Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
19/07/2020
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Pixabay
U vreme epidemije neki su ostali bez posla, nekima su smanjena primanja. A mnogi imaju kredite. Da bi im olakšala otplatu duga, Narodna banka je dala preporuku bankarima da za najviše dve godine produže rok otplate kredita uzetih pre 18. marta, odnosno pre početka epidemije. Time će dužnicima rata biti manja, a bankarima manja briga da će imati više problematičnih kredita. Od ponedeljka klijenti banaka mogu da refinansiraju refinansirani kredit, odnosno produže rok otplate. To se ne odnosi na dozvoljeni minus i stambene kredite. “Ne postoje prepreke za banke da kredite koji su inicijalno odobreni na kraće rokove posle nekoliko godina otplate ponovo refinansiraju na duži rok. U tom slučaju, ako bi banka zatvorila kredit uzet na primer 2017. godine, napravila bi novi, dve godine duži otplatni plan, pri čemu je uslov da iznos odobrenog kredita za refinansiranje ne može biti veći od preostalog neotplaćenog iznosa kredita koji se refinansira”, navodi NBS. Bankari su oprezni, još računaju a i dužnici prave svoju računicu. Vladimir Vasić, sekretar UBS kaže da klijenti imaju tu mogućnost da smanje svoju mesečnu ratu tako što će produžiti postojeći kredit do 24 meseca. “Na jednom primeru od 500.000 dinara i prosečnoj kamati od 9,67 procenata mesečna rata se smanjuje za 1.293 dinara. Za razliku od klasičnih kredita vi nemate ovde mogućnost u okviru svog racija za neki dodatni keš”, objasnio je Vasić. Ekonomisti za nove mere kažu da su logične i da su u korist i dužnika i banaka. “Po mogućnosti da prođu kreditni biro, to je jako bitno da dobiju zeleno svetlo, sa ovim podizanjem kreditnog opterećenja koje je dozvoljeno i da se na taj način očuva kreditna aktivnost koja je jako bitna da bi se oporavila privreda, to jest da bi se postigle zadovoljavajuće stope privrednog rasta”, kaže Zoran Grubišić. Posle godina teških mera, banke su uspele da snize nivo problematičnih kredita stanovništvu na svega 2 odsto. Svako učešće kreditne rate veće od 30 posto u odnosu na zaradu banke su to klasifikovale kao rizične pozajmice. Međutim, novim proizvodom keš kredita u vreme kovida to zaduženje može da iznosi i do 60 odsto vrednosti zarade.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Generalni direktor EPS-a Dušan Živković kaže da će dominantan prihod od poskupljenja struje ići “Elektromreži“ i “Elektrodistribuciji Srbije“. Komentarisao je navode da su hidroelektrane bez fizičkog obezbeđenja, bez vatrogasaca i da nije moguće… […]
I pored otežanih uslova poslovanja privreda Moravičkog okruga je u prvih 6 meseci ove godine ostvarila pozitivnu spoljnotrgovinsku razmenu kako na strani izvoza tako i na strani uvoza. U periodu januar -. jun… […]
Od 67 lokacija , koliko postoji u Čačku mesta za postavljanje bašti u okviru ugostiteljskih objekata , 20 je slobodno
Povećanje minimalne zarade ove godine odvija se u dve faze – od oktobra ove godine i od januara 2026. godine, i to je prvi put da se visina minimalca usklađuje dva puta godišnje.
Spoljnotrgovinska razmena privrede sa područja Regionalne privredne komore MO i RO povećana je u prvih 6 meseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, i iznosila je 978 miliona evra. Republički… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
U vreme epidemije neki su ostali bez posla, nekima su smanjena primanja. A mnogi imaju kredite. Da bi im olakšala otplatu duga, Narodna banka je dala preporuku bankarima da za najviše dve godine produže rok otplate kredita uzetih pre 18. marta, odnosno pre početka epidemije. Time će dužnicima rata biti manja, a bankarima manja briga da će imati više problematičnih kredita. Od ponedeljka klijenti banaka mogu da refinansiraju refinansirani kredit, odnosno produže rok otplate. To se ne odnosi na dozvoljeni minus i stambene kredite. “Ne postoje prepreke za banke da kredite koji su inicijalno odobreni na kraće rokove posle nekoliko godina otplate ponovo refinansiraju na duži rok. U tom slučaju, ako bi banka zatvorila kredit uzet na primer 2017. godine, napravila bi novi, dve godine duži otplatni plan, pri čemu je uslov da iznos odobrenog kredita za refinansiranje ne može biti veći od preostalog neotplaćenog iznosa kredita koji se refinansira”, navodi NBS. Bankari su oprezni, još računaju a i dužnici prave svoju računicu. Vladimir Vasić, sekretar UBS kaže da klijenti imaju tu mogućnost da smanje svoju mesečnu ratu tako što će produžiti postojeći kredit do 24 meseca. “Na jednom primeru od 500.000 dinara i prosečnoj kamati od 9,67 procenata mesečna rata se smanjuje za 1.293 dinara. Za razliku od klasičnih kredita vi nemate ovde mogućnost u okviru svog racija za neki dodatni keš”, objasnio je Vasić. Ekonomisti za nove mere kažu da su logične i da su u korist i dužnika i banaka. “Po mogućnosti da prođu kreditni biro, to je jako bitno da dobiju zeleno svetlo, sa ovim podizanjem kreditnog opterećenja koje je dozvoljeno i da se na taj način očuva kreditna aktivnost koja je jako bitna da bi se oporavila privreda, to jest da bi se postigle zadovoljavajuće stope privrednog rasta”, kaže Zoran Grubišić. Posle godina teških mera, banke su uspele da snize nivo problematičnih kredita stanovništvu na svega 2 odsto. Svako učešće kreditne rate veće od 30 posto u odnosu na zaradu banke su to klasifikovale kao rizične pozajmice. Međutim, novim proizvodom keš kredita u vreme kovida to zaduženje može da iznosi i do 60 odsto vrednosti zarade.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Generalni direktor EPS-a Dušan Živković kaže da će dominantan prihod od poskupljenja struje ići “Elektromreži“ i “Elektrodistribuciji Srbije“. Komentarisao je navode da su hidroelektrane bez fizičkog obezbeđenja, bez vatrogasaca i da nije moguće… […]
I pored otežanih uslova poslovanja privreda Moravičkog okruga je u prvih 6 meseci ove godine ostvarila pozitivnu spoljnotrgovinsku razmenu kako na strani izvoza tako i na strani uvoza. U periodu januar -. jun… […]
Od 67 lokacija , koliko postoji u Čačku mesta za postavljanje bašti u okviru ugostiteljskih objekata , 20 je slobodno
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs