Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
10/03/2022
Autor:
Info Press
Izvor: RTS
Foto: RTS
Pred Vladom Srbije naći će se predlog odluke kojom se zabranjuje izvoz pšenice, kukuruza, brašna kako bi se izbegle negativne posledice krize. Savetnik ministra poljoprivrede i agroanalitičar Goran Đaković rekao je za RTS da nije normalno da Srbija bude zabrinuta za hranu, jer je ona izvoznik hrane – pet milijardi evra smo imali zaradu 2021. godine. Od ponedeljka isplata subvencija poljoprivrednicima. Najavljene su i mere kojima će se osigurati snadbevanje gorivom bez većih poskupljenja. Savetnik ministra poljoprivrede i agroanalitičar Goran Đaković rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da će odluka biti doneta u skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini – zabranjuje se izvoz kompletno ulja i uljarica, pšenice, kukuruza, brašna, griza, prekrupe. “Nemamo određeno vreme na koje ćemo zabraniti izvoz, to može da traje kratak period, ako sagledamo situaciju i dođemo do informacije da izvoz može da se nastavi i da nećemo ugroziti snabdevenost svog tržišta, da su cene stabilne”, kaže Đaković. “Ne znam da je ikada Srbija ostala a da nije izvezla svoje žito, da je to žito ostalo neprodato, ne znam da je ikada nestalo. Poslednjih 20 godina radimo na razvoju ratarske proizvodnje, vodeća smo žitnica u svetu, među prvih deset, cilj je da imamo preradu žitarica a ne samo da izvozimo žito”, napominje Đaković. Kako bi proizvođači mogli zarade u ovom trenutku ako su pšenicu prodali mlinarima, samo trgovci mogu da zarade i na većoj ceni pšenice, poljoprivredni proizvođač zarađuje na ceni koju je platio mlin u momentu prodaje. Ističe da stalni kupci neće biti ostavljeni na cedilu, treba tražiti nova tržišta. “Da nismo otvorili tržišta Egipta, Kine, Indonezije, Emirata za brojne poljoprivredne proizvode ne bismo imali ovakve cene. Nekada se pšenica plaćala 18 dinara, a danas 35, to su ogromne razlike”, kaže on. Odluka stupa na snagu objavom u Službenom glasniku. “Odluku ćemo preispitati čim se steknu uslovi za dalji nastavak izvoza. Imamo sasvim dovoljne količine, hoćemo da sagledamo situaciju kada se smiri tržište”, kaže Đaković. Đaković kaže da naši ljudi treba da budu toliko zabrinuti koliko prosečan proizvođač mleka da neće imati mleka kod kuće. Nije normalno da Srbija bude zabrinuta za hranu, jer je ona izvoznik hrane – pet milijardi evra smo imali zaradu u 2021. godini, to je istorijski maksimum za Srbiju, naglasio je Đaković. “Kada pogledate Srbiju danas i pre 20 godina, imali smo prinose 30 do 35 tona što se tiče šećerne repe, danas 75 i čak 100 tona šećerne repe sa hektara, to je znanje doneto iz inostranstva, usvojeno ovde, imamo dovoljno semena, proizvodimo semensku pšenicu i kukuruz”, kaže on. Stabilizacija cena zavisi najviše od situacije u Ukrajini i Rusiji, jer su te dve države zajedno sa nama u deset država koje proizvode žitarice, žito je osnovna sirovina od koje zavisi sve, cela ekonomija se gradila na osnovu žita, kazao je on. Moramo voditi računa da uvek ima hleba, izvozićemo onima koji su u problemu i koji žele našu robu, kaže Đaković. “Gledao sam neke perspektive na berzama Čikaga i Pariza – u maju bi trebalo da se sredi situacija što se tiče pšenice”, napominje on. Prema njegovim rečima, Rusija i Ukrajina su najveći snabdevači. Cela ekonomija se menja, pa i ekonomija poljoprivrede, danas ako neko bira između borovnice i krave, bira borovnicu jer je skupa, menjaju se navike potrošača, kaže on. “Nestle” gradi prerađivački kapacitet za veganburgere koji se prave od žitarica. Ako Rusi zabrane izvoz, cene će ići gore, tražiće se naša pšenica. Nećemo zabraniti da izvezu ono što preostane ali mora biti za naše tržište, rekao je Đaković. Dobija onaj ko prodaje naftu, li će dobiti i naši proizvođači – 36 dinara za pšenicu plus PDV. Pšenicu koja je sada u prodaji sejali smo kada su bile niže cene derivata i đubriva. Đubrivo je tema proteklih meseci. “Važno je da ga ima dovoljno, cena je važna, povećane su subvencije po hektaru na 8.000 dinara sa 4.000, naredne nedelje ide isplata subvencija, e-agrar u junu, sve će brže da se dešava u poljoprivredi, poljoprivreda dolazi na ono mesto koje zaslužuje i da je to biznis budućnosti”, zaključio je Đaković.

Napišite komentar za ovaj članak

spisak dosadašnjih komentara za ovaj članak

Najnoviji oglasi
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Pridružite nam se na Festivalu “Vinomanija” na Zlatiboru 27. julai otkrite najnovi model Hyundai Tuscona iz 2024. godine
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33

pročitaj još sličnih vesti
Kada radovi budu završeni novi asvalt prostiraće se putem ukupne dužine oko 1700 metara.
Najniža temperatura od -2 do sedam, najviša od 13 stepeni u Timočkoj Krajini, do 22 stepena u zapadnoj i centralnoj Srbiji.
Rezanjem slavskog kolača u Hramu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg čačanski lekari obeležili su slavu posvećenu Svetim besrebrenicima i čudotvorcima Kozmi i Damjanu, praznik poznat u narodu kao Vrači. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima lekarske profesije. … […]
Prema najnovijim istraživanjima Instituta Batut Sevojničanke najduže žive u Zlatiborskom okrugu- prosečno 78,5 godina. Muškarci iz ovog kraja takođe imaju nadprosečan životni vek 73,5 godina. Dugovečnost pripisuju zdravoj ishrani, aktivnom životu i bliskosti… […]
U završnoj fazi projekta „Unapredjenje položaja i bezbednosti žena I devojčica sa sela”, četiri udruženja seoskih žena iz različitih krajeva Srbije dobila su opremu za kancelarijsko poslovanje. Projekat je realizovan je u saradnji… […]

pretraži sajt

Broj pregleda
Pregleda do sada
Hvala što pratite naš portal.

najnovije vesti

Podelite objavu
Kliknite na znak plus
Podelite vest na društvenim mrežama.

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs

Impresum • Marketing • Kontakt informacije • Uslovi korišćenja • Politika privatnosti • Deklaracija o kolačićima • Pristup podacima
Pred Vladom Srbije naći će se predlog odluke kojom se zabranjuje izvoz pšenice, kukuruza, brašna kako bi se izbegle negativne posledice krize. Savetnik ministra poljoprivrede i agroanalitičar Goran Đaković rekao je za RTS da nije normalno da Srbija bude zabrinuta za hranu, jer je ona izvoznik hrane – pet milijardi evra smo imali zaradu 2021. godine. Od ponedeljka isplata subvencija poljoprivrednicima. Najavljene su i mere kojima će se osigurati snadbevanje gorivom bez većih poskupljenja. Savetnik ministra poljoprivrede i agroanalitičar Goran Đaković rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da će odluka biti doneta u skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini – zabranjuje se izvoz kompletno ulja i uljarica, pšenice, kukuruza, brašna, griza, prekrupe. “Nemamo određeno vreme na koje ćemo zabraniti izvoz, to može da traje kratak period, ako sagledamo situaciju i dođemo do informacije da izvoz može da se nastavi i da nećemo ugroziti snabdevenost svog tržišta, da su cene stabilne”, kaže Đaković. “Ne znam da je ikada Srbija ostala a da nije izvezla svoje žito, da je to žito ostalo neprodato, ne znam da je ikada nestalo. Poslednjih 20 godina radimo na razvoju ratarske proizvodnje, vodeća smo žitnica u svetu, među prvih deset, cilj je da imamo preradu žitarica a ne samo da izvozimo žito”, napominje Đaković. Kako bi proizvođači mogli zarade u ovom trenutku ako su pšenicu prodali mlinarima, samo trgovci mogu da zarade i na većoj ceni pšenice, poljoprivredni proizvođač zarađuje na ceni koju je platio mlin u momentu prodaje. Ističe da stalni kupci neće biti ostavljeni na cedilu, treba tražiti nova tržišta. “Da nismo otvorili tržišta Egipta, Kine, Indonezije, Emirata za brojne poljoprivredne proizvode ne bismo imali ovakve cene. Nekada se pšenica plaćala 18 dinara, a danas 35, to su ogromne razlike”, kaže on. Odluka stupa na snagu objavom u Službenom glasniku. “Odluku ćemo preispitati čim se steknu uslovi za dalji nastavak izvoza. Imamo sasvim dovoljne količine, hoćemo da sagledamo situaciju kada se smiri tržište”, kaže Đaković. Đaković kaže da naši ljudi treba da budu toliko zabrinuti koliko prosečan proizvođač mleka da neće imati mleka kod kuće. Nije normalno da Srbija bude zabrinuta za hranu, jer je ona izvoznik hrane – pet milijardi evra smo imali zaradu u 2021. godini, to je istorijski maksimum za Srbiju, naglasio je Đaković. “Kada pogledate Srbiju danas i pre 20 godina, imali smo prinose 30 do 35 tona što se tiče šećerne repe, danas 75 i čak 100 tona šećerne repe sa hektara, to je znanje doneto iz inostranstva, usvojeno ovde, imamo dovoljno semena, proizvodimo semensku pšenicu i kukuruz”, kaže on. Stabilizacija cena zavisi najviše od situacije u Ukrajini i Rusiji, jer su te dve države zajedno sa nama u deset država koje proizvode žitarice, žito je osnovna sirovina od koje zavisi sve, cela ekonomija se gradila na osnovu žita, kazao je on. Moramo voditi računa da uvek ima hleba, izvozićemo onima koji su u problemu i koji žele našu robu, kaže Đaković. “Gledao sam neke perspektive na berzama Čikaga i Pariza – u maju bi trebalo da se sredi situacija što se tiče pšenice”, napominje on. Prema njegovim rečima, Rusija i Ukrajina su najveći snabdevači. Cela ekonomija se menja, pa i ekonomija poljoprivrede, danas ako neko bira između borovnice i krave, bira borovnicu jer je skupa, menjaju se navike potrošača, kaže on. “Nestle” gradi prerađivački kapacitet za veganburgere koji se prave od žitarica. Ako Rusi zabrane izvoz, cene će ići gore, tražiće se naša pšenica. Nećemo zabraniti da izvezu ono što preostane ali mora biti za naše tržište, rekao je Đaković. Dobija onaj ko prodaje naftu, li će dobiti i naši proizvođači – 36 dinara za pšenicu plus PDV. Pšenicu koja je sada u prodaji sejali smo kada su bile niže cene derivata i đubriva. Đubrivo je tema proteklih meseci. “Važno je da ga ima dovoljno, cena je važna, povećane su subvencije po hektaru na 8.000 dinara sa 4.000, naredne nedelje ide isplata subvencija, e-agrar u junu, sve će brže da se dešava u poljoprivredi, poljoprivreda dolazi na ono mesto koje zaslužuje i da je to biznis budućnosti”, zaključio je Đaković.

Napiši komentar

komentari

Najnoviji oglasi
Mladi košarkaš Konstantin Karapetrović pred novim izazovima
Konstantin Karapetrović talentovani užički košarkaš je sa nepunih 15 godina otišao u Italiju, kako bi unapredio svoj košarkaški razvoj. Trenutno je na odmoru u svom rodnom gradu i razmišlja gde će nastaviti karijeru.… […]
Oblačno i hladno vreme, mestimično slaba kiša
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111

Pročitaj slične vesti
U UŽIČKOM KRAJU ASVALTIRANA DEONICA PUTA VULOVIĆI-SEČA
Kada radovi budu završeni novi asvalt prostiraće se putem ukupne dužine oko 1700 metara.
PRETEŽNO SUNČANO I TOPLO, TEMPERATURA DO 22 STEPENA
Najniža temperatura od -2 do sedam, najviša od 13 stepeni u Timočkoj Krajini, do 22 stepena u zapadnoj i centralnoj Srbiji.
Čačanski lekari obeležili slavu Svetog Kozmu i Damjana
Rezanjem slavskog kolača u Hramu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg čačanski lekari obeležili su slavu posvećenu Svetim besrebrenicima i čudotvorcima Kozmi i Damjanu, praznik poznat u narodu kao Vrači. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima lekarske profesije. … […]

pretraži sajt

Zapratite nas na fejsbuku

redakcija@infopress.rs

Marketing@infopress.rs