Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
28/06/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Novosti
Foto: Novosti
Čak 80 odsto sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnje po parku . Mnogi zbog epidemije kovida 19 ovog leta neće na more, stručnjaci upozoravaju da se zaštita kože ne sme zaboraviti. Na štetno zračenje Sunca pogrešno se obraća pažnja samo kada se ide na plažu, a činjenica je da čak 80 odsto Sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnji po parku. Od sunčevih zraka do naše kože dospevaju UVA, UVB, kao i infracrveno zračenje (IRA). Ona svojim razvijenim mehanizmima zaštite ove zrake može da toleriše do određenog nivoa, posle čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna adekvatna zaštita da bi se bezbedno uživalo na suncu. UVA i UVB zraci najmanje dospevaju do nas, svega 6,8 odsto, vidljivo svetlo je 38,9 odsto, a čak 54,3 odsto čine infracrveni zraci. – Za razliku od najčešće spominjanih UVA i UVB zraka, koji prodiru do nekih površinskih slojeva kože (epidermis i dermis), infracrveno zračenje, naročito IRA zraci, prodire kroz celu kožu, sve do potkožnog tkiva. Njihov uticaj na kožu umnogome zavisi od dužine izlaganja, pa se u toku samo jednog sata kod 60 odsto osoba ispolji štetno dejstvo pomenutih zraka – objašnjava dermatolog dr Nevenka Dokmanović. Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobijamo i opekotine, i oštećenja kože, pripadaju UVB zracima. Oni prodiru kroz ceo epiderm i površinski deo derma. Koža se od njih štiti tako što produkuje veće količine pigmenta – melanina, ali istovremeno dolazi i do “zadebljavanja” kože. Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce, ali dolazi i do prevremenog starenje kože, gubitka elastičnosti, tonusa i pojava dubokih bora. – Infracrveni A zraci prodiru najdublje, praktično kroz celu kožu – kaže dr Dokmanović. – Mehanizmi zaštite koje ima koža nisu dovoljni da nas zaštite od prodiranja ovih zraka. Oni, zapravo, imaju isto loše dejstvo kao i UV zraci, ali im je mehanizam potpuno drugačiji. Pre svega oštećuju neke od najvažnijih ćelija naše kože. Na prvom mestu fibroblasti, ćelije odgovorne za proizvodnju kolagena i elastina, supstanci koje daju mladost, jedrinu, čvrstinu i lepotu koži, a aktivno učestvuju i u procesu zarastanja rana. Ako ovog leta umesto na more idete na planinu, ni bi trebalo da zaboravite da je sunčevo zračenje tamo još jače, s obzirom na to da je sunce bliže. – Zaštita na planinama je neophodna praktično kao i na moru. Koristite zaštitne kreme pre izlaska u šetnju na svim otkrivenim delovima tela, nanosite je izdašno na svaka dva sata – upozorava dr Nevenka Dokmanović. – Posebno treba voditi računa kada su deca u pitanju, jer roditelji zaboravljaju da tokom njihovog dugotrajnog boravka napolju, ukoliko nisu adekvatno zaštićena, mogu dobiti opekotine. Naučno je dokazano da opekotine od sunca u dečijem uzrastu, višestruko povećavaju šanse za dobijanje karcinoma kože u odraslom dobu. Za decu treba kupovati posebne preparate za zaštitu kože. Sunčevi zraci neophodni su za sintezu vitamina D, neophodnog za kosti. – Da bismo obezbedili dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta nedeljno, od 10 do 30 minuta – kaže dr Nevenka Dokmanović. – Što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganje suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.
Zavisno od tipa kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 ili 50, pri čemu treba voditi računa da osim UVA i UVB, štiti i od IRA zraka, savetuje dr Nevenka Dokmanović.
SINTEZA VITAMINA D
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Rođena bez gornjih ekstremiteta Dejana je još kao devojčica sanjala da postane umetnica.
Direktor Studentskog centra Dragan Jovović ne očekuje da će cena smeštaja studenata u dom biti povećana.
Najniža temperatura od 15 do 22, a najviša od 29 do 33 stepena.
Najniža temperatura od 15 do 23, a najviša od 35 do 38 stepeni.
Bez obzira na veru i nacilju humanost povezuje ljude širom i sveta , a ne sme se zanemariti da jedino humanost nema cenu.
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Čak 80 odsto sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnje po parku . Mnogi zbog epidemije kovida 19 ovog leta neće na more, stručnjaci upozoravaju da se zaštita kože ne sme zaboraviti. Na štetno zračenje Sunca pogrešno se obraća pažnja samo kada se ide na plažu, a činjenica je da čak 80 odsto Sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnji po parku. Od sunčevih zraka do naše kože dospevaju UVA, UVB, kao i infracrveno zračenje (IRA). Ona svojim razvijenim mehanizmima zaštite ove zrake može da toleriše do određenog nivoa, posle čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna adekvatna zaštita da bi se bezbedno uživalo na suncu. UVA i UVB zraci najmanje dospevaju do nas, svega 6,8 odsto, vidljivo svetlo je 38,9 odsto, a čak 54,3 odsto čine infracrveni zraci. – Za razliku od najčešće spominjanih UVA i UVB zraka, koji prodiru do nekih površinskih slojeva kože (epidermis i dermis), infracrveno zračenje, naročito IRA zraci, prodire kroz celu kožu, sve do potkožnog tkiva. Njihov uticaj na kožu umnogome zavisi od dužine izlaganja, pa se u toku samo jednog sata kod 60 odsto osoba ispolji štetno dejstvo pomenutih zraka – objašnjava dermatolog dr Nevenka Dokmanović. Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobijamo i opekotine, i oštećenja kože, pripadaju UVB zracima. Oni prodiru kroz ceo epiderm i površinski deo derma. Koža se od njih štiti tako što produkuje veće količine pigmenta – melanina, ali istovremeno dolazi i do “zadebljavanja” kože. Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce, ali dolazi i do prevremenog starenje kože, gubitka elastičnosti, tonusa i pojava dubokih bora. – Infracrveni A zraci prodiru najdublje, praktično kroz celu kožu – kaže dr Dokmanović. – Mehanizmi zaštite koje ima koža nisu dovoljni da nas zaštite od prodiranja ovih zraka. Oni, zapravo, imaju isto loše dejstvo kao i UV zraci, ali im je mehanizam potpuno drugačiji. Pre svega oštećuju neke od najvažnijih ćelija naše kože. Na prvom mestu fibroblasti, ćelije odgovorne za proizvodnju kolagena i elastina, supstanci koje daju mladost, jedrinu, čvrstinu i lepotu koži, a aktivno učestvuju i u procesu zarastanja rana. Ako ovog leta umesto na more idete na planinu, ni bi trebalo da zaboravite da je sunčevo zračenje tamo još jače, s obzirom na to da je sunce bliže. – Zaštita na planinama je neophodna praktično kao i na moru. Koristite zaštitne kreme pre izlaska u šetnju na svim otkrivenim delovima tela, nanosite je izdašno na svaka dva sata – upozorava dr Nevenka Dokmanović. – Posebno treba voditi računa kada su deca u pitanju, jer roditelji zaboravljaju da tokom njihovog dugotrajnog boravka napolju, ukoliko nisu adekvatno zaštićena, mogu dobiti opekotine. Naučno je dokazano da opekotine od sunca u dečijem uzrastu, višestruko povećavaju šanse za dobijanje karcinoma kože u odraslom dobu. Za decu treba kupovati posebne preparate za zaštitu kože. Sunčevi zraci neophodni su za sintezu vitamina D, neophodnog za kosti. – Da bismo obezbedili dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta nedeljno, od 10 do 30 minuta – kaže dr Nevenka Dokmanović. – Što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganje suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.
Zavisno od tipa kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 ili 50, pri čemu treba voditi računa da osim UVA i UVB, štiti i od IRA zraka, savetuje dr Nevenka Dokmanović.
SINTEZA VITAMINA D
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Rođena bez gornjih ekstremiteta Dejana je još kao devojčica sanjala da postane umetnica.
Direktor Studentskog centra Dragan Jovović ne očekuje da će cena smeštaja studenata u dom biti povećana.
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs