Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
25/07/2024
Autor:
Dušica Polić
Izvor: Infopress
Foto: Infopress
Kao deo programa “Užice prestonica kulture 2024”, užički Narodni muzej organizovao je veče posvećeno Dobrili Smiljanić. U izložbenom prostoru muzeja u Užicu postavljena je izložba “Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić”, uz promociju monografije „Dobrila – životna priča“, autora Zorana Jeremića, u izdanju Muzeja na otvorenom „Staro selo” Sirogojno. Dobrila Smiljanić, idejni je tvorac projekta “Sirogojno Stajl”, jedina je Srpkinja, od 33 žene iz celog sveta, kojima je UNESKO dodelio najviše priznanje za “kontinuirani doprinos u prosvećivanju žena”. “Sirogojno vuneni džemperi” sa etno motivima predela sa Zlatibora i zapadne Srbije, sedemdesetih i osamdesetih godina prošlog veka nosili su se na najčuvenijim modnim pistama, svetskih modnih centara u Parizu, Milanu Njujorku Tokuju… Preko 5000 ovih, orginalnih modela, kreirala je Dobrila Smiljanić, koja je svojevremeno odbila i ponudu Pjera Kardena da otkupi celu kolekciju džempera , ali da sa njih skine etiketu “Sirogojno” I na njih stavi svoju. Sve svoje uspehe i brojne svetske nagrade Dobrila je pripisivala kolektivu više od hiljadu pletilja. “Dobrili i svim pleteljama posvećujemo ovo veče sa željom, da ih u godinama koje dolaze, bude mnogo više, ne samo u Sirogojnu, Arilju i Užicu, već i u svim gradovima i metropolama, gde su je svojevremeno dočekivali fascinirani njenim revijama. Njen duh, energija, želja za stvaranjem i boljim životom zajednice, sigurno nam mogu biti najbolji primer u svakodnevnom životu i dokaz da se snovi ostvaruju, ukoliko dovoljno želimo i predano radimo”, rekla je gradonačelnica Užica, Jelena Raković Radivojević. Kreativna preduzetnička aktivnost žena koje su okrenute ka selu I njegovom kulturnom nasledju i koje u drugoj polovini prošlog veka preuzimaju društvenu ulogu tradicionalno rezervisanu za muškarce, stvoili su potpuno, neverovatno uspešnu, svetsku poslovnu priču na čijem čelu stoji Dobrila Smiljanić. “Mi večeras pričamo o jednoj velikoj dami, energičnoj ženi koja se nesebično davala, ženi koja čija su snaga i volja bila neiscrpne, ženi koja je ostavila dubok i neizbrisiv trag u zaštiti kulturnog nasleđa i očuvanju tradicije. Upravo u objektima u kojima se večeras nalazimo, začeta je ideja o čuvanju narodnog raditeljstva, ideja o zaštiti i očuvanju “dinarske brvnare” sa teritorije Starog Vlaha, koju je Dobrila sa svojim saradnicima pretočila u projekat Etno sela”, izmedju ostalog rekla je. otvarajući izložbu “Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić”, ditektorka užičkog Narodnog muzeja, Slavica Stefanović. Predstavljanje životne priče Dobrile Smiljanić, kroz ovu izložbenu postavku, deo je integralnog projekta “Kuća sećanja na znamenite Ariljce” koji je pokrenula Narodne biblioteke Arilje. Autorka izložbe je Sanja Sofijanić, direktorka biblioteke „Dobrilo Nenadić“ iz Arilja. “Kroz ovaj projekat mi smo pokušali da napravimo podsećanje na neke značajne ljude iz naše novije istorije koje nisu proslavili vojni uspesi i pobede ili svešteničke dužnosti. Podsesećanje na one koji su ostavili velike i zanimljive projekte koji prošlost prevode u budućnost, u smislu energije koja ljude pokreće. Ono što smo imali na umu, to je da svet ne pokreću velike ličnosti i značajna dela, već svet pokreću Ideje.Mislim da, ako nešto fali našem 21. veku, to je to, i sa tom idejom smo i osnovali “Kuću sećanja na znamenite Ariljice”. Dobrila Smiljanić to svakako jeste. Na ovoj izložbenoj postavci, na 11 naših panoa, prikazane su najznačajnije oblasti kojima se ona bavila, sve kroz, naravno, projekat “Sirogojno” , globalno poznat i priznat u celom svetu. Prepoznala je resurs koji niko nije, imala je viziju i inventivan metod , na kraju i priznanje za poslovni uspeh od najrazvijenijeg dela sveta.” Muzej na otvorenom “Staro selo Sirogojno” izdao je i monografiju „Dobrila – životna priča“, autora Zorana Jeremića, koja je štampana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture 2019. godine, najpre na srpskom, a kasnije i na engleskom jeziku . U Narodnom muzeju Užice izložba „Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić“, biće postavljena do 9. avgusta .
Napišite komentar za ovaj članak
spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
pročitaj još sličnih vesti
Čitalačka pažnja u Gradskoj biblioteci ,,Vladislav Petković Dis” u Čačku bila je usmerena ka popularnoj psihologiji, a čitani su i trileri. Od domaćih autora izdvajaju se knjige od Siniše Kovačevića. ,, Među najpopularnijim od domaćih… […]
Festival ,,Kultur(na)tura” nastaviće se, u saradnji sa JP ,,Gold gondola Zlatibir”, u četvrtak, 28. avgusta, u 16 časova u ,,Gondola baru”, na vrhu Tornika. Kabare Dobra stara vremena je romantično putovanje u prošlost,… […]
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
U Narodnom muzeju u Čačku čuva se sablja Šukri – paše koju je predao Stepi Stepanoviću 1913. kada je predao grad Jedrene u ruke srpske vojske.
Ivanjica će ovog vikenda biti domaćin 16. obnovljene Nušićijade, koja se ove godine održava pod sloganom „Udahni Nušićijadu“. Manifestacija dobre zabave, smeha I humora će biti u znaku obeležavanja 25 godina od proglašenja… […]
pretraži sajt
Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.
najnovije vesti
Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs
Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Kao deo programa “Užice prestonica kulture 2024”, užički Narodni muzej organizovao je veče posvećeno Dobrili Smiljanić. U izložbenom prostoru muzeja u Užicu postavljena je izložba “Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić”, uz promociju monografije „Dobrila – životna priča“, autora Zorana Jeremića, u izdanju Muzeja na otvorenom „Staro selo” Sirogojno. Dobrila Smiljanić, idejni je tvorac projekta “Sirogojno Stajl”, jedina je Srpkinja, od 33 žene iz celog sveta, kojima je UNESKO dodelio najviše priznanje za “kontinuirani doprinos u prosvećivanju žena”. “Sirogojno vuneni džemperi” sa etno motivima predela sa Zlatibora i zapadne Srbije, sedemdesetih i osamdesetih godina prošlog veka nosili su se na najčuvenijim modnim pistama, svetskih modnih centara u Parizu, Milanu Njujorku Tokuju… Preko 5000 ovih, orginalnih modela, kreirala je Dobrila Smiljanić, koja je svojevremeno odbila i ponudu Pjera Kardena da otkupi celu kolekciju džempera , ali da sa njih skine etiketu “Sirogojno” I na njih stavi svoju. Sve svoje uspehe i brojne svetske nagrade Dobrila je pripisivala kolektivu više od hiljadu pletilja. “Dobrili i svim pleteljama posvećujemo ovo veče sa željom, da ih u godinama koje dolaze, bude mnogo više, ne samo u Sirogojnu, Arilju i Užicu, već i u svim gradovima i metropolama, gde su je svojevremeno dočekivali fascinirani njenim revijama. Njen duh, energija, želja za stvaranjem i boljim životom zajednice, sigurno nam mogu biti najbolji primer u svakodnevnom životu i dokaz da se snovi ostvaruju, ukoliko dovoljno želimo i predano radimo”, rekla je gradonačelnica Užica, Jelena Raković Radivojević. Kreativna preduzetnička aktivnost žena koje su okrenute ka selu I njegovom kulturnom nasledju i koje u drugoj polovini prošlog veka preuzimaju društvenu ulogu tradicionalno rezervisanu za muškarce, stvoili su potpuno, neverovatno uspešnu, svetsku poslovnu priču na čijem čelu stoji Dobrila Smiljanić. “Mi večeras pričamo o jednoj velikoj dami, energičnoj ženi koja se nesebično davala, ženi koja čija su snaga i volja bila neiscrpne, ženi koja je ostavila dubok i neizbrisiv trag u zaštiti kulturnog nasleđa i očuvanju tradicije. Upravo u objektima u kojima se večeras nalazimo, začeta je ideja o čuvanju narodnog raditeljstva, ideja o zaštiti i očuvanju “dinarske brvnare” sa teritorije Starog Vlaha, koju je Dobrila sa svojim saradnicima pretočila u projekat Etno sela”, izmedju ostalog rekla je. otvarajući izložbu “Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić”, ditektorka užičkog Narodnog muzeja, Slavica Stefanović. Predstavljanje životne priče Dobrile Smiljanić, kroz ovu izložbenu postavku, deo je integralnog projekta “Kuća sećanja na znamenite Ariljce” koji je pokrenula Narodne biblioteke Arilje. Autorka izložbe je Sanja Sofijanić, direktorka biblioteke „Dobrilo Nenadić“ iz Arilja. “Kroz ovaj projekat mi smo pokušali da napravimo podsećanje na neke značajne ljude iz naše novije istorije koje nisu proslavili vojni uspesi i pobede ili svešteničke dužnosti. Podsesećanje na one koji su ostavili velike i zanimljive projekte koji prošlost prevode u budućnost, u smislu energije koja ljude pokreće. Ono što smo imali na umu, to je da svet ne pokreću velike ličnosti i značajna dela, već svet pokreću Ideje.Mislim da, ako nešto fali našem 21. veku, to je to, i sa tom idejom smo i osnovali “Kuću sećanja na znamenite Ariljice”. Dobrila Smiljanić to svakako jeste. Na ovoj izložbenoj postavci, na 11 naših panoa, prikazane su najznačajnije oblasti kojima se ona bavila, sve kroz, naravno, projekat “Sirogojno” , globalno poznat i priznat u celom svetu. Prepoznala je resurs koji niko nije, imala je viziju i inventivan metod , na kraju i priznanje za poslovni uspeh od najrazvijenijeg dela sveta.” Muzej na otvorenom “Staro selo Sirogojno” izdao je i monografiju „Dobrila – životna priča“, autora Zorana Jeremića, koja je štampana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture 2019. godine, najpre na srpskom, a kasnije i na engleskom jeziku . U Narodnom muzeju Užice izložba „Sećanje na znamenite Ariljce – Dobrila Smiljanić“, biće postavljena do 9. avgusta .
Napiši komentar
komentari
Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pročitaj slične vesti
Čitalačka pažnja u Gradskoj biblioteci ,,Vladislav Petković Dis” u Čačku bila je usmerena ka popularnoj psihologiji, a čitani su i trileri. Od domaćih autora izdvajaju se knjige od Siniše Kovačevića. ,, Među najpopularnijim od domaćih… […]
Festival ,,Kultur(na)tura” nastaviće se, u saradnji sa JP ,,Gold gondola Zlatibir”, u četvrtak, 28. avgusta, u 16 časova u ,,Gondola baru”, na vrhu Tornika. Kabare Dobra stara vremena je romantično putovanje u prošlost,… […]
Na 26 km od centra Zlatibora, u selu Sirogojnu, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji- etno kompleks „Staro selo“. Na prostoru od pet hektara, pored crkve Svetih Petra i Pavla, smeštene… […]
pretraži sajt
Zapratite nas na fejsbuku
redakcija@infopress.rs
Marketing@infopress.rs