Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
26/08/2024
Autor:
Info Press
Izvor: Dušica Polić
Foto: TV Lav
U cilju da se zaustave i preduprede migratorna kretanja iz sela u grad, Geografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti pokrenuo je dvogodišnji projekat “Ostati ili otići”. Izmedju ostalog, ideja projekta je da kreatori politike stanovanja u Srbiji bolje razumeju zašto neki ljudi ostaju, a drugi opet napuštaju selo. Fokus projekta je na područje zapadne i jugozapadne Srbije, upravo zbog toga što demografska slika nije tako loša u ovom delu Srbije, u poređenju sa istokom i jugoistokom zemlje. Joviša Vidić jedan je od povratnika u selo. Ali u rodne Rudine na Zlatiboru vratio se tek po odlasku u penziju. “Ovo je za mene čista egzotika. Imam neki hobi kojim mogu da se bavim na roditeljskom imanju, bez obaveza, ne dotiče me da li je rodilo ili nije, da li je suša ili kiša i slično. Ja ne živim od tog imanja. Biće malo rakije, možda i vina, dakle čista egzotika.” Nakon većeg dela života provedenog u Beogradu, u Rudine se vratila i Vera Raković. “Mnogo se tada teško živelo ovde. Sada, medjutim, može da se živi bolje nego u gradu. To vam ja tvrdim. Dugo sam bila u Beogradu, sada sam ovde i mogu da vam kažem, oduševljena sam.” Koliko se promenilo selo od vremena kada su iz njega otišlji istovremeno je i pitanje zašto u Rudinama nema više mladih. “Naravno, otišao sam odavde zato što ovde nije bilo uslova za život. Moglo je da se životari, ali ne i normalno da se živi. Za bolji, normalan život, čoveku je potrebno i nešto više. Obrazovanje, usavršavanje, kultura. Nije toga bilo tada, a nema ni danas. Sasvim je logično da čovek ide gde to nalazi. Smeta mi da čujem, u istoj rečenici, da se ljudi vraćaju u selo istovremeno sa konstataciom da nas napuštaju lekari, medicinske sestre, inženjeri, profesori. Dakle, neznatno je to, za sada samo neki promil povratnika, ovako kao ja, penzionerski”, kaže Joviša Vidić. Isticanje prednosti života na selu, ali i ključnih izazova sa kojima se seosko stanovništvo suočava, kao poruka nadležnima, smatraju ovi od nedavno, ponovo meštani Rudina, ključna je povratna sprega za ponovno oživljavanje sela i povratak mladih u selo. “Da, ima put, ima struja, ima čak i ulično svetlo. Medjutim, to nije dovoljno za život čoveka danas. Traži se više. Vi ovde nemate ni biblioteku, najbliža je u Čajetini. Što se povratka mladih tiče, ja lično smatram da prvi preduslov mora da bude imanje od koga se može živeti i praviti biznis. Živeti od 2-3 hektara u selu, to danas nije moguće,” smatra Joviša. Sličnu poruku za mlade ima i Vera Raković. “Da se naoružaju snagom, znanjem i materijalno, da dođu i krenu. Ovde može da se živi i to odlično može da se živi.” “Ostati ili otići” projekat Geografskog instituta “Jovan Cvijić” – Srpske akademije nauka i umetnosti, realizuje se na području Moravičkog , Zlatiborskog i Kolubarskog okruga. Projekat traje dve godine nakon čega, као odredjena vrsta preporuka nosiocima i kreatorima politike stanovanja, treba da se iskristališu stavovi o prednostima života na selu, realnim mogućnostima, ali i stvarima koje treba promeniti.
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
U okviru BIG Čačak šoping centra ,nedavno otvorenog u Čačku, nalazi se I knjižara Laguna sa bogatom ponudom . Kupci I dalje mogu da ostvare popust od 20 posto na celokupan asortiman… […]
Zbog kvara na primarnom gravitacionom cevovodu ACC DN300 koji gravitira iz izvorišta Potočanje ka Sevojnu, bez vode će danas biti potrošači Ulice Prvomajske–magistrala, od druge sevojničke raskrsnice (kod “Maxija”) do Rasadnika u Sevojnu,… […]
„Dani patrijarha Pavla“ u Čačku sa ograncima u Kućancima, Gacku, Nikšiću i PrizrenuOtvaranje 10. manifestacija „Dani patrijarha Pavla“ – drvorezbarska kolonija „Krst patrijarha Pavla“Manastir Blagoveštenje kablarsko,Ovčar Banja, Vozdviženje Časnog Krsta – Krstovdan, 27.… […]
Cena komunalne usluge sakupljanja, transporta i deponovanja komunalnog otpada biće povećane u proseku za tri dinara po metru kvadratnom , odnosno 23 odsto. Nove nešto više cene obajšnjavaju se dodatnim neplaniranim troškovima za… […]
Pre podne se očekuje pretežno sunčano vreme, na severozapadu uz malu i umerenu oblačnost. Uveče i tokom noći kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom uglavnom na severu Srbije. Pred nama je pretežno sunčano pre… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
U cilju da se zaustave i preduprede migratorna kretanja iz sela u grad, Geografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti pokrenuo je dvogodišnji projekat “Ostati ili otići”. Izmedju ostalog, ideja projekta je da kreatori politike stanovanja u Srbiji bolje razumeju zašto neki ljudi ostaju, a drugi opet napuštaju selo. Fokus projekta je na područje zapadne i jugozapadne Srbije, upravo zbog toga što demografska slika nije tako loša u ovom delu Srbije, u poređenju sa istokom i jugoistokom zemlje. Joviša Vidić jedan je od povratnika u selo. Ali u rodne Rudine na Zlatiboru vratio se tek po odlasku u penziju. “Ovo je za mene čista egzotika. Imam neki hobi kojim mogu da se bavim na roditeljskom imanju, bez obaveza, ne dotiče me da li je rodilo ili nije, da li je suša ili kiša i slično. Ja ne živim od tog imanja. Biće malo rakije, možda i vina, dakle čista egzotika.” Nakon većeg dela života provedenog u Beogradu, u Rudine se vratila i Vera Raković. “Mnogo se tada teško živelo ovde. Sada, medjutim, može da se živi bolje nego u gradu. To vam ja tvrdim. Dugo sam bila u Beogradu, sada sam ovde i mogu da vam kažem, oduševljena sam.” Koliko se promenilo selo od vremena kada su iz njega otišlji istovremeno je i pitanje zašto u Rudinama nema više mladih. “Naravno, otišao sam odavde zato što ovde nije bilo uslova za život. Moglo je da se životari, ali ne i normalno da se živi. Za bolji, normalan život, čoveku je potrebno i nešto više. Obrazovanje, usavršavanje, kultura. Nije toga bilo tada, a nema ni danas. Sasvim je logično da čovek ide gde to nalazi. Smeta mi da čujem, u istoj rečenici, da se ljudi vraćaju u selo istovremeno sa konstataciom da nas napuštaju lekari, medicinske sestre, inženjeri, profesori. Dakle, neznatno je to, za sada samo neki promil povratnika, ovako kao ja, penzionerski”, kaže Joviša Vidić. Isticanje prednosti života na selu, ali i ključnih izazova sa kojima se seosko stanovništvo suočava, kao poruka nadležnima, smatraju ovi od nedavno, ponovo meštani Rudina, ključna je povratna sprega za ponovno oživljavanje sela i povratak mladih u selo. “Da, ima put, ima struja, ima čak i ulično svetlo. Medjutim, to nije dovoljno za život čoveka danas. Traži se više. Vi ovde nemate ni biblioteku, najbliža je u Čajetini. Što se povratka mladih tiče, ja lično smatram da prvi preduslov mora da bude imanje od koga se može živeti i praviti biznis. Živeti od 2-3 hektara u selu, to danas nije moguće,” smatra Joviša. Sličnu poruku za mlade ima i Vera Raković. “Da se naoružaju snagom, znanjem i materijalno, da dođu i krenu. Ovde može da se živi i to odlično može da se živi.” “Ostati ili otići” projekat Geografskog instituta “Jovan Cvijić” – Srpske akademije nauka i umetnosti, realizuje se na području Moravičkog , Zlatiborskog i Kolubarskog okruga. Projekat traje dve godine nakon čega, као odredjena vrsta preporuka nosiocima i kreatorima politike stanovanja, treba da se iskristališu stavovi o prednostima života na selu, realnim mogućnostima, ali i stvarima koje treba promeniti.
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
U okviru BIG Čačak šoping centra ,nedavno otvorenog u Čačku, nalazi se I knjižara Laguna sa bogatom ponudom . Kupci I dalje mogu da ostvare popust od 20 posto na celokupan asortiman… […]
Zbog kvara na primarnom gravitacionom cevovodu ACC DN300 koji gravitira iz izvorišta Potočanje ka Sevojnu, bez vode će danas biti potrošači Ulice Prvomajske–magistrala, od druge sevojničke raskrsnice (kod “Maxija”) do Rasadnika u Sevojnu,… […]
„Dani patrijarha Pavla“ u Čačku sa ograncima u Kućancima, Gacku, Nikšiću i PrizrenuOtvaranje 10. manifestacija „Dani patrijarha Pavla“ – drvorezbarska kolonija „Krst patrijarha Pavla“Manastir Blagoveštenje kablarsko,Ovčar Banja, Vozdviženje Časnog Krsta – Krstovdan, 27.… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs