Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
03/03/2025
Autor:
Info Press
Izvor: InfoPress
Foto: Wallpapers
U sredu 5. marta u 20 časova u Gradskom pozorištu Čačak, na publici sada već dobro poznatoj adresi Sinđelićeva 24, biće izvedena premijera predstave „Strah i nada” u režiji Tare Manić prema dramskom tekstu „Strah i nada u Istočnoj Nemačkoj” nemačkog pisca Franca Ksavera Kreca, u prevodu Bojane Denić i Renate Ulmanski. Čačansko pozorište već godinama edukuje svoje zaposlene, ali i publiku hrabrim repertoarom birajući veoma pažljivo teme, ali i saradnike. Zato i ne čudi da je prilika ponuđena rediteljki Tari Manić, čije su ranije predstave takođe pomerale granice u rasvetljavanju bolnih tema društva i osvajale nagrade na najprestižnijim pozorišnim festivalima u regionu. Pomenimo samo prošlogodišnju režiju predstave „Kako sam naučila da vozim”, koja je proglašena jednom od najboljih predstava u zemlji u 2024. godini. Zanimljivo je da je Tara Manić prva rediteljka koja režira u Gradskom pozorištu Čačak, od osnivanja tog teatra. U predstavi koji čini dvanaest scena i kratkih priča, uloge su poverene Neveni Kočović, Ivani Terzić, Aleksandru Đinđiću,Bratislavu Jankoviću i Filipu Milićeviću. Tara i ovaj put sarađuje sa dosadašnjim autorskim timom, te je dramaturgija poverena Vuku Boškoviću, scenografija i izrada maski Blagovesti Vasilevoj, kostim Seleni Orb, kompozitor je Vladimir Pejković, fotografkinja i autorka plakata Marijana Janković, a scenski govor oblikovala je Marija Knežević. Bez obzira na vreme i mesto nastanka, ovaj Krecov komad pokazuje aktuelnost danas više nego ikada, jer se bavi temama danas tako izražene socijalne nepravde i opresije koju nad najslabijima vrše moćnici. Krecovi dramski likovi su takozvaniobični, jednostavnih ljudi, koji žive „male živote”, a sada poraženi okrutnošću savremenog kapitalizma u tišini spremajuotpor sistemu, kojem niko ne može da sagleda krajnji ishod. O tome šta je privuklo ovom komadu i kakav je bio proces rada rediteljka Tara Manić komentariše: „Kroz rad na ovoj predstavi, bavila sam se osetljivim pitanjima – koji su naši strahovi, kao i šta su njihove posledice? Dublje istražujući bliskost, zajednički prostor i isprepletanost publike i glumaca, ova predstava poziva na pažljivo slušanje, jer je dramski tekst kojim je predstava inspirisana, između ostalog, sastavljen od monologa likova koji pucaju pod pritiskom i iz njih naviru bujice reči. Krec je sliku novog sveta pružio kroz: radnike_ce proglašene tehnološkim viškom, pacijentkinje na onkologiji, urednike na javnom servisu, demonstrante, otpuštenog radnika koji mašta o novoj atomskoj bombi, koji svi nezaustavljivo govore. Ti likovi nalaze se među gledaocima – tako da publika ima priliku da vidi sve njihove patnje i strahove izbliza. Naša predstava se bavi simulacijom normalnog života, jer je život u strahu – ipak samo simulacija života. Tu je i nada iz naslova, kao najljudskije od svih osećanja koja postoje u čoveku, čak i kada nas stvarnost svakodnevno demantuje i navodi nas da sumnjamo u nju. Stvarnost smo mi učinili ovakvom kakva je i zato – možda nam je potreban novi svet. Njega zamišljamo kroz ovu predstavu”. O aktuelnosti ovog dramskog komada dramaturg Vuk Bošković kaže: „Detaljnim i pažljivim radom, u bliskoj saradnji sa rediteljkom, originalni Krecov tekst je prerađen, rekonstruisan i ponovo postavljen tako da je izmešten iz lokalnog nemačkog konteksta u trenutku kada je pisan – još pre pada berlinskog zida, ali tako da su dodatno naznačene i fokusirane teme i motivi koji se tiču svake odrasle osobe koja je upoznala rad i nezaposlenost. Kroz fokusiranje i „oštrenje” radnje, „Strah i nada” pokušava da prodre u (i pročisti od) fundamentalan odnos između osobe i rada i svih posledica koje ta interakcija ostavlja na živote ljudi.” i mizerijom nezaposlenosti? Kako se nosi sa postojanjem sada kada je smisao oduzet otkazom?” Direktor Gradskog pozorišta u Čačku, Bratislav Janković, ali i glumac u predstavi, o saradnji sa Tarom Manić rekao je: „Stvarati predstavu u ovom trenutku, uzimajući u obzir okolnosti u kojima se trenutno nalazimo, kako u našoj zemlji, ali i globalno, učinili su ovaj proces izuzetno uzbudljivim. Čini mi se da je ovaj život kakav trenutno živimo, između „leda i benzina”, kako kažu likovi u komadu, stvorio prirodnu potrebu da rediteljka Tara Manić sa svojim saradnicima i glumcima ispriča ovu priču vrlo intimno, jer na kraju svi žele toplinu. U Gradskom pozorištu Čačak uvek smo se trudili da stvaramo uzbudljivo pozorište, tako da i ovog puta očekuje vas drugačija, iskrena i uzbudljiva predstava”. Prva sledeća igranja predstave „Strah i nada” su 15. i 29. marta, od 20 časova. Ulaznice za reprizna igranja predstave se kupuju u „Klubu GPČ” na adresi Kosovski venac 10, radnim danima od 9 do 15časova i na dan igranja, jedan sat pre početka predstave, u prostoru gde se igra predstava. Više servisnih informacija pronađite na www.gradskopozoristecacak.rs Vizuli, Marijana Janković: https://we.tl/t-eF1aAaijAT Biografija rediteljke TARA MANIĆ Pozorišna rediteljka, docentkinja na Katedri za Pozorišnu režiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i programska saradnica u Hartefaktu. Završila je osnovne studije na Fakultetu dramskih umetnosti kao studentkinja generacije i dobitnica nagrade dr Hugo Klajn, predstavom Fotografija 51 En Zigler, a zatim i Master studije predstavom Til Ojlenšpigel – o proseravanju u pozorištu Ujvideki szinhaz. Doktorirala je na istom fakultetu 2024. godine, režirajući dokumentarnu predstavu o percepciji pozorišta slepih i slabovidih ljudi. Na Fakultetu dramskih umetnosti počinje sa radom 2017. godine, prvo kao stručna saradnica, zatim asistentkinja, a danas docentkinja na predmetu Pozorišna režija – a za svoj rad na fakultetu, dobitnica je Srebrne medalje Univerziteta umetnosti. Usavršavala se na brojnim međunarodnim radionicama, a za svoje predstave, nagrađena je na festivalima u: Rusiji, Poljskoj, Litvaniji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Bugarskoj i Srbiji. Dobitnica je Prve nagrade Neda Depolo za najbolje radiofonsko ostvarenje Radio Beograda. U Hartefaktu je 2024. godine režirala višestruko nagrađivanu predstavu: Kako sam naučila da vozim Pole Vogel, koja je do danas učestvovala na više regionalnih festivala i proglašena je jednim od događaja prethodne pozorišne sezone.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
U Narodnom muzeju u Čačku čuva se sablja Šukri – paše koju je predao Stepi Stepanoviću 1913. kada je predao grad Jedrene u ruke srpske vojske.
Ivanjica će ovog vikenda biti domaćin 16. obnovljene Nušićijade, koja se ove godine održava pod sloganom „Udahni Nušićijadu“. Manifestacija dobre zabave, smeha I humora će biti u znaku obeležavanja 25 godina od proglašenja… […]
U Gradskoj galeriji u Užicu otvorena je 31. po redu izložba „Oni koji dolaze“. Postavku čine radovi užičkih studenata na umetničkim fakultetaima i akademijama. Za većinu njih je ovo je prva izložba sa… […]
Ivanjica će od 22. do 24. avgusta biti domaćin čuvenog festivala humora i zabave – Nušićijade, koja se ove godine održava pod sloganom „Udahni Nušićijadu“.Posebnu simboliku ovogodišnjem izdanju daje i obeležavanje 25 godina… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
U sredu 5. marta u 20 časova u Gradskom pozorištu Čačak, na publici sada već dobro poznatoj adresi Sinđelićeva 24, biće izvedena premijera predstave „Strah i nada” u režiji Tare Manić prema dramskom tekstu „Strah i nada u Istočnoj Nemačkoj” nemačkog pisca Franca Ksavera Kreca, u prevodu Bojane Denić i Renate Ulmanski. Čačansko pozorište već godinama edukuje svoje zaposlene, ali i publiku hrabrim repertoarom birajući veoma pažljivo teme, ali i saradnike. Zato i ne čudi da je prilika ponuđena rediteljki Tari Manić, čije su ranije predstave takođe pomerale granice u rasvetljavanju bolnih tema društva i osvajale nagrade na najprestižnijim pozorišnim festivalima u regionu. Pomenimo samo prošlogodišnju režiju predstave „Kako sam naučila da vozim”, koja je proglašena jednom od najboljih predstava u zemlji u 2024. godini. Zanimljivo je da je Tara Manić prva rediteljka koja režira u Gradskom pozorištu Čačak, od osnivanja tog teatra. U predstavi koji čini dvanaest scena i kratkih priča, uloge su poverene Neveni Kočović, Ivani Terzić, Aleksandru Đinđiću,Bratislavu Jankoviću i Filipu Milićeviću. Tara i ovaj put sarađuje sa dosadašnjim autorskim timom, te je dramaturgija poverena Vuku Boškoviću, scenografija i izrada maski Blagovesti Vasilevoj, kostim Seleni Orb, kompozitor je Vladimir Pejković, fotografkinja i autorka plakata Marijana Janković, a scenski govor oblikovala je Marija Knežević. Bez obzira na vreme i mesto nastanka, ovaj Krecov komad pokazuje aktuelnost danas više nego ikada, jer se bavi temama danas tako izražene socijalne nepravde i opresije koju nad najslabijima vrše moćnici. Krecovi dramski likovi su takozvaniobični, jednostavnih ljudi, koji žive „male živote”, a sada poraženi okrutnošću savremenog kapitalizma u tišini spremajuotpor sistemu, kojem niko ne može da sagleda krajnji ishod. O tome šta je privuklo ovom komadu i kakav je bio proces rada rediteljka Tara Manić komentariše: „Kroz rad na ovoj predstavi, bavila sam se osetljivim pitanjima – koji su naši strahovi, kao i šta su njihove posledice? Dublje istražujući bliskost, zajednički prostor i isprepletanost publike i glumaca, ova predstava poziva na pažljivo slušanje, jer je dramski tekst kojim je predstava inspirisana, između ostalog, sastavljen od monologa likova koji pucaju pod pritiskom i iz njih naviru bujice reči. Krec je sliku novog sveta pružio kroz: radnike_ce proglašene tehnološkim viškom, pacijentkinje na onkologiji, urednike na javnom servisu, demonstrante, otpuštenog radnika koji mašta o novoj atomskoj bombi, koji svi nezaustavljivo govore. Ti likovi nalaze se među gledaocima – tako da publika ima priliku da vidi sve njihove patnje i strahove izbliza. Naša predstava se bavi simulacijom normalnog života, jer je život u strahu – ipak samo simulacija života. Tu je i nada iz naslova, kao najljudskije od svih osećanja koja postoje u čoveku, čak i kada nas stvarnost svakodnevno demantuje i navodi nas da sumnjamo u nju. Stvarnost smo mi učinili ovakvom kakva je i zato – možda nam je potreban novi svet. Njega zamišljamo kroz ovu predstavu”. O aktuelnosti ovog dramskog komada dramaturg Vuk Bošković kaže: „Detaljnim i pažljivim radom, u bliskoj saradnji sa rediteljkom, originalni Krecov tekst je prerađen, rekonstruisan i ponovo postavljen tako da je izmešten iz lokalnog nemačkog konteksta u trenutku kada je pisan – još pre pada berlinskog zida, ali tako da su dodatno naznačene i fokusirane teme i motivi koji se tiču svake odrasle osobe koja je upoznala rad i nezaposlenost. Kroz fokusiranje i „oštrenje” radnje, „Strah i nada” pokušava da prodre u (i pročisti od) fundamentalan odnos između osobe i rada i svih posledica koje ta interakcija ostavlja na živote ljudi.” i mizerijom nezaposlenosti? Kako se nosi sa postojanjem sada kada je smisao oduzet otkazom?” Direktor Gradskog pozorišta u Čačku, Bratislav Janković, ali i glumac u predstavi, o saradnji sa Tarom Manić rekao je: „Stvarati predstavu u ovom trenutku, uzimajući u obzir okolnosti u kojima se trenutno nalazimo, kako u našoj zemlji, ali i globalno, učinili su ovaj proces izuzetno uzbudljivim. Čini mi se da je ovaj život kakav trenutno živimo, između „leda i benzina”, kako kažu likovi u komadu, stvorio prirodnu potrebu da rediteljka Tara Manić sa svojim saradnicima i glumcima ispriča ovu priču vrlo intimno, jer na kraju svi žele toplinu. U Gradskom pozorištu Čačak uvek smo se trudili da stvaramo uzbudljivo pozorište, tako da i ovog puta očekuje vas drugačija, iskrena i uzbudljiva predstava”. Prva sledeća igranja predstave „Strah i nada” su 15. i 29. marta, od 20 časova. Ulaznice za reprizna igranja predstave se kupuju u „Klubu GPČ” na adresi Kosovski venac 10, radnim danima od 9 do 15časova i na dan igranja, jedan sat pre početka predstave, u prostoru gde se igra predstava. Više servisnih informacija pronađite na www.gradskopozoristecacak.rs Vizuli, Marijana Janković: https://we.tl/t-eF1aAaijAT Biografija rediteljke TARA MANIĆ Pozorišna rediteljka, docentkinja na Katedri za Pozorišnu režiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i programska saradnica u Hartefaktu. Završila je osnovne studije na Fakultetu dramskih umetnosti kao studentkinja generacije i dobitnica nagrade dr Hugo Klajn, predstavom Fotografija 51 En Zigler, a zatim i Master studije predstavom Til Ojlenšpigel – o proseravanju u pozorištu Ujvideki szinhaz. Doktorirala je na istom fakultetu 2024. godine, režirajući dokumentarnu predstavu o percepciji pozorišta slepih i slabovidih ljudi. Na Fakultetu dramskih umetnosti počinje sa radom 2017. godine, prvo kao stručna saradnica, zatim asistentkinja, a danas docentkinja na predmetu Pozorišna režija – a za svoj rad na fakultetu, dobitnica je Srebrne medalje Univerziteta umetnosti. Usavršavala se na brojnim međunarodnim radionicama, a za svoje predstave, nagrađena je na festivalima u: Rusiji, Poljskoj, Litvaniji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Bugarskoj i Srbiji. Dobitnica je Prve nagrade Neda Depolo za najbolje radiofonsko ostvarenje Radio Beograda. U Hartefaktu je 2024. godine režirala višestruko nagrađivanu predstavu: Kako sam naučila da vozim Pole Vogel, koja je do danas učestvovala na više regionalnih festivala i proglašena je jednim od događaja prethodne pozorišne sezone.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
U Narodnom muzeju u Čačku čuva se sablja Šukri – paše koju je predao Stepi Stepanoviću 1913. kada je predao grad Jedrene u ruke srpske vojske.
Ivanjica će ovog vikenda biti domaćin 16. obnovljene Nušićijade, koja se ove godine održava pod sloganom „Udahni Nušićijadu“. Manifestacija dobre zabave, smeha I humora će biti u znaku obeležavanja 25 godina od proglašenja… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs