[bsa_pro_ad_space id=3][/bsa_pro_ad_space]


Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame

Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame

06/01/2026

Autor: 

Info Press

Izvor:

Foto:

Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru obeležavaju Badnji dan i Badnje veče, poslednji dan božićnog posta i uvod u proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića, kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. Obeležavaju se tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama i porodičnim okupljanjem oko posne trpeze. Badnjak i slama simbolišu molitvu, zajedništvo i blagostanje u narednoj godini.

Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta i važan porodični praznik. Na Badnje veče porodica se okuplja oko posne trpeze i zajedno dočekuje praznik rođenja Hristovog, simbolizujući sreću i slogu.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.
U ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija obeležava se odlazak po badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo. Seku ga isključivo muškarci, obično domaćin i najstariji sin, i to pre izlaska sunca.
Pre sečenja badnjaka drvetu se naziva “dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se poklanja i kolač, posebno pripremljen za tu priliku. Badnjak se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga seče obavezno nosi rukavice.
Badnjak se zaseca sekirom ukoso i to sa istočne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Tokom seče, vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju, odnosno ne sme se zaustaviti na nekom drvetu, a kada se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče, uoči Božića, kada se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. 
Unošenje Badnjaka i slame
Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju: “Ko je?” odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću”. Potom mu domaćica otvara vrata i obraćajući se badnjaku govori “Dobro veče badnjače!”.

 Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta i važan porodični praznik. Na Badnje veče porodica se okuplja oko posne trpeze i zajedno dočekuje praznik rođenja Hristovog, simbolizujući sreću i slogu.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.
U ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija obeležava se odlazak po badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo. Seku ga isključivo muškarci, obično domaćin i najstariji sin, i to pre izlaska sunca.
Pre sečenja badnjaka drvetu se naziva “dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se poklanja i kolač, posebno pripremljen za tu priliku. Badnjak se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga seče obavezno nosi rukavice.
Badnjak se zaseca sekirom ukoso i to sa istočne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Tokom seče, vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju, odnosno ne sme se zaustaviti na nekom drvetu, a kada se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče, uoči Božića, kada se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. 

Paljenje Badnjaka 
Badnjak se celiva, maže medom i postavlja na ognjište. Kada je badnjak na ognjištu, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću – kitili su ga zelenim granama, ljubili, prelivali vinom i posipali žitom.
Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Deca “džaraju” vatru – raspaljuju je grančicama, izazivajući pregršt varnica i iskri. Pri tome govore: “Koliko iskrica, toliko parica, pilića, košnica…”, nabrajajući svu stoku i živinu čije blagostanje priželjkuju.
Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica, uz pozdrav: “Dobro veče, čestiti vi i badnje veče”. Ukućani odgovaraju: “Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica”.
Posna trpeza za Badnje veče – pasulj, riba i česnica
Po završetku obreda domaćin okadi ceo dom i trpezu, zapali sveću, izgovori molitvu, čestita praznik i Badnje veče ukućanima i tek onda sedaju za trpezu.
Na Badnje veče jede se isključivo posna hrana. Na trpezi se nalaze jela poput sveže ili sušene ribe, pasulja prebranca, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Obavezno se služi žito, med, orasi i vino, dok glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo. Neizostavan deo trpeze je česnica, koja se lomi tokom večere.
Tokom dana, domaćica u sito stavlja sve vrste žitarica, suve šljive, orahe i jabuke, koje se postavljaju u vrhu stola za večeru. Ponegde se sito stavlja pod sto, a ponegde pored ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik, kao simbol plodnosti i blagostanja.
Bdenje na Badnje veče
Tokom noći pažljivo se pratilo kada će badnjak pregoreti. Nekada su svi ukućani ostali budni dok badnjak u potpunosti ne pregori, dok je kasnije samo jedan muškarac ostajao da bdi.
Prema običaju, svako ko se tokom godine sa nekim posvađao, na Badnji dan treba da se pomiri sa tom osobom.
Simbolika Badnjaka i slame
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri doneli, a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. On takođe nagoveštava drvo Krsta Hristovog.
Druga simbolika Badnjaka ogleda se u tome što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio deljan od drveta.
Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko njega zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom. Svetlost badnjaka razgone mrak neznanja i praznoverja, a ukućani se obasipaju radošću, milošću, zdravljem i obiljem.
Običaji i verovanja
Narodni običaji vezani za Badnji dan stare su vekovima. Jedan od običaja je da se uz badnjak u kuću unosi žito, kako bi naredna godina bila plodna.
Na Badnje veče se ne spava, već se bdi, čekajući trenutak rođenja Hristovog.
Prema verovanjima, na Badnji dan ništa se ne sme iznositi iz kuće.
U pravoslavnim hramovima na Badnji dan služi se liturgija i večernja služba uz paljenje badnjaka. 

,

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom.
Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame". 
Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
[bsa_pro_ad_space id=1][/bsa_pro_ad_space]

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

“VINOMANIJA” ZLATIBOR 27.07.2024.GODINE PREZENTACIJA HYUNDAI “TUCSTON” – TERASA I PLATO ISPRED HOTELA PALISAD

Pridružite nam se na Festivalu  “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine

Izdaje se stan kod hotela “Morava” u Čačku

Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

Kliknite ovde za sve oglase

pročitaj još sličnih vesti

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina posetio Sevojno

Ministar informisanja i telekomunikacija, prof. dr Boris Bratina, održao je radni sastanak sa predsednicom Gradske opštine Sevojno Mirjanom Đurić i njenim saradnicima. Ovom prilikom potvrđena je obostrana zainteresovanost za dalji razvoj telekomunikacione infrastrukture… […]

Pravoslavni molitveno-pokajnički krsni hod u Čačku

Sa blagoslovom u duhu vere, Grupa građana „Dobrotoljublje” poziva verni narod Čačka i Zapadne Srbije da učestvuju u pravoslavnom – molitvenom krsnom hodu, koji će se održati u nedelju 01.03.2026. godine , sa početkom u 11.30. … […]

Radovi u tunelima Munjino brdo i Laz danas i sutra

. Na auto-putu Pakovraće – Požega, danas i sutra biće izmenjen režim saobraćaja zbog radova na geodetskom monitoringu.   Putevi Srbije saopštili su da će na auto-putu Pakovraće – Požega, danas i sutra,… […]

Ujutru kiša, uveče razvedravanje – temperatura do 14 stepeni

Oblačno vreme i malo hladnije u zemlji. Povremeno će padati kiša, a uveče u većini krajeva razvedravanje. Na planinama pada sneg. Najviša dnevna temperatura do 14 stepeni Pretežno oblačno vreme, mestimično sa kišom,… […]

Zbog rekonstrukcije distributivne mreže u narednim danima isključenja struje na području Gajeva

Ogranak Elektrodistribucija Užice izvodiće radove na rekonstrukciji distributivne elektroenergetske mreže radi unapređenja kvaliteta napajanja električnom energijom. Zbog toga će 25,26 i 27.02.2026. god. bez električne energije biti korisnici na sledećim lokacijama: Potrošači sa… […]

Kliknite ovde za sve vesti iz društva
VRATITE SE NA POČETAK STRANE

Impresum  •  Marketing  •  Kontakt informacije  •  Uslovi korišćenja  •  Politika privatnosti  •  Deklaracija o kolačićima  •  Pristup podacima 

2026 © Info Press - Sva prava zadržana. Web design by Real Media Factory

Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame

06/01/2026
Autor:
Info Press
Izvor: 
Foto: 

Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru obeležavaju Badnji dan i Badnje veče, poslednji dan božićnog posta i uvod u proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića, kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. Obeležavaju se tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama i porodičnim okupljanjem oko posne trpeze. Badnjak i slama simbolišu molitvu, zajedništvo i blagostanje u narednoj godini.

Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta i važan porodični praznik. Na Badnje veče porodica se okuplja oko posne trpeze i zajedno dočekuje praznik rođenja Hristovog, simbolizujući sreću i slogu.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.
U ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija obeležava se odlazak po badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo. Seku ga isključivo muškarci, obično domaćin i najstariji sin, i to pre izlaska sunca.
Pre sečenja badnjaka drvetu se naziva “dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se poklanja i kolač, posebno pripremljen za tu priliku. Badnjak se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga seče obavezno nosi rukavice.
Badnjak se zaseca sekirom ukoso i to sa istočne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Tokom seče, vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju, odnosno ne sme se zaustaviti na nekom drvetu, a kada se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče, uoči Božića, kada se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. 
Unošenje Badnjaka i slame
Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju: “Ko je?” odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću”. Potom mu domaćica otvara vrata i obraćajući se badnjaku govori “Dobro veče badnjače!”.

 Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta i važan porodični praznik. Na Badnje veče porodica se okuplja oko posne trpeze i zajedno dočekuje praznik rođenja Hristovog, simbolizujući sreću i slogu.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.
U ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija obeležava se odlazak po badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo. Seku ga isključivo muškarci, obično domaćin i najstariji sin, i to pre izlaska sunca.
Pre sečenja badnjaka drvetu se naziva “dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se poklanja i kolač, posebno pripremljen za tu priliku. Badnjak se ne sme dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga seče obavezno nosi rukavice.
Badnjak se zaseca sekirom ukoso i to sa istočne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Tokom seče, vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju, odnosno ne sme se zaustaviti na nekom drvetu, a kada se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče, uoči Božića, kada se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. 

Paljenje Badnjaka 
Badnjak se celiva, maže medom i postavlja na ognjište. Kada je badnjak na ognjištu, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću – kitili su ga zelenim granama, ljubili, prelivali vinom i posipali žitom.
Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Deca “džaraju” vatru – raspaljuju je grančicama, izazivajući pregršt varnica i iskri. Pri tome govore: “Koliko iskrica, toliko parica, pilića, košnica…”, nabrajajući svu stoku i živinu čije blagostanje priželjkuju.
Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica, uz pozdrav: “Dobro veče, čestiti vi i badnje veče”. Ukućani odgovaraju: “Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica”.
Posna trpeza za Badnje veče – pasulj, riba i česnica
Po završetku obreda domaćin okadi ceo dom i trpezu, zapali sveću, izgovori molitvu, čestita praznik i Badnje veče ukućanima i tek onda sedaju za trpezu.
Na Badnje veče jede se isključivo posna hrana. Na trpezi se nalaze jela poput sveže ili sušene ribe, pasulja prebranca, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Obavezno se služi žito, med, orasi i vino, dok glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo. Neizostavan deo trpeze je česnica, koja se lomi tokom večere.
Tokom dana, domaćica u sito stavlja sve vrste žitarica, suve šljive, orahe i jabuke, koje se postavljaju u vrhu stola za večeru. Ponegde se sito stavlja pod sto, a ponegde pored ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik, kao simbol plodnosti i blagostanja.
Bdenje na Badnje veče
Tokom noći pažljivo se pratilo kada će badnjak pregoreti. Nekada su svi ukućani ostali budni dok badnjak u potpunosti ne pregori, dok je kasnije samo jedan muškarac ostajao da bdi.
Prema običaju, svako ko se tokom godine sa nekim posvađao, na Badnji dan treba da se pomiri sa tom osobom.
Simbolika Badnjaka i slame
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri doneli, a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. On takođe nagoveštava drvo Krsta Hristovog.
Druga simbolika Badnjaka ogleda se u tome što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio deljan od drveta.
Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko njega zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom. Svetlost badnjaka razgone mrak neznanja i praznoverja, a ukućani se obasipaju radošću, milošću, zdravljem i obiljem.
Običaji i verovanja
Narodni običaji vezani za Badnji dan stare su vekovima. Jedan od običaja je da se uz badnjak u kuću unosi žito, kako bi naredna godina bila plodna.
Na Badnje veče se ne spava, već se bdi, čekajući trenutak rođenja Hristovog.
Prema verovanjima, na Badnji dan ništa se ne sme iznositi iz kuće.
U pravoslavnim hramovima na Badnji dan služi se liturgija i večernja služba uz paljenje badnjaka. 

Napiši komentar

komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
[bsa_pro_ad_space id=9][/bsa_pro_ad_space]

Najnoviji oglasi

Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima

Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]

Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša

oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.

Izdaje se radionica za mehaničarske i limarsko-farbarske usluge u Čačku

Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pogledaj sve oglase

Pročitaj slične vesti

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina posetio Sevojno

Ministar informisanja i telekomunikacija, prof. dr Boris Bratina, održao je radni sastanak sa predsednicom Gradske opštine Sevojno Mirjanom Đurić i njenim saradnicima. Ovom prilikom potvrđena je obostrana zainteresovanost za dalji razvoj telekomunikacione infrastrukture… […]

Pravoslavni molitveno-pokajnički krsni hod u Čačku

Sa blagoslovom u duhu vere, Grupa građana „Dobrotoljublje” poziva verni narod Čačka i Zapadne Srbije da učestvuju u pravoslavnom – molitvenom krsnom hodu, koji će se održati u nedelju 01.03.2026. godine , sa početkom u 11.30. … […]

Radovi u tunelima Munjino brdo i Laz danas i sutra

. Na auto-putu Pakovraće – Požega, danas i sutra biće izmenjen režim saobraćaja zbog radova na geodetskom monitoringu.   Putevi Srbije saopštili su da će na auto-putu Pakovraće – Požega, danas i sutra,… […]

Pogledaj sve vesti

pretraži sajt

[bsa_pro_ad_space id=9][/bsa_pro_ad_space]

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

VRATITE SE NA POČETAK STRANE
O privatnosti

Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.