Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
25/08/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Blic biznis
Foto: Pixabay
Nova rata za kredit u evrima od septembra mogla bi da bude manja za koji evro, imajući u vidu novi pad euribora, evropske kamate koja utiče na cenu kredita i u Srbiji. Tromesečna stopa Euribora pala je na rekordno niskih -0,491 odsto, objavila je jutros Evropska centralna banka, što bi mesečnu ratu od 300 evra iz juna moglo da smanji za dva do tri evra. Trenutna vrednost jednomesečnog euribora je tolika da se može govoriti o njegovom minimalnom uticaju na cenu kredita. Poređenja radi, pre deset godina euribor je bio i veći od 4,5 procenata, a eventualni skok na dva procenta mogao bi današnju mesečnu ratu kredita od 250 evra da poveća na 310 evra. Ipak, stručnjaci kažu, da povratak euribora na stare visoke vrednosti neće tako brzo, ali da se lagani rast evropske kamate treba očekivati. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, euribor je lagano počeo da raste početkom marta. Domaći i strani finansijski stručnjaci danas kažu da razloga za brigu nema još uvek nema. Kako ocenjuju, euribor će postepeno početi da raste tek kada se završi aktuelna kriza i njene posledice, odnosno kada se ekonomija oporavi i poraste tražnja za novcem. Glavni ekonomista Švedske banke u Estoniji Toni Mertsina rekao je nedavno razgovoru za “Blic Biznis” da nova kretanja euribora i rata treba vezivati za aktuelnu krizu. “Očekujemo da će Euribor početi postepeno da raste kada se kriza završi i kada poraste tražnja za novcem. Međutim, trenutno ne predviđamo njegov snažan rast. Ne vidimo da će Evropska centralna banka ove godine menjati svoju politiku kamatnih stopa. Takođe, banke radije osiguravaju svoju likvidnost nego što bi pozajmljivale novac bankama sa većim kamatama”, ocenio je Mertsina za “Blic Biznis”. Euribor je kamatna stopa po kojoj banke međusobno pozajmljuju novac. Njegova vrednost deo je ukupne kamate ne kredit, što znači da njegov rast direktno povećava i kamatu i mesečnu ratu. Pre ekonomske krize 2008. godine, euribor je dostigao rekordnih 4,7 odsto, da bi već sledeće godine pao na ispod tri odsto, a u 2010. na manje od jedan odsto. Nakon blagog oporavka narednih godina, euribor je od 2016. godine u minusu gde približno stoji i danas. U Srbiji su za kretanje euribora vezani gotovo svi stambeni krediti, ali i veliki broj potrošačkih zajmova.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
U okviru Ulice starih zanata izloženi su i domaći med, propolis, kao i rukotvorine rađene na tradicionalnim razbojima.
Cilj prvog nacionalnog sasatanka o krompiru nakon ovogodišnjeg formiranja Udruženja za krompir Srbije je razgovor o problemima koji prate ovu proizvodnju u cilju njihovog usporavanja koliko je to moguće.
Valjaonica bakra Sevojno započela je četvorogodišnji investicioni ciklus vredan oko 50 miliona evra, usmeren na modernizaciju proizvodnje, povećanje kapaciteta i usklađivanje sa ekološkim standardima Evropske unije. Investicije obuhvataju obnovu livnice, valjaonice i presaonice,… […]
Socijalna ekonomija je ekonomija čiji je prevashodni cilj ostvarenje koristi za širu društvenu zajenicu I društveno setljive grupe, a ne sticanje dobiti
Radove izvodi konzorcijum američke kompanije Behtel i turske Enka. Auto-put se gradi za maksimalnu dozvoljenu brzinu od 130 kilometara na čas
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Nova rata za kredit u evrima od septembra mogla bi da bude manja za koji evro, imajući u vidu novi pad euribora, evropske kamate koja utiče na cenu kredita i u Srbiji. Tromesečna stopa Euribora pala je na rekordno niskih -0,491 odsto, objavila je jutros Evropska centralna banka, što bi mesečnu ratu od 300 evra iz juna moglo da smanji za dva do tri evra. Trenutna vrednost jednomesečnog euribora je tolika da se može govoriti o njegovom minimalnom uticaju na cenu kredita. Poređenja radi, pre deset godina euribor je bio i veći od 4,5 procenata, a eventualni skok na dva procenta mogao bi današnju mesečnu ratu kredita od 250 evra da poveća na 310 evra. Ipak, stručnjaci kažu, da povratak euribora na stare visoke vrednosti neće tako brzo, ali da se lagani rast evropske kamate treba očekivati. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, euribor je lagano počeo da raste početkom marta. Domaći i strani finansijski stručnjaci danas kažu da razloga za brigu nema još uvek nema. Kako ocenjuju, euribor će postepeno početi da raste tek kada se završi aktuelna kriza i njene posledice, odnosno kada se ekonomija oporavi i poraste tražnja za novcem. Glavni ekonomista Švedske banke u Estoniji Toni Mertsina rekao je nedavno razgovoru za “Blic Biznis” da nova kretanja euribora i rata treba vezivati za aktuelnu krizu. “Očekujemo da će Euribor početi postepeno da raste kada se kriza završi i kada poraste tražnja za novcem. Međutim, trenutno ne predviđamo njegov snažan rast. Ne vidimo da će Evropska centralna banka ove godine menjati svoju politiku kamatnih stopa. Takođe, banke radije osiguravaju svoju likvidnost nego što bi pozajmljivale novac bankama sa većim kamatama”, ocenio je Mertsina za “Blic Biznis”. Euribor je kamatna stopa po kojoj banke međusobno pozajmljuju novac. Njegova vrednost deo je ukupne kamate ne kredit, što znači da njegov rast direktno povećava i kamatu i mesečnu ratu. Pre ekonomske krize 2008. godine, euribor je dostigao rekordnih 4,7 odsto, da bi već sledeće godine pao na ispod tri odsto, a u 2010. na manje od jedan odsto. Nakon blagog oporavka narednih godina, euribor je od 2016. godine u minusu gde približno stoji i danas. U Srbiji su za kretanje euribora vezani gotovo svi stambeni krediti, ali i veliki broj potrošačkih zajmova.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
U okviru Ulice starih zanata izloženi su i domaći med, propolis, kao i rukotvorine rađene na tradicionalnim razbojima.
Cilj prvog nacionalnog sasatanka o krompiru nakon ovogodišnjeg formiranja Udruženja za krompir Srbije je razgovor o problemima koji prate ovu proizvodnju u cilju njihovog usporavanja koliko je to moguće.
Valjaonica bakra Sevojno započela je četvorogodišnji investicioni ciklus vredan oko 50 miliona evra, usmeren na modernizaciju proizvodnje, povećanje kapaciteta i usklađivanje sa ekološkim standardima Evropske unije. Investicije obuhvataju obnovu livnice, valjaonice i presaonice,… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs