čačanskih proizvođača rakije Stanimir poznatiji kao Cane Minić odavno je prestao da broji vredne nagrade, prizanja

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs