Putopisi…toliko vanvremenih primera
literarne majstorije u ovoj formi. Svima se dogodilo da čitajući redove iz pera
velikih majstora osete kao da su pohodili mesta na kojima, zapravo, nikada nisu
bili. Danas su forma putopisa i tema redova koji su tog žanra, čini se,
aktuelniji nego ikada. Podgrevaju nam potrebu za egzotičnim, za izlazom, daju
preko potrebnu iluziju slobode.
U par redova ćemo izneti priču koju
priča manastir Gornjak i izvor reke Mlave. Oba mesta pre su u kategoriji
grandiozne teme, pa se slova koja im pridodajemo ne pišu sa literarnom
pretencioznošću. Slike ovde govore više od reči!
Manastir Gornjak podigao je srpski knez
Lazar, najverovatnije1378. godine. Zbog skromnosti ovog zdanja, pretpostavlja
se i da ga je podigao sam monah Grigorije koji je o manastiru brinuo. U svakom
slučaju, knez Lazar je gornjačkom bratstvu darovao manastir (o čemu svedoči
povelja od 1.8.1378.) Nekada je nosio naziv manastir Ždrelo.
U manastiru se čuvaju mošti monaha Grigorija
Gornjačkog, za koga mnogi, poslovično, veruju da je bio čudotvorac. Otuda
manastirska isposnica nosi njegovo ime, sa istaknutim delom koji predstavlja
ćelija posvećena svetom Nikoli. Pored ove kapele, tu je i kapela posvećena
svetom Iliji.
Manastir je svedočio mnogim istorijskim
događajima, u kojima mu je sudbina bila različito naklonjena. Tako je bio
rušen, spaljivan, obnavljan, imao ulogu sanatorijuma i zatvora. Svakako da je
utisak koji imate među ovim zidinama, danas ženskog, manastira, utisak vanvremenitosti.
Donese taj vetar sa gora ovakve misli:
„Ne znam koliko je vremena prošlo na
satovima, tog anonimnog i univerzalnog vremena na časovnicima, koje je strano
našim osećanjima, našim sudbama, građenju ili rušenju jedne ljubavi, čekanju
jedne smrti. Ali je bila ogromna i komlikovana masa mog sopstvenog vremena,
puna svačega…“ (Ernesto Sabato, Tunel)
I otuda ćutanje, sadržajno i divno ćutanje. Podseti na priču o tome kako je monah Grigorije ućutkivao Mlavu, jer zbog njenog hučanja nije mogao da zapodene razgovor sa knezom Lazarom, koga je sreo dok je lovio u obližnjim šumama. Prema manastirskoj istoriji, Grigorije je tada rekao: „Ćuti, Mlavo, ti se sledi, da sa carem reč besedim!“ Ovo ćutanje Mlave, desilo se, nažalost, kao reakcija na vesti o porazu srpske vojske na Kosovu. A kada se nađete u blizini izvorišta ove moćne i silne vode, koja se bori protiv bezsudbinstva svojim hukom ili ćutanjem, shvatite da je njeno ćutanje zeleno. I ne može vas, pored ove istorijske pozadine, mimoići utisak čiste lepote, pred kojom zanemite. Lepota je svima nama medijum. I u ovim okolnostima, umireni tom bezupitnom lepotom, učini nam se da se huk stišao i da se više nijedna priča ne priča. To Mlava ponovo nešto ćuti i zbližava nas sa našim izvorom.
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vetar iz vode i gora koja ćuti". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje raspisao je oglas za upućivanje penzionera na rehabilitaciju za 2024. godinu, a pravo da konkurišu za desetodnevni besplatni boravak u banjama i lečilištima u Srbiji imaju korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara i imaju prebivalište u Srbiji.
“Srbijavoz” saopštio je danas da će putnici za kupljene karte tokom prvomajskih i uskršnjih praznika preko aplikacije ili veb stranice tog preduzeća, pored redovnog popusta od pet odsto, dobiti i dodatnih 20 odsto na redovne cene.
Putopisi…toliko vanvremenih primera
literarne majstorije u ovoj formi. Svima se dogodilo da čitajući redove iz pera
velikih majstora osete kao da su pohodili mesta na kojima, zapravo, nikada nisu
bili. Danas su forma putopisa i tema redova koji su tog žanra, čini se,
aktuelniji nego ikada. Podgrevaju nam potrebu za egzotičnim, za izlazom, daju
preko potrebnu iluziju slobode.
U par redova ćemo izneti priču koju
priča manastir Gornjak i izvor reke Mlave. Oba mesta pre su u kategoriji
grandiozne teme, pa se slova koja im pridodajemo ne pišu sa literarnom
pretencioznošću. Slike ovde govore više od reči!
Manastir Gornjak podigao je srpski knez
Lazar, najverovatnije1378. godine. Zbog skromnosti ovog zdanja, pretpostavlja
se i da ga je podigao sam monah Grigorije koji je o manastiru brinuo. U svakom
slučaju, knez Lazar je gornjačkom bratstvu darovao manastir (o čemu svedoči
povelja od 1.8.1378.) Nekada je nosio naziv manastir Ždrelo.
U manastiru se čuvaju mošti monaha Grigorija
Gornjačkog, za koga mnogi, poslovično, veruju da je bio čudotvorac. Otuda
manastirska isposnica nosi njegovo ime, sa istaknutim delom koji predstavlja
ćelija posvećena svetom Nikoli. Pored ove kapele, tu je i kapela posvećena
svetom Iliji.
Manastir je svedočio mnogim istorijskim
događajima, u kojima mu je sudbina bila različito naklonjena. Tako je bio
rušen, spaljivan, obnavljan, imao ulogu sanatorijuma i zatvora. Svakako da je
utisak koji imate među ovim zidinama, danas ženskog, manastira, utisak vanvremenitosti.
Donese taj vetar sa gora ovakve misli:
„Ne znam koliko je vremena prošlo na
satovima, tog anonimnog i univerzalnog vremena na časovnicima, koje je strano
našim osećanjima, našim sudbama, građenju ili rušenju jedne ljubavi, čekanju
jedne smrti. Ali je bila ogromna i komlikovana masa mog sopstvenog vremena,
puna svačega…“ (Ernesto Sabato, Tunel)
I otuda ćutanje, sadržajno i divno ćutanje. Podseti na priču o tome kako je monah Grigorije ućutkivao Mlavu, jer zbog njenog hučanja nije mogao da zapodene razgovor sa knezom Lazarom, koga je sreo dok je lovio u obližnjim šumama. Prema manastirskoj istoriji, Grigorije je tada rekao: „Ćuti, Mlavo, ti se sledi, da sa carem reč besedim!“ Ovo ćutanje Mlave, desilo se, nažalost, kao reakcija na vesti o porazu srpske vojske na Kosovu. A kada se nađete u blizini izvorišta ove moćne i silne vode, koja se bori protiv bezsudbinstva svojim hukom ili ćutanjem, shvatite da je njeno ćutanje zeleno. I ne može vas, pored ove istorijske pozadine, mimoići utisak čiste lepote, pred kojom zanemite. Lepota je svima nama medijum. I u ovim okolnostima, umireni tom bezupitnom lepotom, učini nam se da se huk stišao i da se više nijedna priča ne priča. To Mlava ponovo nešto ćuti i zbližava nas sa našim izvorom.
Autor teksta Katarina Majstorović
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vetar iz vode i gora koja ćuti". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.