Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
12/12/2019
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: Pixabay
Srpski dinar slavi 146. rođendan, kao stabilna valuta koja prema oceni vodećih svetskih investicionih banaka, nije ni precenjena ni potcenjena, a što je garancija za poverenje građana u nacionalnu valutu. Krupan korak u uspostavljanju i razradi novčanog sistema Srbije desio se 1873. godine, kada je za vreme vladavine kneza, a kasnije srpskog kralja, Milana Obrenovića (1868-1889) donet Zakon o kovanju srpske srebrne monete. Taj zakon je usvojen u Skupštini 29. novembra 1873. godine, po starom, odnosno 12. decembra po novom kalendaru, a knez Milan ga je potvrdio već narednog dana. U skladu sa ovim zakonom, 1875. godine iskovan je prvi dinar u srebru s likom kneza Milana na aversu, u apoenima od 50 para, 1 i 2 dinara. Novčani sistem, po ovom zakonu, zasnivao se na načelima i odredbama Pariske novcane konvencije iz 1865. godine, na osnovu koje je stvorena Latinska monetarna unija. Iako Srbija formalno nije pristupila Konvenciji, prvi dinar je, shodno njenim odredbama, imao isti sadržaj srebra, težinu i dimenzije kao i franak, odgovarajući srebrni novac Francuske i ostalih zemalja članica Konvencije. Značaj pomenutog zakona jeste u tome što se njime, prvi put nakon srednjovekovnog perioda, uvodi samostalnost novčanog sistema u zemlji, iako je Srbija još uvek bila u formalno vazalnom odnosu prema otomanskoj vlasti, podsećaju iz Narodne banke Srbije. Sto dinara – prva novčanica Prva novcaniča izdata u Srbiji vezuje se za početak rada Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije, koji je 2. jula 1884. bio obeležen izdavanjem novčanice od 100 dinara, plative u zlatu, izrađene po klišeu za rezervnu novčanicu od 100 franaka Narodne banke Belgije. Serija novčanica koja je prethodila pomenutom izdanju, štampana 1876. uz saglasnost Glavne državne blagajne Kneževine Srbije, bila je namenjena finansiranju srpsko-turskog rata, ali nikada nije puštena u opticaj. Međutim, tek je sa izdavanjem novčanice od 10 dinara 1885. godine, plative u srebru, građanstvo steklo poverenje u papirni novac, čije korišćenje od tada, postepenim uvođenjem u opticaj novih novčanica različitih nominalnih vrednosti, postaje praksa. Dinar je bila valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji, a Srbija ga je zamenila srpskim dinarom, dok Crna Gora evrom. Tokom perioda hiperinflacije, 1993. godine, Savezna Republika Jugoslavija izdala je veliki broj novčanica sa enormnim nominalnim vrednostima. Posle reforme sprovedene početkom 1994, okončan je period neobuzdane inflacije. Povratak konvertibilnosti Narodna banka Jugoslavije u periodu od 2000. do 2002. godine izdaje i pušta u opticaj novu seriju novčanica izmenjenog i unapređenog dizajna, nastalu primenom najsavremenije tehnologije. U ovom periodu dinar je vraćen na međunarodnu scenu, jer posle više od jedne decenije ponovo postaje konvertibilan. Sa nestankom nove državne zajednice Srbija i Crna Gora, Narodna banka Jugoslavije prerasta u Narodnu banku Srbije, koja emituje novčanice namenjene opticaju na teritoriji Republike Srbije. Tradicija upotrebe novca na prostorima današnje Srbije veoma je duga i seže u daleku prošlost. Najstariji primerci poticu iz VI-V veka p.n.e. Prvi pomen “srpskih dinara” nalazi se u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vreme Stefana Prvovenčanog. Međutim, dosadašnja istraživanja upućuju na kralja Radoslava (1227-1234), koji se smatra prvim srpskim vladarom koji je kovao sopstveni novac. Danas su u opticaju novčanice i kovanice sa znamenitim likovima iz naše kulture, nauke i umetnosti, poput Vuka Stefanovića Karadžića, Petar Petrovića Njegoša, Nikole Tesle, a pesnik i slikar Đura Jakšić, bio je jedan od poznatih Srba koji su oslikali novčanice, kao i Paja Jovanović.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Saobraćajna policija je za četiri dana pojačane kontrole saobraćaja otkrila više od 24.000 prekršaja. Najveći broj vozača sankcionisan je zbog prekoračenja brzine, saopštio je MUP. Pripadnici saobraćajne policije kontrolisali su 42.251 vozilo i… […]
U Lunovom Selu je danas asfaltiran još jedan od ukupno osam putnih pravaca. Asfalt je stigao do domaćinstava Cvijovića u zaseoku Bjelotići, a po rečima nadležnih u narednih 15 dana očekuje se završetak… […]
Tehnička škola iz Užica organizuje dan „Otvorenih vrata“ u subotu, 9. maja u terminu od 11 do 13 časova. Cilj događaja je predstavljanje obrazovnih profila i područja rada koje škola nudi, kao i… […]
U Gradskoj upravi Čačka organizovan je prijem građana, kao deo prakse koja se kontinuirano sprovodi već godinama sa ciljem da se ojača neposredna komunikacija između lokalne samouprave i sugrađana. Za razgovore sa građanima… […]
Užička tvrđava ’’Stari grad’’ otvorena je za posetioce svakog dana i vikendom u vremenu od 10h do 16h. Ulasci u kulu su organizovani na svakih pola sata uz stručnu vodičku službu. Svaki posetilac… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Srpski dinar slavi 146. rođendan, kao stabilna valuta koja prema oceni vodećih svetskih investicionih banaka, nije ni precenjena ni potcenjena, a što je garancija za poverenje građana u nacionalnu valutu. Krupan korak u uspostavljanju i razradi novčanog sistema Srbije desio se 1873. godine, kada je za vreme vladavine kneza, a kasnije srpskog kralja, Milana Obrenovića (1868-1889) donet Zakon o kovanju srpske srebrne monete. Taj zakon je usvojen u Skupštini 29. novembra 1873. godine, po starom, odnosno 12. decembra po novom kalendaru, a knez Milan ga je potvrdio već narednog dana. U skladu sa ovim zakonom, 1875. godine iskovan je prvi dinar u srebru s likom kneza Milana na aversu, u apoenima od 50 para, 1 i 2 dinara. Novčani sistem, po ovom zakonu, zasnivao se na načelima i odredbama Pariske novcane konvencije iz 1865. godine, na osnovu koje je stvorena Latinska monetarna unija. Iako Srbija formalno nije pristupila Konvenciji, prvi dinar je, shodno njenim odredbama, imao isti sadržaj srebra, težinu i dimenzije kao i franak, odgovarajući srebrni novac Francuske i ostalih zemalja članica Konvencije. Značaj pomenutog zakona jeste u tome što se njime, prvi put nakon srednjovekovnog perioda, uvodi samostalnost novčanog sistema u zemlji, iako je Srbija još uvek bila u formalno vazalnom odnosu prema otomanskoj vlasti, podsećaju iz Narodne banke Srbije. Sto dinara – prva novčanica Prva novcaniča izdata u Srbiji vezuje se za početak rada Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije, koji je 2. jula 1884. bio obeležen izdavanjem novčanice od 100 dinara, plative u zlatu, izrađene po klišeu za rezervnu novčanicu od 100 franaka Narodne banke Belgije. Serija novčanica koja je prethodila pomenutom izdanju, štampana 1876. uz saglasnost Glavne državne blagajne Kneževine Srbije, bila je namenjena finansiranju srpsko-turskog rata, ali nikada nije puštena u opticaj. Međutim, tek je sa izdavanjem novčanice od 10 dinara 1885. godine, plative u srebru, građanstvo steklo poverenje u papirni novac, čije korišćenje od tada, postepenim uvođenjem u opticaj novih novčanica različitih nominalnih vrednosti, postaje praksa. Dinar je bila valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji, a Srbija ga je zamenila srpskim dinarom, dok Crna Gora evrom. Tokom perioda hiperinflacije, 1993. godine, Savezna Republika Jugoslavija izdala je veliki broj novčanica sa enormnim nominalnim vrednostima. Posle reforme sprovedene početkom 1994, okončan je period neobuzdane inflacije. Povratak konvertibilnosti Narodna banka Jugoslavije u periodu od 2000. do 2002. godine izdaje i pušta u opticaj novu seriju novčanica izmenjenog i unapređenog dizajna, nastalu primenom najsavremenije tehnologije. U ovom periodu dinar je vraćen na međunarodnu scenu, jer posle više od jedne decenije ponovo postaje konvertibilan. Sa nestankom nove državne zajednice Srbija i Crna Gora, Narodna banka Jugoslavije prerasta u Narodnu banku Srbije, koja emituje novčanice namenjene opticaju na teritoriji Republike Srbije. Tradicija upotrebe novca na prostorima današnje Srbije veoma je duga i seže u daleku prošlost. Najstariji primerci poticu iz VI-V veka p.n.e. Prvi pomen “srpskih dinara” nalazi se u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vreme Stefana Prvovenčanog. Međutim, dosadašnja istraživanja upućuju na kralja Radoslava (1227-1234), koji se smatra prvim srpskim vladarom koji je kovao sopstveni novac. Danas su u opticaju novčanice i kovanice sa znamenitim likovima iz naše kulture, nauke i umetnosti, poput Vuka Stefanovića Karadžića, Petar Petrovića Njegoša, Nikole Tesle, a pesnik i slikar Đura Jakšić, bio je jedan od poznatih Srba koji su oslikali novčanice, kao i Paja Jovanović.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
Policija tokom praznika otkrila više od 24.000 prekršaja u saobraćaju
Saobraćajna policija je za četiri dana pojačane kontrole saobraćaja otkrila više od 24.000 prekršaja. Najveći broj vozača sankcionisan je zbog prekoračenja brzine, saopštio je MUP. Pripadnici saobraćajne policije kontrolisali su 42.251 vozilo i… […]
Nastavlja se asfaltiranje putnih pravaca u Lunovom Selu i Ravnima
U Lunovom Selu je danas asfaltiran još jedan od ukupno osam putnih pravaca. Asfalt je stigao do domaćinstava Cvijovića u zaseoku Bjelotići, a po rečima nadležnih u narednih 15 dana očekuje se završetak… […]
Dan otvorenih vrata u Tehničkoj školi
Tehnička škola iz Užica organizuje dan „Otvorenih vrata“ u subotu, 9. maja u terminu od 11 do 13 časova. Cilj događaja je predstavljanje obrazovnih profila i područja rada koje škola nudi, kao i… […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs