Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
09/03/2020
Autor:
Info Press
Izvor: Novosti/Blic
Foto: Pixabay
Domovima zdravlja, vrtićima i školama potrebno je tri puta više logopeda nego što ih je trenutno zaposleno, jer se broj dece sa poremećajem govora povećava i trenutno iznosi više od 60 odsto. Zbog manjka termina dok traju sistematski pregledi budućih prvaka od marta do maja, na logopedski tretman čeka se i više od meseca, pišu Novosti. Roditelji su prinuđeni da izdvoje minimum 7.000 dinara mesečno za privatne ordinacije, dok se kvalitet logopedskih usluga još uvek ne kontroliše, potvrđuju stručnjaci. Doktor sc. Silvana Punišić, audiolingvista-logoped iz Instituta za eksperimaentalnu fonetiku i patologiju govora “Đorđe Kostić”, kaže da je broj logopeda u zdravstvu i prosveti poslednjih godina drastično smanjen, uprkos tome što poremećaji govora poprimaju karakter pandemije, pišu “Novosti”. – U pojedinim beogradskim opštinama radi jedan ili dva logopeda, u svim školama u Srbiji ima ih najviše 10, dok zajedno sa domovima zdravlja i vrtićima taj broj ne prelazi 100. Ukupno ih ima 350 u celoj zemlji – kaže dr Silvana Punišić. To praktično znači da veliki broj gradova u Srbiji nema nijednog logopeda, dok je situacija najalarmantnija u Vojvodini. Mesta koja imaju stručnjake većinom ih finansiraju iz lokalnih kasa, dok su individualni tretmani sa decom pravi luksuz. – Uobičajeno je da se u istom terminu radi sa više dece i da se zakazuju tretmani maksimalno dva do četiri puta mesečno – kaže dr sc. Silvana Punišić. Ona dodaje da se u periodu obaveznih pregleda predškolaca, rehabilitacija često uopšte ne sprovodi. Istovremeno, prema podacima iz 2018. godine, oko 1.100 logopeda nalazi se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Posao sve češće pronalaze u privatnom sektoru, otvarajući sopstvene ordinacije. – Privatnih ordinacija je sve više i tačan broj im se ne zna. Situacija je takva da će adekvatan tretman dobiti dete čiji roditelji mogu da plate privatno stručnjake, dok jedan termin u proseku košta 1.500 dinara. ipak, nigde nije propisano koliko bi trebalo da traje tretman, već je to ostavljeno na procenu logopedu – kaže Nataša Labović Obradović, predsednica Udruženja logopeda Srbije. Logopedska delatnost nije prepoznata u klasifikaciji delatnosti, pa se logopedi koji obavljaju privatnu praksu registruju kroz forme koje ne garantuju stručni nadzor, niti siguran kvalitet usluge. – Na koji način, koliko dugo i pod kojim uslovima logopedi mogu da leče decu sa poremećajima u verbalnoj komunikaciji, domaćim propisima nije jasno regulisano. Cena logopedskog tretmana zavisi od forme registrovane delatnosti, dok je najveći broj u sivoj radnoj zoni. To znači da nemaju registrovanu delatnost i kontrolu, imaju slobodne cene, a time i neuređene obaveze plaćanje poreza- kaže dr Punišić. Dodatni problem predstavlja činjenica da su logopedi zaposleni u školstvu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, pa nijedan od ova tri sektora nije isključivo nadležan za regulisanje i obavljanje logopedske delatnosti. – Kako bi se situacija olakšala, najefikasnije rešenje je donošenje Zakona o logopedskoj delatnosti koji bi regulisao standarde prakse, kvalitet podrške, unapređenje statusa i povećanje broja logopeda u obrazovnim i ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite – kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka, i predstavnica Udruženja logopeda Srbije. Ona dodaje da na taj način logopedi više neće morati da se dovijaju, pišu “Novosti”. Dok se to ne reši, koplja se slamaju na najmlađima. – Ukoliko se na vreme ne tretiraju, problemi u govoru mogu da utiču na normalan dečji razvoj, socijalizaciju i celokupno školovanje – kaže Nataša Labović Obradović. Tretmani različiti Za razliku od domova zdravlja, u predškolskim ustanovama najčešće se radi samo na stimulaciji govorno-jezičkih poremećaja. – Preventivne logopedske mere ne mogu da se sprovode u vrtićima i školama, jer se prevencija primenjuje do uzrasta druge, najkasnije treće godine. Logoped u školi može da radi trijažno testiranje i eventualno da sporadoično pruža logopedsku rehabilitaciju – kaže dr Silvana Punišić. Primetan porast U školskim odeljenjima ima sve više dece sa problemima u govoru, kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka. – U jednom odeljenju barem dvoje dece ima teži problem, dok više od polovine na upisu u prvi razred još ne zna pravilno da izgovara sve glasove. Prethodnih decenija, broj dece sa problemom bio je neuporedivo manji – kaže Milena Anđelkov.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
U okviru Međunarodnog dečijeg festivala folklora „Licidersko srce“ svake godine se organizuje humanitarna akcija Licidersko srce deci. Ove godine, akcija je bila namenjena službama koje se bave zdravljem dece u Užicu. Prikupljeno je… […]
Inovacioni biznis centar Zlatibor organizuje četvrti hakaton – Hakaton 4.0, koji će seodržati u subotu, 27. septembra 2025. godine u prostorijama IBC Zlatibor. Događaj ćeokupiti mlade inovatore iz cele Srbije sa ciljem da… […]
U subotu, 14. septembra, zvanično je zatvorena letnja sezona u planinskom centru Tornik. Tokom protekla tri meseca, ovaj zlatiborski turistički centar bio je pravi raj za ljubitelje prirode, aktivnog odmora i dobre zabave.Posetioci… […]
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije uputilo je svim lokalnim samoupravama obaveštenje o njihovim obavezama u sprovođenju Uredbe o merama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozije. U saopštenju Ministarstva se navodi… […]
Danas promenljivo oblačno, vetrovito i osetno svežije. Najviša temperatura do 24 stepena, u Beogradu do 23 stepena. Prema prognozi RHMZ-a, očekuje se promenljivo oblačno, vetrovito i svežije, samo će na istoku i jugu… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Domovima zdravlja, vrtićima i školama potrebno je tri puta više logopeda nego što ih je trenutno zaposleno, jer se broj dece sa poremećajem govora povećava i trenutno iznosi više od 60 odsto. Zbog manjka termina dok traju sistematski pregledi budućih prvaka od marta do maja, na logopedski tretman čeka se i više od meseca, pišu Novosti. Roditelji su prinuđeni da izdvoje minimum 7.000 dinara mesečno za privatne ordinacije, dok se kvalitet logopedskih usluga još uvek ne kontroliše, potvrđuju stručnjaci. Doktor sc. Silvana Punišić, audiolingvista-logoped iz Instituta za eksperimaentalnu fonetiku i patologiju govora “Đorđe Kostić”, kaže da je broj logopeda u zdravstvu i prosveti poslednjih godina drastično smanjen, uprkos tome što poremećaji govora poprimaju karakter pandemije, pišu “Novosti”. – U pojedinim beogradskim opštinama radi jedan ili dva logopeda, u svim školama u Srbiji ima ih najviše 10, dok zajedno sa domovima zdravlja i vrtićima taj broj ne prelazi 100. Ukupno ih ima 350 u celoj zemlji – kaže dr Silvana Punišić. To praktično znači da veliki broj gradova u Srbiji nema nijednog logopeda, dok je situacija najalarmantnija u Vojvodini. Mesta koja imaju stručnjake većinom ih finansiraju iz lokalnih kasa, dok su individualni tretmani sa decom pravi luksuz. – Uobičajeno je da se u istom terminu radi sa više dece i da se zakazuju tretmani maksimalno dva do četiri puta mesečno – kaže dr sc. Silvana Punišić. Ona dodaje da se u periodu obaveznih pregleda predškolaca, rehabilitacija često uopšte ne sprovodi. Istovremeno, prema podacima iz 2018. godine, oko 1.100 logopeda nalazi se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Posao sve češće pronalaze u privatnom sektoru, otvarajući sopstvene ordinacije. – Privatnih ordinacija je sve više i tačan broj im se ne zna. Situacija je takva da će adekvatan tretman dobiti dete čiji roditelji mogu da plate privatno stručnjake, dok jedan termin u proseku košta 1.500 dinara. ipak, nigde nije propisano koliko bi trebalo da traje tretman, već je to ostavljeno na procenu logopedu – kaže Nataša Labović Obradović, predsednica Udruženja logopeda Srbije. Logopedska delatnost nije prepoznata u klasifikaciji delatnosti, pa se logopedi koji obavljaju privatnu praksu registruju kroz forme koje ne garantuju stručni nadzor, niti siguran kvalitet usluge. – Na koji način, koliko dugo i pod kojim uslovima logopedi mogu da leče decu sa poremećajima u verbalnoj komunikaciji, domaćim propisima nije jasno regulisano. Cena logopedskog tretmana zavisi od forme registrovane delatnosti, dok je najveći broj u sivoj radnoj zoni. To znači da nemaju registrovanu delatnost i kontrolu, imaju slobodne cene, a time i neuređene obaveze plaćanje poreza- kaže dr Punišić. Dodatni problem predstavlja činjenica da su logopedi zaposleni u školstvu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, pa nijedan od ova tri sektora nije isključivo nadležan za regulisanje i obavljanje logopedske delatnosti. – Kako bi se situacija olakšala, najefikasnije rešenje je donošenje Zakona o logopedskoj delatnosti koji bi regulisao standarde prakse, kvalitet podrške, unapređenje statusa i povećanje broja logopeda u obrazovnim i ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite – kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka, i predstavnica Udruženja logopeda Srbije. Ona dodaje da na taj način logopedi više neće morati da se dovijaju, pišu “Novosti”. Dok se to ne reši, koplja se slamaju na najmlađima. – Ukoliko se na vreme ne tretiraju, problemi u govoru mogu da utiču na normalan dečji razvoj, socijalizaciju i celokupno školovanje – kaže Nataša Labović Obradović. Tretmani različiti Za razliku od domova zdravlja, u predškolskim ustanovama najčešće se radi samo na stimulaciji govorno-jezičkih poremećaja. – Preventivne logopedske mere ne mogu da se sprovode u vrtićima i školama, jer se prevencija primenjuje do uzrasta druge, najkasnije treće godine. Logoped u školi može da radi trijažno testiranje i eventualno da sporadoično pruža logopedsku rehabilitaciju – kaže dr Silvana Punišić. Primetan porast U školskim odeljenjima ima sve više dece sa problemima u govoru, kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka. – U jednom odeljenju barem dvoje dece ima teži problem, dok više od polovine na upisu u prvi razred još ne zna pravilno da izgovara sve glasove. Prethodnih decenija, broj dece sa problemom bio je neuporedivo manji – kaže Milena Anđelkov.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
U okviru Međunarodnog dečijeg festivala folklora „Licidersko srce“ svake godine se organizuje humanitarna akcija Licidersko srce deci. Ove godine, akcija je bila namenjena službama koje se bave zdravljem dece u Užicu. Prikupljeno je… […]
Inovacioni biznis centar Zlatibor organizuje četvrti hakaton – Hakaton 4.0, koji će seodržati u subotu, 27. septembra 2025. godine u prostorijama IBC Zlatibor. Događaj ćeokupiti mlade inovatore iz cele Srbije sa ciljem da… […]
U subotu, 14. septembra, zvanično je zatvorena letnja sezona u planinskom centru Tornik. Tokom protekla tri meseca, ovaj zlatiborski turistički centar bio je pravi raj za ljubitelje prirode, aktivnog odmora i dobre zabave.Posetioci… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs