Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
02/02/2019
Autor:
Info Press
Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay
Plovidbe su neodvojiv deo ljudske istorije, koja bez prevoznih sredstava kao što su čamci i brodovi definitivno ne bi bila ista. Prvi tragovi brodova (koji tada nisu ni ličili na današnje) potiču još iz neolita, a služili su najviše za ribolov. Danas se brodovi koriste za prevoz tereta, ali i za krstarenja koja su sve popularnija turistička putovanja. S obzirom na dugu i šarenoliku istoriju plovidbe, ne čudi što su za nju vezane mnoge legende, verovanja i sujeverja. Agencija Supernova travel iz Beograda predstavlja vam neka od najpoznatijih sujeverja vezanih za plovidbu. Bez banana na brodu Banane su oduvek služile komedijašima kao sredstvo koje izaziva slučajne nesreće, pa smo svi bar jednom videli scenu kako se neko sapliće ili oklizne o bananinu koru. Sem toga, verovanja o banani su oduvek bila rasprostranjena i često ne tako lepa, te je tako za bananu vezana uglavnom negativna konotacija u mnogim legendama i verovanjima. Otud i sujeverje za bananu na brodu za koju su mnogi mornari verovali kako donosi nesreću, a ovo sujeverje potkrepljeno je činjenicom da se 1700-ih godina najveći broj slučajeva nestalih brodova odnosio upravo na one koji su prenosili banane. Kasnije su od ovog sujeverja pravljene razne varijacije, a vrlo rasprostranjeno bilo je verovanje o tome da se u bananama kriju smrtonosno otrovni pauci koji na brodu izlaze, te napadnu mornare i kapetane i tako izazovu nesreće. Svako ko je gledao čuvenog kapetana Džeka Speroua u kultnom filmu “Pirati sa Kariba” zna koliko je Elizabet Snou imala problema da se uklopi u piratski, mornarski život, s obzirom na to da je kao žena na brodu vrlo nepoželjna. Osim na filmu, ni u ljudskoj istoriji žene zaista nisu bile dobrodošle na plovidbi. Rasprostranjeno mišljenje među mornarima bilo je kako žene ometaju posadu da obavlja svoje dužnosti, te je najbolje da ne putuju sa njima. Sujeverje o sirenama najpopularnije Osim toga, za mitska bića sirene, koje su polu-žene polu-ribe, takođe se verovalo da pesmom privlače mornare, te ih kasnije pojedu. Ideja o ovom mitskom biću i nastala je na plovidbama, pa i sve negativne konotacije o njima. Mornari su ih obično zamišljali kao izuzetno zgodne i lepe žene koje žive u vodama okeana, a imaju riblje repove. Svojom lepotom i pesmom one su ih, prema verovanju, privlačile, da bi ih zatim pojele. Po mnogim mitovima, upravo mornari predstavljaju hranu sirena, te je ovo prirodni, mitski, lanac ishrane. Pevanje na brodu privlači oluju Iako često mornare zamišljamo kako tokom plovidbe pevaju pesme i ispijaju rum – istina je da je jedno verovanje o plovidbi vezano za negativno mišljenje o pevanju i zviždanju na brodu. Pričalo se kako pevanje i zviždanje privlače oluju i brodolom. Na nekim brodovima, zbog ovog sujeverja, pevušenje je bilo strogo zabranjeno od strane kapetana. Crveni izlazak sunca donosi nesreću Crveno-narandžasti izalazak sunca mnogima je najlepši i rado ga gledaju, a najviše se vezuje za romantična jutra i ima vrlo pozitivne konotacije. Međutim, ovo nije slučaj i sa plovidbom na kojoj je često doživljavan kao znak lošeg vremena. U mornarskim krugovima čak se i razvila izreka: “Crveno nebo noću – mornarska sreća, crveno nebo ujutru – mornarska nesreća”. Po ovome ipak zaključujemo kako su mornari uživali u lepom zalazasku, ali ne i izlasku sunca, odnosno svitanju. Nisu svi datumi jednako dobri za plovidbu Određenih datuma i dana najbolje bi bilo ne ploviti, sudeći po rasprostranjenim sujeverjima vezanim za plovidbu. Petak 13. nije taj datum za mornare, već su to: prvi ponedeljak aprila i drugi ponedeljak avgusta. Prvi ponedeljak aprila izbegava se na plovidbi jer je tog dana, prema Starom Zavetu Kain ubio Avelja, dok se drugi ponedeljak avgusta izbegava jer je to dan kada su kraljevine Sodome i Gomore bile uništene. Četvrtak i petak takođe su dani koji donose lošu sreću na plovidbi. Delfini i ajkule predstavljaju predznak sreće i nesreće Retko koje morsko i okeansko biće može se videti sa broda, a neka od onih koje mogu definitivno su ajkule i delfini. Kako ih često viđaju tokom plovidbe, mornari su određena sujeverja vezali za ove dve vrste životinja. Sudeći po sujeverju, delfini koji kruže oko broda donose sreću, dok ajkula donosi sigurnu nesreću. Crna mačka donosi sreću Suprotno vrlo rasprostranjenom verovanju kako je crna mačka predznak nesreće, mornari su često pred plovidbe na brod donosili crne mačke koje donose sreću! U vezi sa ovim sujeverjem može se pronaći neka logika: mačke love glodare koji su česti, neželjeni posetilac brodova, a i vrlo su inteligentne životinje, pa su mornari rado brinuli o njima tokom plovidbe i činili ih srećnim, dok su one uzvraćale svojim lovačkim sposobnostima.
Žene nepoželjne na plovidbi
Naravno, sujeverja su odavno deo prošlosti, a ako ipak želite da verujete u po koju legendicu, odaberite neku pozitivnu – kao što je ona o delfinima! Na krstarenje se možete uputiti potpuno bezbrižno, a kod nas ćete pronaći ponude najlepših plovidbi koje ćete sigurno dugo prepričavati! Na brod slobodno možete da ponesete bananu i uživate u prelepim panoramama crvenih svitanja.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Jedna od najposećenijih turističko- sportskih manifestacija u Srbiji, 31. Drinska regata otvorena je u Bajinoj Bašti i trajaće do 20. jula. Tradicionalnim “Bašta bazarom” i kulturno zabavnim programom na gradskom trgu počela je… […]
U zlatiborskom selu Sirogojnu, 12. jula, održaće se manifestacija„Petrovdanski dani“ koja promoviše tradiciju i kulturno nasleđe.Manifestacija je predviđena da počne u ranim jutarnjim časovima svečanom Liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla,… […]
U užičkom selu Volujac, na Ranču „Pavlović“ održan je peti „Ranč fest“, manifestacija koja iz godine u godinu okuplja ljubitelje kvalitetne muzike, prirode i druženja. Festival je i ove godine trajao dva dana,… […]
U Čačku 9.marta u prizemlju kafića ,, Dardos”, u 12 časova biće održano takmičenje u klasičnom pikadu. Organizator turnira je Pikado klub ,, 032″.
Počela je prodaja ulaznica za tematsku žurku Jugoslovenka, koja već redovno puni klub u Gradskom kulturnom centru. Ovo je zabava svih velikih jugoslovenskih bendova, urbanih muzičkih pokreta, presek tadašnje i sadašnje scene na… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Plovidbe su neodvojiv deo ljudske istorije, koja bez prevoznih sredstava kao što su čamci i brodovi definitivno ne bi bila ista. Prvi tragovi brodova (koji tada nisu ni ličili na današnje) potiču još iz neolita, a služili su najviše za ribolov. Danas se brodovi koriste za prevoz tereta, ali i za krstarenja koja su sve popularnija turistička putovanja. S obzirom na dugu i šarenoliku istoriju plovidbe, ne čudi što su za nju vezane mnoge legende, verovanja i sujeverja. Agencija Supernova travel iz Beograda predstavlja vam neka od najpoznatijih sujeverja vezanih za plovidbu. Bez banana na brodu Banane su oduvek služile komedijašima kao sredstvo koje izaziva slučajne nesreće, pa smo svi bar jednom videli scenu kako se neko sapliće ili oklizne o bananinu koru. Sem toga, verovanja o banani su oduvek bila rasprostranjena i često ne tako lepa, te je tako za bananu vezana uglavnom negativna konotacija u mnogim legendama i verovanjima. Otud i sujeverje za bananu na brodu za koju su mnogi mornari verovali kako donosi nesreću, a ovo sujeverje potkrepljeno je činjenicom da se 1700-ih godina najveći broj slučajeva nestalih brodova odnosio upravo na one koji su prenosili banane. Kasnije su od ovog sujeverja pravljene razne varijacije, a vrlo rasprostranjeno bilo je verovanje o tome da se u bananama kriju smrtonosno otrovni pauci koji na brodu izlaze, te napadnu mornare i kapetane i tako izazovu nesreće. Svako ko je gledao čuvenog kapetana Džeka Speroua u kultnom filmu “Pirati sa Kariba” zna koliko je Elizabet Snou imala problema da se uklopi u piratski, mornarski život, s obzirom na to da je kao žena na brodu vrlo nepoželjna. Osim na filmu, ni u ljudskoj istoriji žene zaista nisu bile dobrodošle na plovidbi. Rasprostranjeno mišljenje među mornarima bilo je kako žene ometaju posadu da obavlja svoje dužnosti, te je najbolje da ne putuju sa njima. Sujeverje o sirenama najpopularnije Osim toga, za mitska bića sirene, koje su polu-žene polu-ribe, takođe se verovalo da pesmom privlače mornare, te ih kasnije pojedu. Ideja o ovom mitskom biću i nastala je na plovidbama, pa i sve negativne konotacije o njima. Mornari su ih obično zamišljali kao izuzetno zgodne i lepe žene koje žive u vodama okeana, a imaju riblje repove. Svojom lepotom i pesmom one su ih, prema verovanju, privlačile, da bi ih zatim pojele. Po mnogim mitovima, upravo mornari predstavljaju hranu sirena, te je ovo prirodni, mitski, lanac ishrane. Pevanje na brodu privlači oluju Iako često mornare zamišljamo kako tokom plovidbe pevaju pesme i ispijaju rum – istina je da je jedno verovanje o plovidbi vezano za negativno mišljenje o pevanju i zviždanju na brodu. Pričalo se kako pevanje i zviždanje privlače oluju i brodolom. Na nekim brodovima, zbog ovog sujeverja, pevušenje je bilo strogo zabranjeno od strane kapetana. Crveni izlazak sunca donosi nesreću Crveno-narandžasti izalazak sunca mnogima je najlepši i rado ga gledaju, a najviše se vezuje za romantična jutra i ima vrlo pozitivne konotacije. Međutim, ovo nije slučaj i sa plovidbom na kojoj je često doživljavan kao znak lošeg vremena. U mornarskim krugovima čak se i razvila izreka: “Crveno nebo noću – mornarska sreća, crveno nebo ujutru – mornarska nesreća”. Po ovome ipak zaključujemo kako su mornari uživali u lepom zalazasku, ali ne i izlasku sunca, odnosno svitanju. Nisu svi datumi jednako dobri za plovidbu Određenih datuma i dana najbolje bi bilo ne ploviti, sudeći po rasprostranjenim sujeverjima vezanim za plovidbu. Petak 13. nije taj datum za mornare, već su to: prvi ponedeljak aprila i drugi ponedeljak avgusta. Prvi ponedeljak aprila izbegava se na plovidbi jer je tog dana, prema Starom Zavetu Kain ubio Avelja, dok se drugi ponedeljak avgusta izbegava jer je to dan kada su kraljevine Sodome i Gomore bile uništene. Četvrtak i petak takođe su dani koji donose lošu sreću na plovidbi. Delfini i ajkule predstavljaju predznak sreće i nesreće Retko koje morsko i okeansko biće može se videti sa broda, a neka od onih koje mogu definitivno su ajkule i delfini. Kako ih često viđaju tokom plovidbe, mornari su određena sujeverja vezali za ove dve vrste životinja. Sudeći po sujeverju, delfini koji kruže oko broda donose sreću, dok ajkula donosi sigurnu nesreću. Crna mačka donosi sreću Suprotno vrlo rasprostranjenom verovanju kako je crna mačka predznak nesreće, mornari su često pred plovidbe na brod donosili crne mačke koje donose sreću! U vezi sa ovim sujeverjem može se pronaći neka logika: mačke love glodare koji su česti, neželjeni posetilac brodova, a i vrlo su inteligentne životinje, pa su mornari rado brinuli o njima tokom plovidbe i činili ih srećnim, dok su one uzvraćale svojim lovačkim sposobnostima.
Žene nepoželjne na plovidbi
Naravno, sujeverja su odavno deo prošlosti, a ako ipak želite da verujete u po koju legendicu, odaberite neku pozitivnu – kao što je ona o delfinima! Na krstarenje se možete uputiti potpuno bezbrižno, a kod nas ćete pronaći ponude najlepših plovidbi koje ćete sigurno dugo prepričavati! Na brod slobodno možete da ponesete bananu i uživate u prelepim panoramama crvenih svitanja.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Jedna od najposećenijih turističko- sportskih manifestacija u Srbiji, 31. Drinska regata otvorena je u Bajinoj Bašti i trajaće do 20. jula. Tradicionalnim “Bašta bazarom” i kulturno zabavnim programom na gradskom trgu počela je… […]
U zlatiborskom selu Sirogojnu, 12. jula, održaće se manifestacija„Petrovdanski dani“ koja promoviše tradiciju i kulturno nasleđe.Manifestacija je predviđena da počne u ranim jutarnjim časovima svečanom Liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla,… […]
U užičkom selu Volujac, na Ranču „Pavlović“ održan je peti „Ranč fest“, manifestacija koja iz godine u godinu okuplja ljubitelje kvalitetne muzike, prirode i druženja. Festival je i ove godine trajao dva dana,… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs