Svetski dan krompira u Srbiji obeležava se u subotu u Guči
Krompir je jedna od najvažnijih i najomiljenijih osnovnih namirnica čovečanstva. Nastao je pre 8.000 godina i vodi poreklo iz planinskih delova južnog Perua i zapadne Bolivije. ositej Obradović je obilazeći mnoge evropske države prepoznao značaj krompira u ishrani stanovništva i preporučio Milošu Obrenoviću – Knezu Srbije, da država radi na širenju njegove proizvodnje. Značajno mesto u ishrani stanovništva u Srbiji, krompir je zauzeo u periodu 1960 – 1980. godina kada je postao jedan od najznačajnijih prehrambenih proizvoda u mnogim domaćinstvima, restoranima i menzama. Osnivanjem Zavoda za krompir u Guči 1954. godine, stvoreni su preduslovi za stručni i naučni razvoj proizvodnje krompira. Kao rezultat selekcionog rada nastale su četiri domaće sorte krompira: Dragačevka i Jelica 1975. g., Univerzal 1994.g. i Hibrid 8614, 1997. godine. Treba imati u vidu da selekcioni proces kod krompira traje 12-13 godina. Pre nekoliko godina, u Centru za krompir u Guči, ”ozdravljeno” je i prizvedeno elitno seme stare sorte krompira Dragačevski mesečar, koji je na taj način vraćen na sortnu listu krompira u Srbiji.
U Srbiji se krompir gaji na oko 20.000 – 22.000 ha sa prosečnim prinosima od 15-17. t/ha, mada bolji proizvođači ostvaruju prinose od 40-60. tona/hektaru. Prva fabrika čipsa i pirea u
Srbiji počela je sa radom 1971. godine u Čačku (Chips Way), a 1995. godine u Magliću (Marbo Produkt član PepsiCo), koji izvoze svoje visokokvalitetne proizvode u zemlje regiona. Krompir predstavlja najjeftiniji izvor ugljenih hidrata zbog čega je u mnogim zemljama odlična alternativa za supstituisanje hlebnih žita (pšenice i pirinča). Krompir je bogat izvor energije, skroba, vitamina C, B, E, K, mineralnih materija, organskih kiselina itd. Krompir ima značajnu terapeutsku funkciju u organizmu. Njegova lekovitost ogleda se u pozitivnom delovanju na mokraćne puteve, bolji rad creva, smanjenje kiseline u želucu, pomaže i kod lečenja čira na želucu, pri lečenju ožiljaka, u borbi protiv reumatizma, bolnih zglobova, za pravljenje maski za negu lica, itd. On je dijetalna hrana za bolesnike, ali je i veoma kvalitetan obrok sportistima pred takmičenje. Zbog takvog značaja i vrednosti krompira, krajem 2023. godine, Ujedinjene Nacije su proglasile 30. maj za SVETSKI DAN KROMPIRA. Centar za krompir – Guča i Ekološko društvo Dragačevo iz Guče su bili organizatori Prvog i Drugog obeleževanja Svetskog dana krompira u Srbiji, koji je održan 30. maja
2024. i 2025. godine u Guči – prestonici trube i krompira u Srbiji.
Za vreme Drugog obeleževanja Svetskog dana krompira u Srbiji, 30. maja 2025. godine osnovano je UDRUŽENjE ZA KROMPIR SRBIJE sa ciljem okupljanja i organizovanja svih relevantnih organizacija državnog, privrednog i civilnog sektora u oblasti krompira u Srbiji, po modelu: ‘’OD KNjIGE PREKO NjIVE DO TRPEZE’’ počev od obrazovnih srednjih, viših i visokoškolskih ustanova, proizvođača i prerađivača krompira, organizacija za zaštitu bilja i mehanizaciju u krompiru, trgovaca krompirom, ugostiteljskih i turističkih organizacija za promociju krompira i posluženje jela od krompira.
Ove 2026. godine, istog dana 30. maja, biće nastavljeno organizovanje Trećeg obeleževanja Svetskog dana krompira u Srbiji, koje će početi u 11. sati u Kulturnom centru u Guči. Posle uvodnog dela skupa, biće održana Prva sednica Skupštine Udruženja za krompir Srbije, gde će se predstaviti aktivnosti Udruženja u protekloj godini. Na kraju skupa, za sve goste i učesnike u hotelu Nordik u Guči, biće organizovan zajednički ručak uz jela od krompira i druženje uz dragačevske trubače.